U 2018. godini HDLU, današnje najveće i najstarije umjetničko udruženje koje okuplja preko 1.900 likovnih i multimedijskih umjetnika iz cijele Hrvatske, obilježit će 150 godina djelovanja, ali i 80. godišnjicu od izgradnje Doma hrvatskih likovnih umjetnika, čiji je autor Ivan Meštrović, svojevremeno i predsjednik Udruženja.
Povodom obilježavanja ovih važnih jubilarnih godišnjica, HDLU izdaje monografiju 150 godina HDLU, organizira prigodna predavanja i okrugle stolove te skupnu problemsku izložbu čiji koncept, pod nazivom Okruženju usprkos, potpisuje povjesničar umjetnosti i kustos Branko Franceschi. Jubilej kojim HDLU obilježava 150 godina svog djelovanja, izuzetno je važan za cjelokupnu hrvatsku kulturu i umjetnost, jer se upravo kroz prošlost HDLU ponajbolje zrcali povijest naše moderne i suvremene likovne umjetnosti.
*Ivan Meštrović: Povijest Hrvata / Fotografija s izložbe “Pola vijeka hrvatske umjetnosti”, 1938. (objavljena u: Kreativni krug, HDLU, Zagreb, 2011.: 36)
Izložba Okruženju usprkos otvara se u Domu HDLU 26. listopada i trajat će sve do 2. prosinca, a sastoji se od 60-ak umjetničkih djela, dopremljenih iz različitih institucija diljem Hrvatske te privatnih kolekcija, članova HDLU, nastalih tijekom cijele povijesti Društva i u svim izražajnim medijima. Cilj je izložbe obilježiti i promovirati dugogodišnju ulogu HDLU u umjetničkom, kulturnom i društvenom životu Hrvatske; predstaviti istaknuta, ikonična umjetnička djela koja oblikuju recentnu hrvatsku umjetnost; te učiniti kritički rezime umjetničkog stvaralaštva u Hrvatskoj u posljednjih 150 godina.
“(…) Predstavljeni umjetnički radovi u sebi sublimiraju vrijeme i kontekst svog nastanka pa su se u kolektivnoj ili barem subjektivnoj kustosovoj memoriji ukotvili kao idealna predodžba o razdoblju svog nastanka. Ovi su se radovi pokazali kao intrigantni i nadahnjujući odraz ili komentar referentne društvene zbilje, odnosno svojom formom ili sadržajem predstavljali su odmak u odnosu na promovirane estetske i društvene vrijednosti te u vrhunskim primjerima predstavljali su nagovještaj vremena koja dolaze. Svojim postojanjem oni svjedoče o predvodničkoj ulozi umjetnika u konstituiranju predodžbe o vlastitom vremenu i artikulaciji smjernica za budućnost. Počevši postavljanjem Povijesti Hrvata Ivana Meštrovića (1932.) u središte paviljona, odnosno današnje Galerije Bačva, kao podsjetnik na prvu izložbu članova Društva u Domu HDLU-a, uz inherentni simbolizam postave skulpture, ostali izabrani radovi pratit će kružnu arhitekturu prostora i u konačnici ispuniti je u svojevrsnoj vizualnoj parafrazi muzičke partiture.” (iz teksta Branka Franceschija)
*Mladen Stilinović: An Artist Who Cannot Speak English is No Artist, 1992. / foto: Ante Verzotti, Galerija umjetnina Split
