Postoje li doista znakovite razlike između “muške” i “ženske” fotografije u odnosu na izbor tema, sadržaja i jezika fotografije pitanje je koje je u fokusu fotografske radionice koju trenutno provodi Ured za fotografiju, u sklopu projekta Arhivi umjetnica na mreži – Not Yet Written Stories – Women Artists’ Archives Online. Voditeljica radionice je umjetnica Maša Bajc, a osim praktičnog segmenta kojem prisustvuju polaznici radionice, putem aplikacije ZOOM održavaju se i predavanja otvorena i za javnost.
Svi zainteresirani za praćenje predavanja svoje sudjelovanje trebaju najaviti na e-mail adresu Ureda za fotografiju ([email protected]
Predavanje Sandre Križić Roban o ženskoj fotografiji tijekom 20. stoljeća, naslovljeno Rodno, ili ‘samo’ tehničko pitanje?, održat će se 21. svibnja u 17.00 sati. U predavanju će biti riječi o nekoliko načina kako žene ulaze u područje fotografije od početka 20. stoljeća nadalje, a osim povijesnog pregleda, ukazat će se i na tematiku njihovog sudjelovanja u foto klubovima.
Slijedi predavanje Leonide Kovač o radu i značaju slikarice Naste Rojc, zakazano za 26. svibnja u 17.00 sati. Od djetinjstva svjesna rodne nejednakosti, Nasta Rojc svoj otpor patrijarhalnoj heteronormativnoj represiji iskazuje izvedbom autoportreta kojima jasno artikulira transgresiju normi građanske ženstvenosti. Evidentni primjeri tog otpora su Autoportret s kistom (1910.), Autoportret – Lovac (1912.) te nadasve autoportret Ja borac iz 1914. u kojemu se prikazuje u muškom odijelu, a to je ujedno i najraniji drag autoportret u europskom slikarstvu.
U završetku predavačkog dijela radionice, 3. lipnja u 11.00 sati, Sandra Vitaljić će predstaviti svoj rad Voljena i govoriti o reprezentaciji nasilja nad ženama, kao i etičkim pitanjima koja se nameću u radu s ranjivim skupinama. Serija fotografija Voljena (2011.-2013.) nastala je nakon dugogodišnjeg praćenja novinskih napisa i policijskih izvješća o ubojstvima u partnerskim vezama. Fotografirani dijelovi tijela, koji su nekada pobuđivali ljubavne i erotske osjećaje, prikazani su “mrtvi, hladni, ‘oštećeni’”, dok univerzalni simbol ljubavi – prostrijeljeno srce, dobiva sasvim drugo značenje.
*Sandra Vitaljić, iz serije fotografija “Voljena”, 2011. – 2013.
Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti, a bavi se teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica. Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju, neprofitne udruge za suvremenu fotografiju, gdje surađuje u programu Galerije Spot, nakladništvu i međunarodnim projektima.
Leonida Kovač povjesničarka je i teoretičarka umjetnosti te kustosica. Tijekom zadnja tri desetljeća intenzivno istražuje performative fotografije i fotografski relacionirane radove u kontekstu inovativnih, eksperimentalnih i socio-kritičkih umjetničkih praksi. Autorica je brojnih izložbi, znanstvenih i stručnih članaka te knjiga. Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u São Paulu (2002.) i Bijenalu u Veneciji (2003.) gdje je izložbom Uzorci vidljivosti predstavila serije autoportreta Ane Opalić. Redovita je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Sandra Vitaljić diplomirala je, magistrirala i doktorirala je na Fakultetu za film i televiziju (FAMU), Akademija izvedbenih umjetnosti u Pragu, i niz godina predavala je predmete iz područja umjetničke fotografije na preddiplomskom i poslijediplomskom studiju snimanja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Fulbright stipendije na Rochester Institute of Technology, School of Photographic Arts and Sciences, Rochester, NY.
Više informacija o radionici i aktivnostima Ureda za fotografiju potražite na službenoj web stranici croatian-photography.com.
