Nedavno je otvorena velika internetska baza europske umjetnosti, u kojoj se nalaze i radovi hrvatskih umjetnika poput Petra Dabca, Tomislva Gotovca, Lidije Laforest, Antuna Maračića, Vlade Marteka, Gorana Petercola, Ivana Posavca, Edite Schubert, Svena Stilinovića, Gorana Trbuljaka i drugih. Baza je dostupna na mrežnoj stranici www.forgottenheritage.eu, a čini središnji dio projekta Zaboravljeno nasljeđe – europska avangardna umjetnost na mreži (Forgotten Heritage – European Avant-garde Art Online) koji provode Fondacija Arton iz Varšave, Ured za fotografiju iz Zagreba, Umjetnički muzej Kumu iz Tallinna i Umjetnička škola LUCA iz Bruxellesa, uz podršku programa Kreativne Europe.
*Internetska baza “Forgotten Heritage”
Ova hvalevrijedna inicijativa posvećena je (neo)avangardnoj umjetnosti onih europskih država koje su – u umjetničkom, ali i u političkom i/ili geografskom smislu – smještene na rubu kontitnenta. Njegova je namjera (ponovno) otkrivanje i (re)interpretacija praksi koje su dosad bile zanemarene u službenim međunarodnim povijestima neoavangardne umjetnosti. Kako bi se što šira publika upoznala s ovim umjetničkim djelima, korištena je digitalna tehnologija, a pomoću različitih digitalnih alata korisnicima je omogućeno istraživanje baze putem podataka različitih vrsta: od vizualnih materijala, dokumentacije, tekstualnih opisa radova i biografija autora, pa do formiranja grafičkih poveznica između pojedinih umjetnika i/ili umjetničkih institucija, što dovodi do prepoznavanja međusobnih utjecaja, važnih kulturnih centara i dosad neuočenih veza među različitim autorima.
*Internetska baza “Forgotten Heritage”
Repozitorij predstavlja radove neoavangardnih umjetnika aktivnih u Europi od 1960-ih nadalje, a iako trenutačno okuplja poljske, hrvatske, estonske i belgijske autore, planirano je širenje baze radovima umjetnika i iz drugih zemalja. U sklopu projekta prikupljeno je oko 8000 jedinica, a sadržaj baze potekao je iz privatnih arhiva umjetnika i institucionalnih zbirki iz Poljske, Hrvatske, Estonije i Belgije. Prikupljen je tijekom višegodišnjeg istraživanja članova partnerskih timova iz Fondacije Arton, Ureda za fotografiju, Muzeja Kumu i Umjetničke škole LUCA. Bazu je osmislio i oblikovao kolektiv Plural iz Berlina.
*Internetska baza “Forgotten Heritage”
U sklopu ovog projekta u zagrebačkoj Galeriji Spot (Čanićeva 6) u ponedjeljak, 23. travnja u 19 sati otvorit će se izložba pod nazivom Proširena fotografija, koja će u tri sukcesivna segmenta predstaviti radove pojedinih hrvatskih neoavangardnih umjetnika aktivnih od sredine 1960-ih nadalje.
*Željko Borčić: Akcija za konfrontacijsku reakciju, 1974.
Izložba se sastoji od tri cjeline koje će slijediti jedna drugu: prvi tematski segment (23. travnja – 4. svibnja) bavi se formama društvenih akcija, a predstavit će radove grafičkog dizajnera Željka Borčića (1942. – 2015.) čije je intenzivno umjetničko djelovanje tijekom 1970-ih i 1980-ih posebice bilo fokusirano na medij fotografije i videa; konceptualnog umjetnika Željka Jermana (1949. – 2006.) koji je svojim elementarnim, siromačnim fotografijama aktivno participirao u javnom prostoru; te umjetnice Edite Schubert (1947. – 2001.) koja se sedamdesetih godina koristila aproprijacijom, snimala “beznačajne” snimke i fotografijom bilježila nereprezentativne postupke koje je prethodno izvela u mediju slikarstva.
Osnovne strukture fotografije i filma te njihov međuodnos u kontekstu pojmova vremena i pokreta tema su drugog segmenta izložbe (7. – 18. svibnja), kada će u Galeriji Spot biti predstavljeni radovi Tomislava Gotovca (1937. – 2010.), Marijana Molnara (1951.) i Ivana Faktora (1953.). Treći tematski segment (21. svibnja – 1. lipnja) okupit će radove autora Petra Dabca (1942.), Enesa Midžića (1946.) i Vlade Marteka (1951.), koji su svoja umjetnička promišljanja usmjerili k samom mediju fotografije i mogućnostima izraza.
Izložbu Proširena fotografija kuriraju Sandra Križić Roban, Lana Lovrenčić i Jelena Pašić iz Ureda za fotografiju.
