Prva hrvatska komercijalna galerija otvorena je prije nešto više od godinu dana u Splitu, što je još jedan u nizu prostora koji su u posljednjih nekoliko godina pozicionirali Split visoko na kulturno-umjetničkoj mapi kao relevantno središte. Taj je trend također vidljiv u porastu galerijskih prostora – ne samo u strogom centru grada, već i u daljim kvartovima, primjerice na Trsteniku gdje djeluje galerija Kvart – zatim u činjenici što nizu afirmiranih umjetničkih imena koji su odabrali živjeti, predavati i raditi u Splitu treba dodati potentna mlada koja postaju sve vidljivija. Zato ne čudi što je u takvom umjetničkom ambijentu Split već nekoliko godina domaćin Nagrade Radoslav Putar, a na istom su plodnom kulturno-umjetničkom humusu izrasle i prve privatne galerije u nizu državnih i javnih koje imaju dugu tradiciju i izlagačku povijest. Fokus ove priče je Galerija Manuš, koja je stara tek nešto više od godinu dana, skromnih dimenzija, ali ambicioznog pothvata. Smještena je u Livanjskoj ulici u Splitu, jednom od glavnih tokova koji vodi od šireg centra grada preko Đardina do Dioklecijanove palače, strogog centra ljeti preplavljenog turistima. Prisutnošću na atraktivnoj lokaciji Galerija Manuš šalje snažnu poruku, dok se sadržajem opire turističkoj prilagodbi centra grada. Voditeljica galerije je Emina Mrduljaš, koja je na Sveučilištu u Zadru završila studij Kulture i turizma, gdje je, kako kaže, stekla znanja iz organizacije kulturnih događanja, menadžmenta i marketinga u kulturi tako da se sada bavi onim što ju je oduvijek privlačilo.
No da bismo ispričali priču o Galeriji Manuš potrebno se vratiti nekoliko godina unazad te tristo metara južnije do Galerije Kula u vlasništvu Duje Mrduljaša, Emininog supruga. Razgovor koji smo vodili s njim, a u kojem je predstavio tu galeriju, možete pročitati na ovom linku. Program Galerije Kula baziran na suvremenoj umjetnosti nagovijestio je smjer u kojem će ići i Galerija Manuš s izuzetkom što je Kula neprofitabilna, a Manuš komercijalna galerija. Supružnici i partneri u galerijskom poslu od početka su zajedno radili dijeleći posao tako da je Duje preuzeo prijedloge izložbi, a Emina administraciju. Na pogonskom gorivu entuzijazma Duje Mrduljaša Galerija Kula postala je važna točka koja je u Split dovela relevantna međunarodna imena suvremene umjetničke scene. U Galeriji Kula ostvarene su izložbe renomiranih međunarodnih i domaćih suvremenih umjetnika, a do kraja godine moći će se vidjeti izložbe Latife Echakhch, te Uga Rondinonea.
Osvrćući se na ono što ih pokreće, Emina kaže: Kod nas oboje postoji želja za istraživanjem novih područja, uživamo u organizaciji izložbi te volimo druženje i komunikaciju s umjetnicima. Ono što nas najviše ispunjava u ovom poslu je stvaranje prostora za umjetnost, promicanje suvremene umjetnosti i pružanje prilike umjetnicima da se izraze i prezentiraju svoje radove. Stvaranje inspirativnog okruženja za publiku koja uživa u umjetnosti je nešto što nas oboje neprestano motivira u ovom poslu.
To su bili temelji iz kojih je izrasla Galerija Manuš, prva komercijalna galerija u Hrvatskoj, koja si uz izlagačku djelatnost postavlja cilj zastupati umjetnike, prodavati njihove radove, otvoriti im pristup sajmovima, kolekcionarima te biti medijator između umjetnika i onog dijela tržišta koje je umjetniku teže dostupno. Galerija se nalazi na glavnoj cesti koja vodi izravno prema centru grada, pa prirodno privlači pažnju zbog ogromnog broja ljudi, domaćih i stranih, koji prolaze njom. Lokalnim stanovnicima je posebno drago, ističe Emina, što postoji ovakav sadržaj naspram drugih, jednoličnih kojima centar grada obiluje. Pozicija i sadržaj utječu na raznolikost publike koju čine, kako stručnjaci za umjetnost i ljubitelji umjetnosti, tako i obični prolaznici. Intrigantna je blizina vrtića, baletnog studija te osnovne škole, što često dovodi roditelje s djecom u prostore ove galerije.
Priličan je izazov u formiranju Galerije Manuš bila prilagodba prostora koji ima tek 22 metra kvadratna, pa su se umjesto za white cube izlagački prostor, odlučili na očuvanje izvornog stanja s tek manjim izlagačkim prilagodbama. Emina ističe kako su prostor prvo ogolili, a onda iznova napravili instalacije, zidove, izolaciju te druge elemente. Zadovoljstvo odrađenim poslom dobili su u vidu reakcija od strane umjetnika te publike, pa Emina poentira: Na neki način, galerija ima poseban šarm i “dušu”.
Također, ističu zadovoljstvo prvom godinom djelovanja u kojoj su realizirane impresivne izložbe Vlade Marteka, Dubravke Rakoci, Damira Očka, Vedrana Perkova, Maria Mua, Mimma Paladina, skupne izložbe Nedka Solakova, Dubravke Rakoci i Damira Očka.
Osmišljavanje postava u Galeriji Manuš prepuštaju umjetniku koji odabire na koji će se način unutar specifično malih dimenzija i kamenih zidova predstaviti publici. Na taj se način ostvaruje zanimljiva interakcija umjetnika i prostora, pa je tako nekad dovoljno izložiti jedno umjetničko djelo koje onda dominira cijelim prostorom.
Kada pričamo o komercijalnoj galeriji u Hrvatskoj, koja pritom zastupa suvremene umjetnike, pričamo o tržištu, prilikama, strategijama te iznad svega o riziku. Rizik otvaranja komercijalne galerije – pogotovo s iskustvom vođenja neprofitne Galerije Kula – u zemlji u kojoj tržište nije razvijeno nije bio kamen spoticanja za Eminu i Duju, nego izazov. Upravo su zato odlučili ne ići u najam, već u kupnju prostora. Emina ukratko pojašnjava: Početkom pandemije ukazala nam se prilika da kupimo manji poslovni prostor u Livanjskoj 6. Nismo dugo razmišljali, lokacija je za nas idealna, praktički u centru grada.
Na upit o potencijalnim kupcima umjetničkih djela koje ova galerija zastupa, Emina nam kaže kako su to svakako ljubitelji suvremene umjetnosti i to u rasponu od onih koje interesira određeni rad, do kolekcionara s etabliranim ukusom za konkretne umjetnike iz njihovog kataloga. Vidljivost radova postižu njegujući dobre odnose s kustosima, kolekcionarima, lokalnom zajednicom, te širom publikom. Specifičnost trgovanja umjetničkim djelima je, kako Emina ističe, u tome da se detaljno predstave autori, njihova umjetnička pozadina, dostignuća i vidljivost u institucionalnom kontekstu.
Najveći tržišni izazov odražava se u činjenici što su kupci mahom usmjereni prema modernoj umjetnosti, dok su suvremeni izričaji još uvijek manje zastupljeni. Emina nadalje primjećuje kako ipak postoji rastući interes za suvremena umjetnička djela i to među novim generacijama jer im je suvremena umjetnost bliža, bolje je razumiju i to je osnova za daljnji razvoj tržišta. Također, određena se nelogičnost i izazov kriju u tome što za prezentaciju autora koji su već postigli visok status i priznanje na međunarodnoj razini, u Hrvatskoj treba uložiti dodatan trud. No, vrijedi i obrnuto; istovremeno je izazov predstaviti velika inozemna imena domaćoj publici.
Emina ističe kako nedostatak komercijalnog galerijskog sustava posvećenog suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj predstavlja problem jer bi upravo tako razvijen sustav pomogao umjetnicima pri predstavljanju, pozicioniranju, savjetovanju, podršci i logistici. U ovome se odražava razlog zašto je samo nekoliko hrvatskih umjetnika vidljivo i priznato izvan granica, što sugerira kako je potrebno uložiti veliki trud i strpljenje kako bi se ostvarile promjene na ovom području. Zato je Galerija Manuš otvorena za suradnju s drugim galerijama i institucijama, dok aktivno traže suradnike i na međunarodnom nivou, a sve kako bi umjetnici koje zastupaju dobili priliku izlagati i predstaviti svoje radove na međunarodnoj razini. Ove godine planiraju posjetiti prvi sajam, Vienna Contemporary 2023, na kojem će predstaviti radove renomirane hrvatske umjetnice Dubravke Rakoci koja je angažmanom i umjetničkim postignućima dala važan doprinos Galeriji Manuš. Emina naglašava kako njezina prisutnost na sajmu ističe našu predanost promoviranju iznimnih talenata i suvremenih umjetničkih djela.
Što se tiče zastupanja eminentnih stranih umjetnika, ističe se suradnja s imenima poput Mimma Paladina, Matta Mullicana, Richarda Deacona i Heima Zoberniga. Kroz organizaciju njihovih izložbi u Galeriji Kula, ostvareni su prisni odnosi koji su doveli do toga da ih predstavljaju na domaćem tržištu. Zastupanje domaćih umjetnika također je važan aspekt rada bračnog para Mrduljaš. Aktivno prate radove mladih umjetnika te imaju želju prihvatiti i zastupati one umjetnike čiji rad cijene i u koje vjeruju. Do sada su suradnje s domaćim autorima bile ugodne, što im ulijeva povjerenje da će njihovi radovi biti dobro predstavljeni i primijećeni.
U Galeriji Manuš prikazani su radovi nekoliko lokalnih umjetnika, primjerice recentna izložba Vedrana Perkova, a u rujnu se otvara izložba umjetnice Lane Stojičević. Emina ističe kako lokalna scena nije velika, ali ju je jako važno podržavati, te poticati međusobnu suradnju na njoj na svim razinama, kako bi se stvorilo “plodno tlo i poticajno okruženje za kreativnost i umjetnički napredak”.
Ovo je također prilika i za najavu daljnje izlagačke aktivnosti. U lipnju se otvara izložba Matta Mullicana, a u rujnu spomenuta izložba dobitnice Nagrade Radoslav Putar Lane Stojićević. Emina nam je ovom prilikom otkrila intrigantan plan za budućnost, a to je otvaranje još jedne galerije istog tipa i dimenzija u Zagrebu krajem ove ili početkom iduće godine.
Rad Galerije Manuš možete pratiti na društvenim mrežama i internetskoj stranici:
www.facebook.com/galerijamanus
www.instagram.com/galerijamanus
galerijamanus.com
Autor: Dario Dunatov / sve tekstove ovog autora čitajte na linku
