Prošlog je tjedna Društvo arhitekata Rijeke, kao organizator i provoditelj, objavilo rezultate natječaja za izradu idejnog arhitektonsko – urbanističkog rješenja obalnog pojasa centra naselja Malinska na Krku.
Rezultate natječaja možete pogledati na stranicicama DAR-a, a mi vam danas predstavljamo cjelokupno prvonagrađeno rješenje koje potpisuje tim arhitekata iz arhitektonskog studija NFO. Autori najboljeg projekta po sudu stručnog žirija koji će, zasigurno, ako i kada se realizira, potpuno izmjeniti i osuvremeniti naličje obalnog pojasa ovog turističkog gradića na otoku Krku.
Ekipa arhitekata koja je radila na natječaju su Kata Marunica, Nenad Ravnić, Nikica Pavlović, Dijana Pavić, Goran Rukavina, Lucija Raffanelli i Filip Vidović. Čestitke NFO-u za prvu nagradu i odličan projekt. U nastavku pogledajte cjelokupni projekt uz tekstualno obrazloženj segmenata projekta.
Niz mjesta razasutih jadranskom obalom obilježen je osobitom vrstom dvojnosti. Lice mjesta sezonski se uzastopce mijenja; ono je ljeti prometno, bučno i prenapučeno, a zimi samozatajno i tiho. Ovakva dva lica mjesta trajno su usađena u njegovu sliku. Cilj je cijelog ovoga razvojnog projekta uravnoteženje tih oscilacija i omogućavanje Malinskoj da kroz stvaranje bazične infrastrukture cijelu godini živi ujednačenim intenzitetom i ritmom.
Kao temelj održivog razvoja mjesta koristi se reprogramiranje njegovih sadržaja te karakteristično oblikovanje pojedinih prostornih cjelina mjesta. Cilj je oblikovati sadržajni i punoživi urbani sklop, sposoban ugostiti bučnu ribarsku večer u jeku turističke sezone, kolejanski pir u sumornom siječnju , ali i ugodne večernje šetnje uz šum valova i zalazeće sunce. Oblikovanje obale provedeno je dvojako. Ono kroz svoje suvremeno oblikovanje udovoljava brzorastućim potrebama turističke sezone, a reinterpretacijom elemenata usađenih u memoriju mještana čuva karakteristični prostorni ambijent.
Čvrstoća vs rahlost
Cijela obala obuhvaćena je unutar dvije veće prostorne cjeline; njezina urbanog i njezina prirodnog dijela. Urbani dio podrazumjeva čvrstu strukturu postojećeg centra mjesta, sa lukobranom kao svojom sjevernom, a Novim mulom kao južnom granicom. Prirodni dio odnosi se na rahlo izgrađeni dio obale južno od Novog mula , zaključno sa uvalom Draga. Svaka od dvije cjeline sastoji se od više manjih, čije granice nisu striktne nego se preklapaju i udopunjavaju tvoreći tako kontinuiran i sadržajno izbalansiran obalni pojas.
“Skutlićev” trg
Prirodna i urbana cjelina grada susreću se u korijenu Novog mula te se u njihovom spoju formira središnji trg Malinske- dodirna točka centra mjesta, mora i prirode. Predlaže se imenovanje trga po Ivanu Kraljiću – Skutliću; dubašljanskom intelektualcu – svećeniku glagoljašu, autoru prvog hrvatsko – latinskog glagoljskog riječnika. Trg se svojom površinom preklapa sa parkom Krokišće, pretvarajući time dio zelenila u sjenovite terase kafića i stvarajući pošumljeno pročelje trga, koje se nastavlja u ozelenjeni pojas prirodne cjeline mjesta. Kontakt mora i trga omekšan je, a fokus samog trga usmjeren skalinadom/tribinom koja ponire u morski bazen formiran na čelu trga. Zgrada turističke zajednice podvučena je pod zeleni tepih parka i svojim pročeljem orijentirana na trg. Tokom sezone ona je riznica informacija gostima, dok u zimsko doba postaje aktivator centra mjesta, pretvarajući se u kulturni centar, kazalište ili izložbeni prostor. Staro izvlačilište u svom izvornom obliku srasta s Novim trgom, markirajući tako početak urbane gradske cjeline; luke.
Urbani dio
Urbani dio obale čini postojeći centar; naručje mjesta. Proteže se čitavim obodom luke te ograđuje i prisvaja dio mora kako bi kvalitetnije udomio potrebe postojećih vezova i komunalne luke. Riva urbanog dijela mjesta predstavlja izdanak novog “Skutlićevog trga” prema sjeveru, povezujući ga tako sa crkvenim trgom u tjemenu luke i daljnjim nastavkom rive te lukobranom, kao završnom sekvencom urbane cjeline mjesta. Uz očuvanje karakteristične linije tjemena luke i postojećih komunalnih vezova, nepromijenjeni su i bitni elementi povijesne slike mjesta;preslice i izvlačilište brodova, postojeća stabla starih murvi te izvor slatke vode uz crkveni trg. Postojeće zelenilo sačuvano je i mjestimično dopunjeno. Pročelje tjemena luke je dodavanjem drveća usuglašeno s ostatkom slike malinske obale, tvoreći time ugodnu hladovinu ugostiteljskih terasa uz rivu. Potez rive zadržao je svoje mjerilo i karakterističan princip uređenja; pješačka promenada uz more zelenilom je odvojena od kolnog prometa i pročelja kuća. Ovaj oblikovni princip preuzet je u oblikovanju nove fokalne točke urbanog dijela malinske; novog lukobrana.
Lukobran
Proporcije lukobrana uvjetovane su operativnim potrebama luke, brojem vezova te rastućim brojem posjetitelja malinske uopće. Oblikovanje lukobrana udovoljava servisnim zahtjevima nautičke luke te ih istovremeno pomiruje sa dopadljivim mediteranskim duhom ostatka naselja. Sponu lukobrana s obalom predstavlja zeleni pojas, koji linijski prodire u njega, prenoseći sa sobom urbanu matricu ostatka naselja. Šetnica isprepletena sa zelenilom čini pretprostor parkingu smještenom na lukobranu te predstavlja svojevrsni pristupni put ka panoramskoj terasi propetoj u vrhu lukobrana. Panoramska terasa izrasta iz lukobranske šetnice te se dvjema rampama uzdiže nad zelenilo i operativnu obalu lukobrana, stvarajući tako multifunkcionalni podij sa nesmetanim pogledom na mjesto i na pučinu. Površina tog podija adekvatna je za večernje projekcije filmova, smještanje dječjih trampolina ili provedbu modne revije. Pod terasu je uvučen paviljon sa javnim i komercijalnim sadržajima, čiji su opseg sadržaja i tlocrtna površina varijabilni te ovise o potrebama i preferencijama općine Malinska. Terasa lebdi nad površinom lukobrana, djelomično ga natkrivajući stvarajući tako svojevrstan pijedestal simbolu Malinske smještenome na samome vrhu lukobrana – mlinu.
Mlin
Tradicionalni mlin – vjetrenjača jedan je od najstarijih tehničkih izuma i ogledni primjerak čovjekove sposobnosti prilagodbe okoliša svojim potrebama. Hirovitu i nepredvidivu energiju vjetra čovjek je uspio preciznim tehničkim sustavom obuzdati i pretočiti u odgovarajući, mehanički oblik. Elisa vjetrenjače moćan je alat, karakterističnog ali iskrenog oblikovanja, uvjetovanog isključivo hladnom logikom maksimalne učinkovitosti. Slika vjetrenjače u pokretu simbol je sigurnosti te čini prepoznatljiv element pejsaža. Vjetrenjača istovremeno predstavlja tehnološku inovaciju, skulpturu u pokretu te mještanima prepoznatljivu refleksiju prošlosti.
Kao interpretacija mlina preuzeta je njegova suvremena inačica; vjetroturbina. Mehanički sklop jednog i drugog sustava je isti; kinetička energija vjetra okreće elisu, koja sustavom zupčanika i vratila koristi tu energiju za pokretanje generatora. Što je nekada predstavljao mlinski kamen, danas predstavlja električni generator. Reinterpretacijom mlina na ovakav način, gledatelju se šalju višestruke poruke. Osim romantične reminiscencije forme vjetrenjače, promovira se održivi razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije te podizanje ekološke svijesti, kako mještana, tako i posjetitelja Malinske. Lebdeći balon vjetroagragata intrigantan je simbol vidljiv sa pučine i magistrale, a s obzirom da je podesiv po visini može se koristiti kao panoramski lift ili signalizator događanja na lukobranu/u gradu. U slučaju nevremena, mlin je moguće spustiti do tla i privezati u pripadajuće mu ležište, izdubljeno u površini panoramske terase lukobrana. Različitim scenarijima korištenja mlina te aplikacijom svjetlosnih atrakcija, simbol mlina postaje uočljivo sredstvo komuniciranja i značajan prostorni akcent dubašljanskog kraja.
Prirodni dio
Prirodni dio obale čini obalni prostor smješten između prvog uređenog malinskog kupališta- uvale Draga i novog, “Skutlićevog trga” . Krov zgrade turističke zajednice smještene na trgu čini ozelenjenu padinu sa tribinom usmjerenu prema igralištima u zelenilu, sa gledalištem u svojem podnožju. Uz obalnu liniju izmjenjuju se šljunčane i betonske plaže, čije zaleđe prema gradu čini pojas zelenila – “zelena predvorja” plaža karakteristična za Malinsku obalu. More i plaže su tako nadomak mjesta i njegova centra, istovremeno od njega sigurno odvojeni zelenilom nastanjenim javnim sadržajima. Kontakt plaža i mora oblikovan je blagim krivuljama inspiriranim brežuljkastom pozadinom malinske obale. Linije plaža se prelijevaju u zakrivljene linije šetnica poštivajući tako zatečeno zelenilo, plaže i uvale. Prirodni dio obale proširenjima plaža odgovara na zahtjeve turističkog razvoja mjesta, a njihovim programiranjem i sadržajnim upotpunjavanjem osigurava cjelogodišnju potentnost ovoga dijela obale. Postojeća kalafaterija, izmješteni jedriličarski klub, pinija bar i wellnes spilja te dječja i sportska igrališta razasuta zelenim predvorjima plaža anticipiraju kontinuirano korištenje ovog prostora . Meandrirajuća šetnica u zelenilu naizmjenično tangira šljunčane plaže i betonske uvale. Polazeći s Novog trga i klizeći rubom zelenog pojasa, šetnica dotiče redom glavnu gradsku plažu,sportsku uvalu, obiteljsku plažu i plažu za kućne ljubimce, raslojavajući zatim pravac svoga kretanja u kaskade uvale Draga, odnosno nastavak obalne šetnice.
Sportska uvala / by- pass
Sportska uvala omeđena je Željeznim mulom s jedne, odnosno izvlačilištem kalafaterije s jedne strane. Izvlačilištu kalafaterije pridodan je mol, koji se predlaže povezati pomičnim pontonima (anketno) sa željeznim mulom. Premošćivanjem sportske uvale rasteretilo bi se izrazito usko područje male propusnosti uz prostor brodogradilišta. U proširenju korijena željeznog mula nalazi se izmještena zgrada jedriličarskog kluba, koja afirmira korištenje uvale kao rekreativnog poligona, sa školom jedrenja i veslanja, iznajmljivanjem pedalina, servisom brodova i sportskom plažom na istom mjestu.
Uvala Draga
Prostor prvouređenoga Malinskog kupališta oblikovan je krivudavim betonskim kaskadama, kojima se kreira niz terasa, koje padaju prema moru. Visinske razlike među kaskadama razdvajaju kolni i pješački tok prometa, a unutar svojih slojnica udomljuju nove sadržaje uvale. Bar “Pod pinijom” te “wellness spilja” novi su komercijalni sadržaji, koji se svojim oblikovanjem uklapaju u kaskadnu logiku oblikovanja uvale. Podvlačenjem welnessa pod teren, odnosno prohodnom krovnom terasom caffe bara oni se integriraju u neposredni okoliš, ne narušavajući povijesnu sliku uvale. Kaskade su povezane rampama, nagiba do 5%, što plažu, zajedno sa rampom za spuštanje u more u potpunosti prilagođava potrebama osoba smanjene pokretljivosti.
Više o projektima NFO-a pogledajte na linku
*Portal Vizkultura.hr i objave pod temom“Vizualne umjetnosti u medijima” sufinancirane su sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije
