Nedavno smo pisali o izložbi Mjesto za umjetnost, koja se trenutno odvija u Dioklecijanovim podrumima kao dio programa Splitskog salona, a ovom prilikom predstavljamo ostale izložbe organizirane u sklopu Salona.
Splitski salon, najveća i najdugotrajnija splitska likovna manifestacija, započeta je 1969. godine i do dana današnjeg predstavlja najvažniju skupnu likovnu manifestaciju u Dalmaciji. Osim izložbenog programa, kustoskog postava u galerijskim prostorima, Salon organizira i rasprave te predavanja na određenu temu. Suvremeni Splitski salon, koji je bijenalan, tematski prati turbulentno stanje društvenih mijena. Stvaralačkim autorskim angažmanom i umjetničkom produkcijom Salon omogućuje likovnim umjetnicima referiranje na društvenu zbilju i tako biva mjestom promocije opće kulturne stvarnosti.
Jubilarni 40. splitski salon u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika – Split (HULU-Split) pod nazivom Umjetnost preživljavanja kustoski potpisuju Branko Franceschi, Božo Kesić i dr.sc. Tonći Šitin.
Društveni kontekst Hrvatske i Splita kao okvir razvoja umjetničkog stvaralaštva kroz povijest nikad nije bio jednostavan, niti stvaralaštvu posebno naklonjen, pa ipak iz svih trenutnih aktivnosti HULU-a; u rasponu od aktiviranja udruga likovnih umjetnika povodom donošenja prijedloga zakona o nezavisnim umjetnicima koji će regulirati status i modus djelovanja HZSU-a, pa sve do recentne borbe za životni i radni prostor unutar Dioklecijanove palače; postaje razvidno da živimo u prijelomnom trenutku normiranja umjetničke egzistencije unutar nacionalnog i međunarodnog životnog okruženja. Ova izazovna situacija naprosto zaziva potrebu koncentracije na goruća pitanja preživljavanja koja se kroz format izložbene manifestacije renomea Splitskog salona mogu i trebaju uzdignuti do opće vidljivosti, a sama manifestaciju iskoristiti kao platformu koja će ne samo postaviti pitanja, već ponuditi modele, strategije i rješenja ciljane problematike. Ne zaboravimo, manifestacija se odvija u mjesecima koji prethode izradi zakona koji će regulirati važne aspekte umjetničke egzistencije u razdoblju koje dolazi.
Kako bi problem umjetničkog preživljavanja u 21. stoljeću predstavili u njegovim povijesnim i tekućim aspektima, okupio se tim čiji su članovi pripadnici tri aktivne kustoske generacije: Branko Franceschi, Božo Kesić i Tonći Šitin.
Cilj ove kustoske formacije je aktivirati ovu tematiku socijalnog položaja umjetnika danas i ovdje na što više mogućih razina podjelom zadataka po područjima koja ih profesionalno najviše zanimaju, te rasporedom programa po izložbenim prostorima i kulturnim institucijama.
Raznovrsnost kustoskih pristupa temi umjetničkog preživljavanja omogućuje predstavljanje raznorodnih disciplinskih i estetskih usmjerenja.
U nastavku doznajte više o izložbama ovogodišnjeg Splitskog salona, koje se mogu pogledati do 4. prosinca!
Izložba Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost u Galeriji umjetnina
*Otvorenje izložbe “Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost” / foto: Darko Škrobonja
Osmišljena po kustoskoj koncepciji Branka Franceschija i uz moto Kupujmo suvremeno, izložba predstavlja radove splitskih umjetnika članova HULU-a koje je kupio kupac iz Splita, što je uz obveznu estetsku vrijednost djela bio odlučujući kriterij izbora. Izložba ima namjeru potaknuti jedan vid kolekcionarstva afirmacijom postojećih privatnih zbirki suvremenih umjetnika, vodeći se stavom da kupovanje umjetnina suvremenih umjetnika daje izravan poticaj razvoju likovne i kulturne sredine na nezamjenjiv način.
Umjetnici predstavljeni na izložbi: Zoran Alajbeg, Barić Vinko, Valentino Bilić Prcić, Duška Boban, Josip Botteri Dini, Vladimir Dodig Trokut, Zlatan Dumanić, Alma Božanić Čaće, Momčilo Golub, Petar Grimani, Stipe Ivanišević, Marinko Jelača, Kažimir Hraste, Tisja Kljaković, Kuzma Kovačić, Zoran Krpetić, Ante Kuštre, Jadran Lazić, Željko Marović, Matko Mijić, Andrea Musa, Vanja Pagar, Renata Poljak, Popović Viktor, Tanja Ravlić, Velebit Restović, Andrea Resner, Jadranko Runjić, Dijana Iva Sesartić, Dalibor Stošić, Boris Šitum, Vice Tomasović, Slobodan Tomić, Matko Trebotić, Gorki Žuvela.
Primjetno je da suvremenom kolekcionarstvu nedostaje prosvjetiteljski naboj kakvog su imale prethodne generacije kolekcionara poput I. Tartaglie, obitelji Pavlović i drugih, koji su kolekcionarstvo shvaćali u njegovoj široj društvenoj i kulturološkoj važnosti podrške lokalnoj umjetničkoj produkciji i sceni. Odnosno, tadašnji kolekcionari osjećali su se sukreatorima kulturnih tendencija koje su bile temeljem urbanih procesa vlastitih životnih sredina.
Izložba Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost ima namjeru potaknuti ovakav vid kolekcionarstva afirmacijom postojećih privatnih zbirki suvremenih umjetnika, vodeći se stavom da kupovanje umjetnina suvremenih umjetnika daje izravan poticaj razvoju likovne i kulturne sredine na nezamjenjiv način.
Prodajna izložba @ Salon Galić
*Otvorenje Prodajne izložbe @Salon Galić / foto: Darko Škrobonja
Prodajna izložba @ Salon Galić jedna je od popratnih aktivnosti ovogodišnjeg Salona, usko vezana uz temu izložbe u Galeriji umjetnina. Poziv je odaslan svim članovima da sudjeluju s jednim radom, a naglasak nije bio na strogoj selekciji već eksperimentu koji izložbenom tijelu pristupa kao privremenoj umjetničkoj instalaciji. Na ovoj izložbi mogu se prolistati katalozi umjetnika i publikacije HULU-a s naglaskom na prijašnje Splitske salone. U izlogu Salona Galić je postavljena karta gradskog centra Splita s mapiranim punktovima koji označavaju galerije koje su nekada postojale u usporedbi s trenutnim stanjem.
Ovaj prostor služi i kao informacijski centar za aktivnosti salona. Dr.sc. Tonći Šitin na otvorenju izložbe napomenuo je da izložbeni prostori u drugoj polovici 20. stoljeća, uz sve moguće prepreke i nepostojeće pravne regulative, niču kao gljive poslije kiše i nude ne tako velikom broju umjetnika već i galeristima osjećaj da postaju dijelom globalne zajednice, da je komunikacija moguća i promjene nužne. Zanimljivo je opažanje da je nekada u Splitu bilo deset puta manje umjetnika, a deset puta više galerija. Ostaje pitanje kako se muzeji, galerije i izložbeni prostori u uvjetima nestabilne prakse odnose prema zajednici, izložbama i javnosti i koliko ih ta pitanja uopće zanimaju.
Po završetku ove izložbe, u srijedu, 31. listopada, umjetnici će na jedan dan otvoriti javnosti vrata svojih radnih prostora kako bi organiziranim turama disperzirali Salon u periferiju i upozorili na problematiku nedostatka mjesta za umjetnost.
IZLOŽBE SPLITSKOG SALONA:
Zašto je važno skupljati suvremenu umjetnost (Galerija umjetnina)
kustos: Branko Franceschi
otvorena 6. listopada
Prodajna izložba @ Salon Galić
otvorena 10. listopada
Mjesto za umjetnost (Dioklecijanovi podrumi)
kustos: Božo Kesić
otvorena 12. listopada
Sjećanje na: Krstulović / Budeša / Tolić / Dumanić / Jelovac-Rizzi (Multimedijalni kulturni centar)
kustos: dr. sc. Tonći Šitin
otvorenje: 19. studenog u 20 h
POPRATNE AKTIVNOSTI:
četvrtak 25.10. u 18 sati / Dioklecijanovi podrumi / tribina o problematici javnog prostora iz perspektive kipara (HULU)
petak 26. 10. u 19. sati / Dioklecijanovi podrumi / tribina o problematici javnog prostora iz perspektive arhitekata (DAS)
srijeda 31. 10. / Dan otvorenih ateljea / Split: šire gradsko područje
utorak 6.11. u 20 sati / Dioklecijanovi podrumi / proglašenje dobitnika nagrade “Emanuel Vidović” – grand prix-a 40.SS pod sponzorstvom Croatia osiguranja
petak 14.12. u 20 sati / MKC Split / predstavljanje kataloga 40. Splitskog salona – dizajnerica: Iris Klarić
