kategorija ART na Vizkultura.hr powered by
Odbrojavamo još sitno do početka festivala Design District Zagreb te nastavljamo s praksom objavljivanja intervjua ususret dizajnerskoj manifestaciji koja će se odvijati u okolici Martićeve ulice u centru Zagreba, a ove će se godine održati po prvi put. Kao medijski pokrovitelji festivala prenosimo intervjue koje je ekipa DDZ-a vodila s ljudima i kolektivima koji čine kulturnu scenu Zagreba i Hrvatske, a žive ili rade, ili jedno i drugo, u zoni uokolo Martićeve.
Nakon niza pojedinaca, kreativaca i autora, stigli smo i do jedne galerije, zasigurno jednog od najznačajnijih mjesta zagrebačke umjetničke scene. Riječ je o Galeriji Miroslav Kraljević, lociranoj u Šubićevoj odnosno Martićevoj ulici. U nastavku donosimo uvod u razgovor s kustosicama galerije, Anom Kovačić, Sanjom Sekelj i Leom Vene, koji je za DDZ vodio Bojan Krištofić.
Galerija Miroslav Kraljević, točnije G-MK, osnovana je 1986. u okrilju Udruge građana KUD-a INA, s izvornom namjenom da predstavlja radove umjetnika-amatera, radnika tvrtke, ali i etabliranih jugoslavenskih stvaraoca. Tada se koncept programa temeljio na ideji da radnici trebaju sudjelovati u stvaranju kulture, a ne samo konzumirati ju. U međuvremenu se G-MK usmjerila na različite vidove suvremene umjetnosti. Pored samog izložbenog programa, kustoski tim galerije sa suradnicima organizira i rezidencijalni program za umjetnike iz inozemstva, raznovrsne radionice i predavanja, te natječaj za produkciju novih umjetničkih radova. Ana Kovačić preuzela je dužnost voditeljice galerije 2012., u suradnji s kustosicama Sanjom Sekelj i Leom Vene. Kustoski tim zanimaju “umjetničke i intelektualne prakse koje analitički i kritički propituju sadašnjost, osobito odnose politike i estetike”.
U intervjuu s kustosicama Bojan Krištofić dotaknuo se tema umjetničkih projekata vezanih za rad galerije koji su imali direktan odnos spram samog kvarta, pa Ana Kovačić ističe; “Najrecentnija izložba u Galeriji Miroslav Kraljević koja se ticala našeg kvarta bila je Izgubljeni grad teksaškog umjetnika Joshue Goodea u ožujku 2014. Njemu je bilo važno realizirati svoj koncept negdje u blizini galerije i u tu svrhu je odabrao Park Bartula Kašića odmah preko puta. Sam sebi je dodijelio ulogu arheologa, isceniravajući posvuda po parku arheološko istraživanje i iskapanje, te pronalazeći svakakva izgubljena blaga, zapravo ‘podmetnuta’”. No to nikako nije jedini projekt kontekstualno usmjeren na lokaciju u kojoj galerija djeluje, pa Lea Vene dodaje; “Mogli bismo izdvojiti i rad inozemnog umjetnika Johna Hawkea, realiziran tijekom projekta Likvidacija, popraćenog istoimenom konferencijom u svibnju 2014. Poanta projekta bila je kritički preispitivati proces privatizacije javnih dobara i prostora u Hrvatskoj, u što se Hawke uklopio svojom instalacijom na Kvaternikovom trgu. Upravo se njegov rad ponajviše bavio tranzicijskom preobrazbom javnog prostora, za što je Kvatrić izraziti primjer.”
O svojim susjedima i načinu na koji se galerija percipira u okruženju u kojem djeluje, Ana Kovačić kaže: “Svojedobno je ovdje, u suterenu INA-e, postojala nekolicina privatnih radnji. Tu su se izmijenili optičari i frizerski saloni, a tu je i prostor udruge vojnih invalida koja još uvijek postoji, jedina uz nas. Kada su Ana Bilankov i Antonia Majača 2006. organizirale projekt Susjedstvo, zajedno s lokalnim studentima umjetničkih akademija i humanističkih fakulteta te susjedima u kvartu, zanimalo ih je saznati jesu li potonji uopće svjesni postojanja galerije koja je ovdje od ’86. Projekt je pomogao da se komunikacija između G-MK i susjedstva obnovi te intenzivira.”
O budućnosti galerije kustosice su istaknule; “Za naredno razdoblje u Galeriji Miroslav Kraljević planirani su mnogi poticajni sadržaji, poput novog izdanja programa Otvoreni atelje, u kojem će kustoski tim G-MK ugostiti mladu umjetnicu Katerinu Dudu. U svojim radovima Duda je zaokupljena propitkivanjem fenomena javnog prostora i načina na koje se transformira u tekućim društveno-političkim uvjetima, što je svakako aktualno s obzirom na kontinuirane promjene u ‘zoni Martićeva’. Stoga će G-MK ostati mjesto u kojem se te promjene promišljaju, ali katkad i iniciraju.”
Intervju u cijelosti pročitajte na linku
fotografije: Marija Gašparović
razgovarao: Bojan Krištofić
U proteklim tjednima na stranicama Vizkulture mogli ste pročitati intervjue vezane s Design District Zagreb sa sljedećim akterima kulturne scene koji djeluju ili žive u Martićevoj; arhitektima Penezićem & Roginom, grafičkim dizajnerima iz studija Fiktiv, umjetnicom Lidijom Boševski, kipom iz Kinokluba Zagreb, Borisom Bakalom iz udruge Bacači Sjenki te arhitektom Nenadom Fabijanićem.
Više info o Design Districtu na designdistrict.hr
Facebook stranica: facebook.com/designdistrictzagreb
