Galerija Kula mala je po dimenzijama, ali značajna po izlagačkoj aktivnosti i utjecaju na kulturnu sliku grada Splita. Smještena u prostoru sjeverozapadne kule Dioklecijanove palače, a nastala na poticaj Stanka Babe Mrduljaša – poznatog vratara nogometnog kluba Hajduk te strastvenog kolekcionara i zaljubljenika u umjetnost. Godine 2023. slavit će trideset godina kontinuiranog postojanja i djelovanja. Galeriju od oca nasljeđuje kustos i povjesničar umjetnosti Duje Mrduljaš, koji čini zaokret u izlagačkom konceptu galerije prema suvremenoj umjetnosti te poziva niz sjajnih i eminentnih svjetskih imena poput Tonyja Cragga, Richarda Deakona i Carlosa Garaicoa, ne zanemarujući domaća imena poput Viktora Popovića, Damira Očka, Davida Maljkovića te Zlatana Vrkljana što galeriju čini prepoznatljivom i relevantnom unutar, ali i izvan granica Hrvatske.
Ekipa Galerije Kula svaku izložbu priprema na specifičan način, planirajući program godinama unaprijed u komunikaciji s umjetnicima koji prilagođavaju postav dimenzijama i duhu galerije smještene u samom centru grada. Osim impresivne izlagačke djelatnosti galerija se ističe edukacijskim karakterom, što je vidljivo kroz organizaciju brojnih predavanja i susreta sa studentima te izdavačkom djelatnošću u vidu tiskanja kataloga, zasebnih publikacija i monografija značajnih splitskih umjetnika. Za izniman rad, ova galerija nagrađena je i Nagradom grada Splita.
O Galeriji Kula razgovarali smo s njenim voditeljem Dujom Mrduljašem koji se osvrnuo na brojne aspekte, kao i na teškoće, kontekstualizirajući galeriju s obzirom na njenu lokaciju u centru grada u posljednje vrijeme znatno izloženom turistifikaciji te pomalo lišenim urbanih identitetskih karakteristika. Osvrnuo se također na suradnju s kolegama koje su mu pomagale u razvoju galerije, kao i suradnje s institucijama koje kao i ova galerija uporno rade na razvoju publike te približavanju suvremene umjetnosti gradu i ljudima koji u njemu žive.
► Galerija Kula odlikuje se izlagačkom, edukacijskom i izdavačkom djelatnošću, prepoznata je od stranih i domaćih umjetnika, publike koja ima priliku vidjeti značajna djela i imena suvremene umjetničke scene, a sada i od strane institucija jer ste dobili Nagradu Grada Splita. Koliko vam je to bitno, kako se ta nagrada odrazila na galeriju i olakšavaju li ovakva priznanja rad i vidljivost vašoj galeriji?
Duje Mrduljaš: Galerija Kula 2023. godine slavi 30 godina postojanja. Do sada je organizirala preko 250 izložbi, izdala isto toliko publikacija, te 7 monografija od kojih su neke važne za kulturnu baštinu grada Splita (Milan Tolić, Antun Zupa, Mirko Ostoja i Željko Radmilović). S tako dugom tradicijom mislim da imamo poziciju važnog kulturnog mjesta u gradu Splitu. Nagradu Grada Splita dobili smo za promicanje i doprinos u kulturi za 2021. god., za organizaciju izložbi Damira Očka, Carlosa Garaicoe iz Kube, Davida Maljkovića, Zlatana Vrkljana i Richarda Deacona iz Ujedinjenog Kraljevstva, ali mislim da je zasigurno sagledano dugogodišnje djelovanje ove ustanove. Svaka nagrada je važna i bitna prvenstveno zbog poticaja za daljnji rad; drago nam je da je naš trud prepoznat i nagrađen, ali mislim da se puno toga neće promijeniti. Nagrada je bitna zbog vidljivosti kod šire publike, onih koji nisu toliko upoznati sa suvremenom umjetničkom scenom te će ih ona možda zainteresirati da poprate program u galeriji Kula.
► Kada ste preuzeli Galeriju Kula od svog oca, napravili ste zaokret prema suvremenoj umjetnosti, te doveli značajna međunarodna i domaća imena. Koliko su vam pomogli suradnici, umreženost s drugim galerijama i institucijama? Što je bio presudan faktor u tome da jedna mala galerija postane relevantna i vidljiva na kulturnoj mapi Hrvatske i svijeta?
Duje Mrduljaš: Kada sam prije petnaestak godina preuzeo galeriju od oca promijenio sam izlagačku koncepciju te sam se okrenuo više suvremenome izričaju i pokušao se koncentrirati na međunarodni program po kojem smo postali poznati i vidljivi izvan hrvatskih granica. Nitko ne može sam, pa tako ni mi, zato mislim da je važno okružiti se dobrim suradnicima bez čije potpore i suradnje sigurno ne bi bili u poziciji u kojoj smo danas te ću se ovom prilikom zahvaliti pokojnom Tonku Maroeviću, Ivi Šimatu Banovu, Daliboru Prančeviću i Branku Franceschiju koji su uvijek poticali naš radi i pomogli nam stručnim savjetima. Umreženost s drugim galerijama i institucijama je vrlo važna jer izložba postaje vidljivija, a i zajednička organizacija zacijelo olakšava realizaciju izložbe, pogotovo ako se radi o velikim projektima.
► Možete li nam približiti proces kreiranja vašeg izložbenog programa? Stječe se dojam kako se radi o specifičnoj viziji koja uključuje višegodišnje planiranje i izlagačku prilagodbu izazovnom prostoru Galerije Kula.
Duje Mrduljaš: Naš program se sastoji od četiri ili pet izložbi godišnje, a od toga su dvije izložbe međunarodno relevantnih umjetnika, i posebno mi je zadovoljstvo te umjetnike predstaviti jer do sada uglavnom nisu imali priliku izlagati u Hrvatskoj. Upravo nas međunarodni program čini posebnim, jer u Hrvatskoj malo tko to radi, a taj program zaista iziskuje dugogodišnje pripreme i dogovore oko realizacije. Prostor Dioklecijanove kule je jedinstven i za suvremene umjetnike vrlo izazovan, pa je zanimljivo gledati kako svaki umjetnik na drugačiji način reagira u tom antičkom prostoru. Dosta vremena razmišljam zašto nekoga izlagati i kako to realizirati, uglavnom su to umjetnici koje ja cijenim, a mislim da nisu dovoljno zastupljeni u Hrvatskoj, neki od njih su po prvi put izlagali samostalno u Splitu.
► Svaki razgovor o izlagačkoj djelatnosti nužno povlači sa sobom pitanje razvoja publike. Koliko ste iz pozicije nezavisne galerije zadovoljni posjećenošću i koje su po vama najbolje strategije za razvoj galerijske publike?
Duje Mrduljaš: Galerija Kula ulaže veliki trud u informiranje i promociju suvremene umjetnosti u Splitu. Svaku izložbu prati bogata publikacija, a ulaz na sve izložbe je besplatan. Mi kao galerija koja je dio nezavisne scene donekle smo zadovoljni posjećenošću, imamo veliki broj turista, posebno mladih, koji dolaze vidjeti izložbe, dolaze nam studenti povijesti umjetnosti i Umjetničke akademije u Splitu, ali naravno smatram da bi posjećenost mogla biti još bolja. Po meni bilo kakva strategija mora isticati intenzivniju potrebu obraćanja mlađim generacijama kako bi se osiguralo buduće djelovanje. Glavnu strategiju ipak mora preuzeti Grad Split koji mora shvatiti da je nezavisna scena vrlo važan pokretač kulturnih događanja i da novci moraju biti raspoređeni usmjereno i smisleno.
► Prepoznali ste edukacijski potencijal koji jedna galerija može imati. Organizirate posjete studenata, predavanja i druge vidove edukacije. Kakve reakcije dobivate od mladih i na koje se načine suvremena umjetnost može približiti mladima, ali i široj javnosti?
Duje Mrduljaš: Edukacija je veoma važan dio našega djelovanja i veliku pažnju posvećujemo obraćanju studentima i mlađoj populaciji kojima omogućujemo da imaju priliku vidjeti radove hrvatskih i nekih od najvažnijih suvremenih umjetnika današnjice. Umjetnici kao Tony Cragg, Richard Deacon, Heimo Zobernig, Matt Mullican, Nedko Solakov i drugi bili su željni prenijeti svoja znanja i iskustva, te su sa zadovoljstvom održali predavanja i bili dostupni svima za razgovor i savjete. Mislim da se suvremena umjetnost može približiti tako da bude što vidljivija i dostupnija široj publici, i da je treba izvući izvan galerijskih prostora i po uzoru na neke europske gradove realizirati umjetničke intervencije po cijelome Splitu.
► Galerija koju vodite počiva na vašoj energiji i strasti. Koliko vas troši ovaj intenzivan rad kojem se predajete u organizacijskom smislu, ali i u brojnim drugim vidovima, poput povremenih osobnih preuzimanja umjetnina? Što vam je u tom smislu najveća motivacija, što vam održava elan i daje snagu za dalje?
Duje Mrduljaš: Bilo koja galerija u Hrvatskoj, koja je dio nezavisne scene, mora počivati na entuzijazmu i strasti jer se sigurno bez toga ne bi se uspjela održati. Izložbe koji organiziramo veoma su zahtjeve organizacijski i financijski i to je još jedan razlog zašto planiramo program na duži period. Ovaj posao mi daje priliku da zaista uživam u onome što radim, volim izazove i teško prihvaćam da je nešto nemoguće realizirati, jer tek tada što bi se reklo ”zagrizem”.
► Galerija Kula dio je Dioklecijanove palače, stare jezgre Splita. Nužno je promišljati njeno mjesto u kontekstu suvremenih trendova, turistifikacije i prenamjene stare jezgre grada koja se prilagođava potrebama turista i profitu. Kako to utječe na samu galeriju i na koji način ti fenomeni djeluju na kulturnu scenu Splita u širem smislu? Posjećuju li vas turisti u sezoni i u kojoj mjeri?
Duje Mrduljaš: Kao što sam već rekao galerija je vrlo posjećena tijekom ljeta, a posjećuju nas ne samo turisti koji se slučajno zateknu tu već nam dolaze i strani gosti baš ciljano na pojedine izložbe. Istina, Dioklecijanova palača se sve više prilagođava potrebama turista i profitu gubeći svoju autentičnost odnosno različitost od drugih turističkih središta. Mislim da je Galerija Kula jedan od primjera u kojem bi smjeru trebala ići promjena, odnosno da bi prostor palače trebalo što više obogatiti određenim kulturnim sadržajima koji bi ne samo privukao turiste, već vratio i domaće stanovništvo u palaču.
► Možete li se iz perspektive nezavisne izlagačke scene osvrnuti na financijsku podršku koju dobivate, te imate li sredstva za realizaciju planova? Smatrate li da se dovoljno ulaže u nezavisnu scenu, te što vidite kao glavne probleme ili pak zanemarene strategije razvoja?
Duje Mrduljaš: Mi kao neprofitna ustanova sa zahtjevnim cjelogodišnjim i međunarodnim programom ne dobivamo ni približno dovoljno financijskih sredstava za realizaciju te smo se prisiljeni snalaziti i maksimalno reducirati troškove. Nezavisna umjetnička scena ne dobiva adekvatnu pažnju od grada Splita ni u jednom smislu, pa tako ni u financijskom. Koliko sam upoznat, strategija koja se počela pisati za vrijeme gradonačelnika Baldasara rađena je nabrzinu, neprofesionalno i prožeta sitnim interesima i kao takva bolje da je zanemarena. Dokazano je kako je pravilno ulaganje i dugoročno osiguranje financijskih sredstava najbolja strategija za razvoj kulture.
► Surađujete li na lokalnoj razini s drugim umjetničkim ustanovama? Smatrate li da postoji umreženost, te kako biste procijenili splitsku umjetničku scenu, naročito galerijsku?
Duje Mrduljaš: Suradnja s drugim umjetničkim ustanovama u Splitu je odlična, te smo u suradnji s Galerijom umjetnina i HAZU-om u Splitu tijekom godina uspjeli realizirati neke odlične projekte. Smatram da je umreženost dobra, ali naravno da uvijek može biti bolja. Drago mi je što mogu reći da je splitska scena živa, raznovrsna i kvalitetna, ali nažalost nedostaje galerijskih prostora da bi svi bili dovoljno prezentirani.
► Možete li podijeliti planove za budućnost i što novog spremate u izlagačkom ili nekom drugom smislu?
Duje Mrduljaš: Trenutno je postavljena izložba bugarskog umjetnika Nedka Solakova, a početkom rujna otvaramo izložbu Johna Bocka, dok za kraj godine imamo izložbu Zlatana Vehabovića. Dosta toga je u pripremi i planu za budućnost, a posebno će biti zanimljiv program za iduću godinu jer imamo u planu izložbe značajnih stranih umjetnika Uga Rondinonea i Latife Echakhch. Dalje nećemo otkrivati planove, nadamo se da će sve ići kako treba.
Razgovarao: Dario Dunatov / sve tekstove ovog autora čitajte na linku
Zahvaljujemo Duji Mrduljašu na ustupljenim vizualnim materijalima.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vizkulturiranje društva 2022.” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
