Polazeći od citata ‘’Umjetnik je životinja za odstrel’’ za galeriju PM, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Mia i Martina su osmislile specific performans pod nazivom ‘’Pucanj u prazno?’’. Prostor galerije PM, točnije prostor ispod kupole Doma hrvatskih likovnih umjetnika, popularno “Džamije”, ispunit će s petstotinjak balona napunjenih helijem. Na svakom balonu ispisat će ime jednog, živućeg hrvatskog umjetnika, a temeljem prijedloga koje će zaprimati od strane javnosti, putem facebooka. Posjetitelji će u PM-u moći pucanjem iz airsoft puške ‘’odstreljivati’’ svoje umjetnike. “Ovakvim procesom proučavamo odnos kustosa i umjetnika te njihovih pozicija – pozicija moći i nemoći.” pojašnjavaju autorice.
Martina Miholić i Mia Orsag su vizualne umjetnice i voditeljice galerija HDLU/kustosice. “Iako formalno nismo kustosice, često bivamo tako nazivane. Sasvim svjesne problema sukoba interesa te činjenice da smo zaposlenice HDLU-a, a istodobno umjetnice i kustosice, lansiramo provokaciju koja pojačava smisao koncepta; dvije žene pucaju i pozivanju na pucanj po umjetniku, iz kustoskog aspekta ali i umjetničkog.” ističu umjetnice.
Čitav postav pomalo će asocirati na ambijent zabavnog parka. “Oslanjajući se na teoriju o kulturi spektakla projekt će paralelno postavljati pitanja o funkciji umjetničkih prostora i prostora umjetnosti same, te ulozi umjetnosti u kulturi zabave ali i kulture zabave i spektakla u umjetnosti.” kažu Mia i Martina.
Cilj projekta je problematizirati odnos kustos-umjetnik i propitati svrhu umjetnosti unutar okvira vremena. Dodatno, postavlja se pitanje odnosa umjetnosti i bitaka/bića, kao i pitanje koliko je samoodrživost u skladu odnosno u koliziji s umjetničkim stvaralaštvom.
Program je planiran za 29.01.2016., a održat će se kao program HDLU u sklopu Noći Muzeja.
Zbog ograničenih kapaciteta, svoje sudjelovanje je potrebno potvrditi najkasnije do četvrtka, 28.siječnja do 12h, na e-mail: [email protected]
Martina Miholić & Mia Orsag
Foto by Martina Kenji
O UMJETNICAMA:
Mia Orsag rođena je 1983. u Zagrebu. 2008. je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo. Sudjelovala je na nekoliko kolonija i festivala u Hrvatskoj i inozemstvu, te izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi kao što su: Sedam o Stvarnosti, Galerija Konduktorownia, Czestochowa, Poljska; XI memorijal Ive Kerdića, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek; Mali formati, Galerija Marisall, Zagreb; Exchangeart 2, Rovinj; Mali formati, Galerija Marisall, Zagreb; Tu smo 2, Muzej Suvremene Umjetnosti Istre, Pula; 3rd Bbieaf, Eko Art festival, Daet, Filipini; Anonyme Zeichner, Kunstraum Kreuzberg/Bethanien, Berlin
Bavi pitanjima percepcija, reinterpretacije i rekontekstualizacije. Dekonstrukcija i promišljanje tradicionalnih poimanja umjetničkih formi često su okosnica njenog rada. Bez obzira radi li na crtežu, fotografiji, skulpturi ili instalaciji, u svojim radovima istražuje uzorke percepcije te njihov kontekst i uporabu. Tražeći ikoničke prizore duhovnih stanja, Mia ukazuje na suptilnu poveznicu vremena i prostora. Time nestalnost postojanja, djelovanja, normi i konvencija ponovno stavlja u pitanje.
Martina Miholić diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2004. godine, a 2011. magistrirala na Central Saint Martins College of Art and Design u Londonu. Od 2006. djeluje unutar umjetničkog kolektiva Projekt 6. Iste godine postaje umjetnička ravnateljica Međunarodnog festivala studentskog kazališta i multimedije Test!-a kojeg vodi od 2010. do 2012. godine unutar udruge ULAZ. U kolaboraciji s Veleposlanstvom RH u Londonu provodi projekt ‘Export – Import’. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Engleska, Nizozemska, Njemačka, Francuska, Španjolska, BiH, Srbija, Rumunjska…)
Od 2015. je voditeljica Galerije PM i Galerije Prsten u HDLU Zagreb. Osobno ogoljavanje i dekonstrukcija pozicije subjekta njezina je bazična metoda hvatanja u koštac s problemom stvaranja stereotipa, predrasuda i komunikacijskih čvorišta. Analitičkim pristupom kreiranju vlastitog identiteta te njegovoj konfrontaciji i refleksiji u nikada statičnom društvenom okolišu. stvara platformu za preispitivanje sistema, jezika i kodova kojima definiramo vlastit ili tuđi identitet. Više o umjetnici pročitajte u intervjuu za Vizkulturu
