S obzirom na to da ne daju često intervjue bilo mi je izuzetno drago otvoriti opširan razgovor s dizajnerima Nevenom i Sanjom Kovačić te brojne perspektive i stavove vezane za dizajnerske procese stvaranja i promišljanja. Domaća stručna javnost poznajte ih kao dizajnere koji stoje iza imena Neisako te niza njihovih produkata, kako samoiniciranih tako i za razne brendove. Njihova dizajnerska karijera duga dvadeset godina podrazumijeva brojne realizacije, kolaboracije, priznanja i nagrade, a nije ukorijenjena samo u raznovrsnim područjima suvremenog dizajna, već seže i do arhitekture te razvoja softvera. U svojoj praksi isprepliću se s različitim industrijama i kreativnim profesionalcima. Karakter svog dizajna opisuju kroz izražen jezik geometrije koji postaje ključna nit koja povezuje njihove projekte, a samo ime Neisako, premda svojevrsni anagram njihovih imena i prezimena, odiše nekim japanskim minimalizmom, dosta sugestivno komunicirajući esenciju i estetiku njihova dizajna.
Povod za intervju bila je njihova svježa suradnja za Metodu koja je, osim dizajnerskog doprinosa na nekoliko proizvoda, podrazumijevala i opsežan angažman art direkcije čitave kolekcije, dizajn postava predstavljanja na sajmovima te naizgled neočekivan doprinos u osmišljavanju samog imena novog brenda. Intervju smo vodili netom nakon što se Metoda predstavila na sajmu Brussels Furniture Fair koji se održavao od 5. do 8. studenog 2023. U razgovoru koji slijedi pričali smo o svim segmentima višefunkcijske suradnje za Metodu, posebnostima Nisako produkata, impresivnom know-howu, a dotakli smo se i cjelokupne domaće scene dizajna pa čak i savjeta za mlade dizajnere/ice. Uživajte u čitanju.

► Za uvod nam ukratko ispričajte kako je krenula suradnja za Metodu?
Neisako: Mladen Orešić je osmislio projekt i pozvao nas da sudjelujemo. Suradnja je krenula na projektu inovativnog dizajna od masivnog drva namjenski dizajniranog za razvojni centar kompetencija, da se kroz to gradi znanje u CEKOM-u. Metoda je nastala kasnije na inicijativu dizajnera i timova uključenih u projekt sa željom da se rezultati kvalitetno predstave i ponude na tržištu.
► Kako mi je ispričao Mladen Orešić u intervjuu intervjuu za Vizkulturu, upravo ste vi osmislili ime Metoda? Kako izgledao taj proces nastanka imena i taj gotovo pa slučajan kopirajterski zadatak?
Neisako: U ranoj fazi projekta smo kroz naše razgovore pokušali sublimirati kako i na koji način percipiramo kontekst projekta. U tom se procesu nekako razbistrilo da je upravo različitost pristupa uključenih autora ono što daje karakter kolekciji. Ime Metoda je nekako organski isplivalo, a koncept „racionalno i iracionalno“ ga je skladno nadopunio jer je upravo taj odnos presudan u mentalnom procesu prilikom nastanka dizajna.


► U projektu, osim dizajnerske, imate ulogu art-direktora. S obzirom na to da kolege/ice dizajneri nemaju često takve opsežne „višenamjenske“ uloge u ovako velikim i zahtijevanim projektima, objasnite nam što to znači u ovako opsežnom kontekstu, koje sve segmente i korake kreativnog procesa podrazumijeva?
Neisako: Ta uloga je nekako spontano proizašla kroz angažman. U početku smo zazirali od ovako opsežnog uključenja jer smo paralelno s Metodom radili i druge projekte. Imamo iskustva u zadnjih desetak godina kroz suradnju s regionalnim brendovima na ovakvim projektima pa smo imali predodžbu u što se upuštamo. Art direkcija podrazumijeva svojevrstan režiserski angažman u krojenju prepoznatljivog koda koji se u javnosti komunicira kroz razne medije. Cilj je kreirati smislenu osobnost brenda koja odgovara temeljnom konceptu, kontekstu i sustavu vrijednosti uključenih autora.
► Kako gledate na višestruku ulogu koju ste imali u procesu; s jedne strane art-direktorski i sagledavajući cijelu priču i kolekciju, pa zatim kao autor(i) samih izložbenih postava javnih nastupa Metode koje brend zajednički uživo komuniciraju do ciljane publike na sajmovima, dizajna weba Metode te konačno i ovu dizajnersku, kao autora produkata unutar kolekcije?
Neisako: Preklapanje uloga zna biti nezgodno radi stalne promjene fokusa, ali budući nam je temeljni koncept Metode dobro rezonirao i bio u skladu s našim pogledima na općeniti smisao dizajna, cijeli je proces bio dosta fluidan. Izazov su predstavljali rokovi i opseg posla, ali se za sada sve dosta dobro odvija u suradnji s užim sastavom tima i suradnicima.

► Kakva je za vas bila suradnja s nizom dizajnerskih suradnika/ica i kolega/ica dizajnera koji imaju različite estetske pristupe, pa i metode u projektiranju/dizajniranju, koje u konačnici treba „pomiriti“ ili unificirati svojevrstan zajednički jezik čitave kolekcije?
Neisako: Kao što smo rekli tu različitost autorskih pristupa smo prihvatili kao prednost. Ono što povezuje kolekciju je dominantan osnovni materijal (hrast) i obrada. U prezentaciji smo gledali da svaki autor dobije dovoljno postora i autonomiju, vizualno smo prema karakteru forme i dizajnerskom rukopisu u startu autore kodirali bojama radi jasnijeg razlučivanja i percepcije. Kroz vrijeme smo prezentaciju namještaja modulirali od izložbenog tipa na podestima u homogenije polu-ambijentalne postave.
► Zanima nas i taj kontekst dizajniranja izložbenih postava nastupa na sajmovima; koliko je to kreativan zadatak, a koliko je ograničenja i prilagodbi koje ovise o zadatostima lokacije, kakve su mogućnosti koje od prostora možete iskoristiti za što bolju prezentaciju kolekcije?
Neisako: Sajmovi su vrlo specifični, treba poznavati karakter sajma, tržište itd. Mislimo da je presudno postaviti jasnu koncepcija organizacije prostora u odnosu na poziciju, veličinu postava itd. vodeći računa da je moguća za izvedbu s obzirom na budžet i ostale dostupne resurse. Nama su drage prezentacije sa homogenom atmosferom u kojima isječci interijera i izložbene scene dobro funkcioniraju kao neka vrsta prostornog kataloga.




► Nastavljajući na prethodno pitanje, koliko je važna recepcija odnosno feedback posjetitelja/ica na sajmovima, mislim pritom na stručnu publiku i buduće korisnike i klijente Metode i kolekcije, koliko takve uživo reakcije koriste u procesu dok se brend gradi i etablira?
Neisako: Sjećam se da su prognoze s pojavom interaktvnih web prezentacija bile da će se sajmovi polako gasiti, međutim ovaj tip dizajna proizvoda najbolje se iskusi uživo pa su sajmovi presudni za prezentaciju novih projekata. Bitno je biti redovno prisutan na glavnim događajima u godini, a networking sa sajmova je presudan za temeljnu izgradnju svijesti o tome da nešto novo postoji. Reakcije stručne publike su odličan feedback, a često mogu i trigerirati neku adaptaciju proizvoda ili širenje na neočekivane tipologije unutar iste kolekcije.
► Iz ove isključivo dizajnerske perspektive, sagledavajući vaš angažman za Metodu kao autori produkata, kako danas gledate na taj proces i realizirane elemente?
Neisako: Prilično smo zadovoljni. Težili smo inovaciji i testiranju novih stvari, što smo i uspjeli u okviru Potka kolekcije. Trebalo nam je vremena da shvatimo kakve su stvarne mogućnosti u CEKOMU, tako da su prvi projekti možda bili preambiciozni s naše strane i nismo uspjeli sve realizirati kako smo mislili. Primjerice Doma stolica je trebala biti knock-down proizvod s inovativnim spojem nogu i okvira, ali su nas rokovi gazili pa smo morali odustati od prvobitnih zamisli.



► Vaše produkte Potka Deckchair i Sideboard karakterizira distinkcija od ostalih produkata iz Metoda kolekcije, s obzirom na to da od materijala koriste i tekstil? Što je bila glavna inspiracija za produkte, njihov sistem izvedbe i neobične kombinacije drva i tekstila?
Neisako: Kad smo vidjeli da su sklopu projekta CEKOM nabavljeni strojevi za digitalno rezanje (cutter i laser) gledali kako to iskoristiti, a budući je Sanja po vokaciji tekstilni dizajner počela je eksperimetirati sa strukturama koje spajaju netkani tekstil (filc) i drvene letvice. Cilj nam je bio istražiti nove fukcionalne i estetske momente sa ovakvim materijalom. Pokazalo se da je mogće kvalitetno modulirati svojstva strukture doziranjem gustoće letvica u odnosu na debljinu filca i da princip odlično funkcionira za klizna vrata. Komoda je nastala oko ovog elementa. U toku rada na kliznim vratima primjetili smo elastična svojsva strukture pa je isti princip iskorišten i za ležaljku. Zanimljivo nam je bilo za vidjeti kako ekspresija nastale površine uvećanog tkanja kod ljudi evocira dobar osjećaj i emocije, ima etno notu, a opet suvremen karakter. Eksperiment se nastavio u domeni kolorističkih iteracija, a fascinantno je kako i naizgled potpuno nespojive opcije skladno funkcioniraju. Mislimo da je potencijal ovog dizajna nedovoljno istražen pa planiramo dalje raditi na tome.




► Pretpostavljam da je dizajnirati Deckchair odnosno ležaljku, imajući na umu anatomiju i udobnost objekta, itekako „teže“ projektirati od recimo komode ili nekog elementa kojem komfor i subjektivan dojam „uživanja u produktu“ nisu must. Koliko traju i kako izgledaju procesi istraživanja ergonomije i tog fizičkog/comfort segmenta produkta?
Neisako: Postoje standardi i iskustvo. Prema tome se radi prva iteracija koja se kroz proces testiranja i povratne informacije dodatno dorađuje. Ovaj tip ležaljke je vrlo rijetka tipologija, između klasične fotelje i ležaljke… položaj je za tijelo vrlo ugodan i blagotvoran za napetost u leđima. Ideja je da se u čovjek maksimalno opusti po potrebi utone u san.




► Nakon dugog niza godina prisutnosti na sceni, što je po vašem mišljenju ključno za uspjeh dizajnerskog brenda i(li) čak i pojedinog elementa namještaja, u vidu šire proizvodnje i etabliranja kao produkta ili produkata koje ćemo u velikim količinama viđati po hotelima, restoranima, javnim prostorima…?
Neisako: Mislimo da je bitan jasan sustav vrijednosti, iskrenost i transparentnost te portfolio kvalitetnog dizajna proizvoda koji to komunicira svojom pojavom. Bitan faktor je naravno i kvalitetno odmjeren cjenovni razred i doseg kroz online platforme. Čini nam se da je lakše dobro startati nego održati brend, dugoročno se zadrže oni koji okupljaju kvalitetan tim ljudi koji su ljubitelji dizajna i proizvoda, a koji su dio portfolija firme.
► Iz ogromnog iskustva koje je iza vas u ovim godinama bivanja na sceni, kakve bi savjete dali mladim studentima/icama koji upisuju i(li) završavaju produkt dizajn; koje korake daljnjih praksi, učenja i rada da prate kako bi sutra stasali u autore/ice koji će raditi za etablirane domaće i regionalne brendove?
Neisako: Treba biti strpljiv, razvijati percepciju i vlastite kriterije kroz duže vrijeme. Čini mi se da su za početak idealni samoincirani projekti ili oni manje kompleksni koje čovjek može sam realizirati. Bitno je da su u sferi stvarnog materijala, procesa i korisnika. Manje vremena za kompjuterom, više u izradi prototipa, razvijanju osjećaja za materijal i sl. Kasnije se kroz akumulaciju znanja čovjek lakše snalazi i upušta u kompleksnije zahvate. Nama su trebale godine…


► Spomenuli smo s Mladenom Orešićem u intervjuu poziciju produkt dizajna na HR sceni i promjene koje su se dogodile u posljednjih 10ak godina, a vjerujem da je ovogodišnji ZGDW i sve prikazano što je mogla ponuditi regionalna scena zbilja velik korak u odnosu na prije par godina. Kako to komentirate?
Neisako: Drago nam je kad vidim da se pojavljuju novi momenti, startupovi, brendovi… napokon se budi uspavani potencijal. Mislimo da je prijelomni trenutak bila pojava Prostorie koja je omogućila svima da vide kako se moguće uspješno i smisleno baviti se dizajnom.
► I na kraju malo o vašoj dizajnerskoj metodi, kako funkcionira Neisako u kreativnom procesu; koliko vam je zajednički rad izazovan, a koliko prednost, postoji li uopće podjela uloga unutar vašeg tima?
Neisako: Mislimo da se dobro nadopunjujemo, imamo zajednički vrijednosni sustav i kriterije, skloni smo tražiti nove momente u svakom projektu. U principu zajednički razvijamo koncepte, a nakon toga razrađujemo dizajn već prema prirodi projekta.

Više o proizvodima Metode pratite na instagram.com/metoda_collection/

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Naziv projekta: Centar kompetencija za razvoj inovativnih drvnih proizvoda – CEKOM SPIN / Naziv korisnika: Spin Valis d.d. / Ukupna vrijednost projekta: 118.635.689,57 HRK/ 15.745.661,90 EUR / EU sufinanciranje projekta: 60.233.713,38 HRK / 7.994.387,60 EUR
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj
Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost tvrtke Spin Valis d.d.