Likovni umjetnik, kolekcionar, galerist, arhivist, anarhist, filmski umjetnik, donator, mistik i osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja. Sve je to bio Vladimir Dodig Trokut, konceptualni i post-konceptualni umjetnik koji je u ponedjeljak u 70. godini života preminuo u Zagrebu. Svoj umjetnički put započeo je 1968. godine, a kao svoje mentore izdvojio je umjetnika i likovnog kritičara Dimitrija Bašičevića Mangelosa i likovnog kritičara Radoslava Putara. Osnovao je i vodio nekoliko umjetničkih grupa: Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupa Atributivna participacija.
*Vladimir Dodig Trokut / foto: Marija Gašparović
Krenuvši u svom umjetničkom djelovanju od pjesništva u maniri vizualne poezije, umjetnost je potom često spajao s elementima šamanizma i misticizma, da bi potom svoj rad posvetio anti-muzeologiji. Naime, Trokut je utemeljio sveobuhvatni likovni i muzeološki projekt nazvan Anti-muzejom, u kojem je primijenio konceptualni pristup muzeologiji i umjetnosti. Osim umjetničkih djela čija je vrijednost bila prepoznata i institucionalizirana, Trokut je u Anti-muzeju okupio i predmete iz svakodnevnog života, koji su u postavu dijelili potpuno ravnopravno mjesto s umjetničkim objektima. Zbirka Anti-muzeja, koja broji oko pola milijuna artefakata, svoj je život našla i u online formatu. Naime, web arhivu Anti-muzeja izradila je dizajnerica Sanja Kuzmanović, a projekt smo svojedobno predstavili ovdje.
Trokutov prepoznatljiv opus svakako je ostavio trajan doprinos domaćoj umjetničkoj sceni, a njegov osebujan lik – kojeg smo povremeno sretali na ulicama Zagreba – nesumnjivo će još dugo ostati zapamćen. “Grad je sam po sebi mrtav ako u njemu ne postoji mogućnost događanja života”, istaknuo je Trokut u razgovoru koji je lani s njime, uoči Design Districta Zagreb, vodio Bojan Krištofić. Intervju, popraćen fotografijama koje je Marija Gašparović okinula u upečatljivom ambijentu Trokutova stana u Tomašićevoj ulici, potražite ovdje.
