Ulične lampe trebale bi biti opremljene s prekidačima tako da ljudi mogu prilagoditi osvjetljenje kako zažele.
Letristička Internacionala, 1955.
Sredinom 19. stoljeća započinje razvoj Zagreba kao jedinstvene teritorijalne cjeline uz proces urbanizacije Ilice od nekadašnjeg povijesnog puta do gradske ulice. Jedno od najvećih gospodarskih imanja koje se nalazilo na prostoru koji danas obuhvaćaju kuće u Ilici od broja 31 do 37, godine 1810.kupio je zagrebački mesar Andrija Fuchs, otac najvećeg hrvatskog kompozitora Vatroslava Lisinskog (Ignatiusa Fucsha). Spomen ploča Vatroslavu Lisinskom postavljena je 1919. na fasadu zgrade izgrađene oko 1860., koja stoji na mjestu njegove rodne kuće na adresi Ilica 37. Ispod same spomen ploče nalazi se prizemno pročelje koje vodi u jedno od najvećih iličkih unutrašnjih dvorišta u kojem se nalaze nekolicina privatnih i poslovnih prostora, bravarska radionica, poslovni uredi, Bad Blue Boys fan shop, nekoliko praznih prostora neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i privatne garaže, s Garažom Kamba.
Unutrašnja dvorišta stambenih zgrada obavljaju brojne zadaće, od arhitektonskih – regulacija cirkulacije zraka, unos svijetlosti i pružanje hlada te regulacija temperature – do gospodarskih i društvenih – to su mjesta različitih radnji, radionica i obrta, mjesta susreta i druženja. Ove neuralgične točke grada predstavljaju golem revitalizacijski potencijal užeg gradskog središta u smislu gospodarske, turističke i kulturne valorizacije praznih prostora te konačnih kreativnih istraživanja urbanih džepova grada i rasterećivanja ustaljenih urbanih ruta.
Na brojnim lokacijama u Ilici godine 2017. odvio se, pod inicijativom Projekt Ilica, festival Readymade Ilica, kada je prvi put javnosti otvorila vrata Garaža Kamba. Tom je prilikom pretrpana garaža u obiteljskom vlasništvu postala projekt sestara Marije Kamber i Nataše Raus te umjetnice Anje Leko kojim su udruga Prirodno-umjetnički kružok i skupina studenata i alumnija Akademije likovnih umjetnosti od materijala pronađenih u garaži izveli site specific instalacije i tim činom prostor garaže preobrazili u ambijentalni pop-up izložbeni prostor. Intimna želja Marije Kamber za ponovnim oživljavanjem dvorišta u kojemu je odrasla i tadašnje okolnosti siromašnih prilika za izlaganje radova mladih nerenomiranih umjetnika, iscrpljujućih proceduralnih vjetrenjača umjetničkih natječaja i nemogućnosti cjelovitih intervencija u galerijskim prostorima, motivirale su oformljavanje novog kolektiva i samoorganizaciju ovog jedinstvenog, fluidnog i eksperimentalnog izlagačkog prostora. Efemernost umjetničkih intervencija u obliku pop-up događanja oblikuje i reflektira polivalentni prostorni karakter garaže, koja kao intimno mjesto služi za garažiranje i skladištenje, dok kao kulturno mjesto postaje temporalno čvorište interakcije umjetnika, kulturnih djelatnika i publike, ali reflektira i karakter kolektiva okupljenog oko Kambe čija se neformalna struktura i vodstvo spontano i konstantno mijenja u cilju napredovanja umjetničke vizije Garaže Kamba. Koncepti Garaže Kambe, projekti i vrijednosti kolektiva mijenjaju se i razvijaju simultano i spontano, na valovima interakcija starijih i novijih članova i međugeneracijske i interdisciplinarne razmjene teoretskih i tehničkih znanja i iskustava svih uključenih u aktivnosti kolektiva. Nakon velikog intervjua koji je za Vizkulturu s Marijom Kamber provela Maja Flajsig, novu generaciju kambića danas predvodi mlada kustosica Mihaela Zajec koja zapravo već priprema teren za predaju voditeljske palice sljedećoj nasljednici Kambe.
Aktivnosti izlagačkog i produkcijskog programa, rezidencijalnog programa, edukativnog, radioničkog i diskurzivnog programa i programa umjetničkih istraživanja Garaže Kamba u godina 2023. otvorene su izložbom I AM MISSING, CAN U CALL MY OWNER? umjetnice Ivane Stećuk, kojom se zapravo, prema riječima Marije Kamber i Mihaele Zajec, predstavila sljedeća voditeljica Garaže Kamba. U travnju i svibnju 2023. održana je tehnička radionica TKO? ŠTO? KAKO? NA IZLOŽBI fokusirana na koncipiranje, postavljanje i organiziranje izložbe, uz mentorsku podršku Domagoja Hmure i Mihaele Zajec. Tijekom četiri susreta obrađivala su se područja tehničkog i likovnog postava, promišljanje galerijskog prostora, njegovih datosti i mogućnosti, i pripremne aktivnosti koje izgrađuju izložbu, što je kulminiralo realizacijom izložbe TKO? ŠTO? KAKO? NA TANJURU dana 5. svibnja 2023. u Garaži Kamba. U mjesecu lipnju održani su i radionica te predavanje SVI MI – RESTAURATORI posvećeni tehničkim znanjima restauracije i interesu za kulturu baštinu, pod vodstvom Maje Sučević Milkin uz suradnju Vesne Bradamante.
16. lipnja 2023. otvorena je izložba 402 KM: OBJECTS IN THE MIRROR umjetnika Bojana Stojčića. Vrhunac ovog performansa / putovanja označavao je Bojanov dolazak iz Sarajeva u Garažu Kambu, u posuđenom autu. Njegovo putovanje usmjereno Google Mapama i iščekivanje njegova dolaska u Garaži Kamba u formi umjetničkog performansa sugerira preispitivanje zajedničke prošlosti i razdvajajuće budućnosti, starih i novih granica, odnose nacija, naroda i nadnacionalnih zajednica, o čemu je više bilo riječi sljedećeg dana tijekom organiziranog razgovora s umjetnikom. Ovaj performans bio je dio izlagačkog programa Garaže Kamba, u sklopu kojeg je vrijedno napomenuti i projekt I COVERED MY HEAD AS DEBRIS RAINED OVER ME održan 21. rujna 2022. godine, koji je započeo kao dva pojedinačna rezidencijalna boravka trojice umjetnika, koji su u isto vrijeme boravili u Zagrebu u sklopu programa galerije Garaža Kamba te programa Karas+Kvart: Artupunktura. Projekti su, u organizaciji HDLU i udruge Prirodno-umjetnički kružok, evoluirali u jedan zajednički nastup u sklopu ujedinjenog umjetničkog programa u javnom prostoru. Izložba, šetnja, performans i instalacija u javnom prostoru bili su rezultat zajedničkog istraživanja trojice umjetnika: Huga Barangera (FR), Matthiasa Hurtla (AT) i Matiasa Romana Alemana (AR). Garaža Kamba gostujuće umjetnike u sklopu svog rezidencijalnog programa ugošćuje u privatnom stanu kojega je profesor s Akademije likovnih umjetnosti Danijel Kovač ponudio na raspolaganje Kambi na mjesec dana u godini, što je tek jedan od primjera koji govore o požrtvovnosti i podršci svih angažiranih u djelovanje kolektiva oformljenog oko Garaže Kamba.
Svojim improviziranim djelovanjem ovaj kolektiv postaje primjer i postavlja suvremene temelje izvaninstitucionalne samoorganizacije. Osim toga, kolektiv koji djeluje u kulturnom polju, a kojeg čine pojedinci različitih pozadina umjetničke, tehničke i znanstvene struke, podrazumijeva i difuziju know-how i novih strategija samoorganizacije unutar širih društvenih krugova i stručnih sektora. Primjeri različitih aktivnosti i umjetničko-istraživačkih projekata koji se odvijaju u i izvan Zagreba i koji nisu nužno dijelom programskih aktivnosti Garaže Kamba, ali se iz kolektiva granaju, predstavljaju tendenciju kolektiva za geografskom disperzijom aktivnosti – replikacijom i afirmacijom strategija samoorganizacije u kulturnom sektoru.
Veliki projekt Kodirani prostori pokrenut 2022. i vođen kroz udrugu Prirodno-umjetnički kružok, pod vodstvom vizualne umjetnice Jelene Petric uz suradnju povjesničarka umjetnosti Maje Flajsig, Sare Mikelić i Tene Starčević, vizualne umjetnice Jelene Kovačev, dizajnerice Sarah Baron Brljević, programera Nikole Greinera i dizajnera Josipa Drdića, istražuje i markira zaboravljene izlagačke prostore ključne za formiranje suvremene umjetničke paradigme. Koristeći se metodama humanističkih znanosti, cilj istraživanja jest formiranje cjelovite arhivske građe o javnim prostornim politikama i kulturnim zbivanjima 1970-ih i 1980-ih te analiziranje urbanih prostora tadašnje Jugoslavije kroz teme koje su aktualne i danas – politika izlaganja, kolektivno djelovanje i samoorganizacija, umjetnički ugovor i prava kulturnih radnika te teme analitičke i autorefleksivne umjetnosti, aktivizma, performansa, feminizma, umjetnosti u javnom i medijskom prostoru i ulogama umjetnika / kustosa.
PRVA POMOĆ ZA BOLESNE PRIČE radni je naslov projekta kojim Garaža Kamba najavljuje niz suradnji i međudjelovanja na specifičnim slučajevima lokalnih zajednica unutar i u okolici Zagreba. Jednostavan čin kupovine vozila hitne pomoći od strane umjetnika Tomislava Hršaka zbog nužnosti transporta svojih skulptura, kreativnim nadograđivanjem uporabnog obujma vozila za potrebe kolektiva, prerastao je u punokrvni umjetničko-istraživački projekt. U sklopu projekta, Tomislav Hršak i Marija Kamber u vozilu hitne pomoći putovat će 2024. godine u potrazi za zanimljivim lokacijama s neiskorištenim potencijalom te odraditi kustosko istraživanje lokacija koje bi trebalo polučiti site specific umjetničkim intervencijama s naglaskom na kapacitete i potrebe tih javnih prostora.
Autentičan i eksperimentalan izlagački prostor Garaže Kamba, kolektiv i priče koje spontano nastaju i razvijaju se primjeri su potentnosti i potencijala kolektivizacije i samoorganizacije. Neopterećen, neovisan i horizontalan pristup u upravljanju udruge i prostornom podrškom kolektiva unaprjeđuje lokalnu kulturnu scenu, nudi kreativna rješenja na uzgredne tehničke probleme, promovira samoodrživost, praktična rješenja i upozorava na specifične probleme kulturnog sektora, stimulira komunikaciju unutar i između lokalnih mikro-zajednica, brine se o kulturnoj i urbanoj baštini, oživljava zaboravljene punktove urbane svakodnevice i predstavlja zajednicu, mjesto i proces trajne transformacije putem temporalnih društveno-kulturnih manifestacija, stoga umjesto zaključka prenosimo najavu programa za 2024. godinu formiranog oko nekoliko fokalnih točaka – promišljanje prostora, odnosa urbanog i ruralnog, lokalnog i globalnog i odnos prirodnog i artificijelnog svijeta. Riječima kustosice Mihaele Zajec: Leonardo Losciale će promišljati odnos skulpture i prostora (…) plesni dvojac Pocedić i Tarnovski istraživat će prostor i njegove funkcionalne karakteristike na međi izvedbene, filmske i vizualne umjetnosti. Ivana Filip će prisvojiti prostor Kambe i od njega uspostaviti prostor sigurnost, razmjene ideja i otvorena dijaloga; dok će Petar Vranjković istražiti specifično prostor garaže Kambe, kao i ostalih garaža u haustoru i okolici vezanih uz izdavačko-knjižarsko poduzeće Mladosti za čije su radnike one bile namijenjene. (…) Robert Fenrich istraživati će u svojoj maniri svjetlosno-ambijentalne instalacije; a Luka Tomić pozabavit će se medijskim prostorima i njihova utjecaja na pojedince. Cella Anita Celić (…) interesirat će se za pitanja društvenih odgovornosti, brige o okolišu iz pozicije eldersa, odnosno potreba za mudrošću, empatijom, i disciplinom. Finalno, u Kambi će gostovati i ISKRA kolektiv sa svojim jedinstvenim pristupom istraživačkog i umjetničkog djelovanja koji se među ostalim bavi temama urbanog i ruralnog, lokalnog i globalnog, ovog puta na primjeru rijeke Kupe i pokupskog kraja. U rezidencijalnom boravku naći će se multidisciplinarna umjetnica Rebecca Merlić čija praksa počiva na promišljanjima (alternativnih) društvenih obrazaca te odnosa fizičkog i virtualnog prostora a koje realizira kroz nove tehnologije (VR, AR) ali i gejmifikaciju. Edukativni program ove će godine biti usmjeren na osnaživanja mladih kulturnih profesionalaca i studenata kroz dva radionička ciklusa: tehničku i kustosku radionicu TKO, ŠTO, KAKO – na izložbi te Tehničku radionicu zvuka. Diskurzivni program izvodi se kao produžetak izlagačkih praksi dvaju autora – kolektiva Heartskomerz (…) te dizajnerice Silvie Kranjec Gajić koja će podijeliti vlastita istraživanja i eksperimente u tehnici eko-printa te ponuditi znanja kako bi i ostali mogli započeti s održivom i osviještenom modom.
Aktivnosti Garaže Kamba možete pratiti na službenim Instagram i Facebook profilima.
Autor: Zvonimir Duka / tekstove ovog autora potražite na linku
Ovaj tekst nastao je na temelju pregleda Vizkulturine arhive i podataka o Garaži Kamba i razgovora s kustosicom Garaže Kamba i predsjednicom udruge Prirodno-umjetnički kružok Mihaelom Zajec te osnivačicom i dopredsjednicom udruge Marijom Kamber. Zahvaljujemo Mariji i Mihaeli na razgovoru i ustupljenim vizualnim materijalima.
