Prije samo desetak godina sisački Park skulptura bio je duboko uronjen u kolektivni zaborav. Park koji sadrži niz metalnih skulptura s potpisima nekih od najrenomiranijih jugoslavenskih umjetnica i umjetnika, postavljenih na javnim površinama radničkog naselja Caprag u Sisku, predstavlja jedinstveni i vrlo vrijedan primjer sprege umjetnosti i industrije. Park i pripadajuće skulpture, naime, nastale su u sklopu Kolonije likovnih umjetnika koja se u sisačkoj Željezari održavala od 1971. do 1990. Skulpture su bile postavljene uz pogone tvornice koja je u svojem najagilnijem periodu zapošljavala oko 14.000 radnika, kao i na zelenim površinama u obližnjem naselju izgrađenom upravo za radnike Željezera. Kao dio strategije za postizanje visoke razine životnih uvjeta za svoje zaposlenike, Željezara je posebnu pažnju usmjeravala na kvalitetu života, pa su radnici zajedno s gostujućim umjetnicima izrađivali metalne skulpture i pridonosili proizvodnji umjetnosti.
*Vera Fischer: Simetrija, 1973., Park skulptura Sisak / foto: preuzeto s bloga Doktor za umjetnine
Nakon što je Kolonija ugašena 1990., a tvornica ubačena u grotlo privatizacije i sigurnog razaranja, skulpture su prepuštene zaboravu, nemaru i propadanju, pa je tako danas u Parku sačuvano manje od 40 skulptura, što je zastrašujuće niska brojka ako uzmemo u obzir da je tijekom trajanja Kolonije proizvedeno gotovo tisuću umjetničkih djela.
U interes šire javnosti Park skulptura postavio je umjetnik Marijan Crtalić, čiji je umjetnički projekt “Nevidljivi Sisak – Fenomen Željezara” izložen 2009. u Galeriji Miroslav Kraljević, a iduće godine nagrađen drugom nagradom T-HT-a. Crtalić od 2014. organizira i Festival Željezara Sisak koji se odvija u prostorima tvornice i u samom naselju, spajajući suvremenu umjetnost s industrijskim krajolikom – slično poput nekadašnje Kolonije. S njime smo svojedobno razgovarali o Željezari Sisak i festivalu, a u međuvremenu je učinjeno mnogo po pitanju osvještavanja stručne i ostale javnosti o vrijednosti ovog cjelovitog umjetničko-industrijskog ambijenta. Tako su godine 2012. skulpture upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao Park skulptura nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika “Željezara Sisak”, a 2015. upravo je u Sisku održan međunarodni skup o očuvanju parkova skulpture “SPark: Conservation of sculpture parks”.
*Milena Lah: Galebovo krilo, 1973.; Ivan Kožarić: Antopodi, 1972., Park skulptura Sisak / foto: preuzeto s bloga Doktor za umjetnine
Napokon, ovih je dana objavljeno da su splitska Umjetnička akademija, sisački Gradski muzej i Centar za ispitivanje materijala METRIS postali dio međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta za očuvanje umjetničkih djela u javnome prostoru (Conservation of Art in Public Spaces – CAPuS), što je veliki korak prema spašavanju Parka i skulptura koje su izradili umjetnici poput Milene Lah, Vere Fischer, Dubravke Dube Sambolec, Mile Kumbatović, Peruška Bogdanića, Ivana Kožarića, Petra Barišića, Ante Kuduza, Branka Ružića i Ratka Petrića.
Voditeljica hrvatskog dijela projekta je dr.sc. Sagita Mirjam Sunara, prodekanica splitske Umjetničke akademije koja već godinama u sklopu projekta “Tvornica baštine Željezara Sisak” radi na istraživanju i valorizaciji kulturne politike Željezare Sisak te zaštiti sisačkog Parka skulpura, a za svoj je angažman od Turističke zajednice grada Siska dobila i nagradu Zlatna Victoria. O ovom smo projektu sa Sagitom Mirjam Sunara, koja ujedno vodi i blog “Doktor za umjetnine”, razgovarali prije nekoliko godina, a intervju možete pročitati ovdje.
Zahvaljujući ovom projektu pomno će se istražiti i obraditi podaci o svakoj od preostalih skulptura, izradit će se internetska stranica Parka, digitalizirat će se informacije vezane uz povijest Parka, a izradit će se i strategija zaštitnih radova na skulpturama i elaborati. Projekt će trajati tri godine, a započinje u tekućoj godini koja je – simbolički – proglašena Europskom godinom kulturne baštine.
*Tekst je dio Vizkulturinog projekta “Vizkulturiranje društva, 2018.” koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
