Ne znam jesam li beogradsku Novu Iskru prvi put primijetio po odličnom interijeru radnog prostora kojeg su predstavili brojni regionalni i svjetski portali ili po činjenice da sam, iz konteksta vlastite freelancerske pozicije i konstantnog traganja za suvislim coworking prostorom, doslovno zavidno gledao na sam koncept i prostor koji u Beogradu postoji, a u Zagrebu ne.
Nova Iskra beogradski je dizajn inkubator, coworking prostor, mjesto susreta, raznih programa i kolaboracija profesionalaca iz kreativnih industrija, lokacija i kolektiv otvoreni inovativnim pristupima poslovanju i razvoju proizvoda, dominantno se orijentirajući na suvremeni dizajn i bliske mu djelatnosti vizualne kulture.
*Nova Iskra (foto: Relja Ivanić)
Svojim konceptom, strategijom razvoja, programom i na kraju krajeva estetsko-prostornom komponentom samog interijera ova beogradska ‘iskra’ suvremenog poslovanja i promišljanja svakog bi freelancera lako mogla natjerati da se sutra teleportira u Beograd, jer pruža zahvalno i potentno okruženje za freelance kreativce kojeg u ovoj našoj sredini zasigurno manjka.
Nekako se nadam da će ovaj tekst pročitati neki britki, sposobni i kreativi skloni domaći menadžeri, da će ih priča o beogradskoj Novoj Iskri inspirirati na neki oplemenjeni i suvisli copy-paste ovog koncepta, pa da će se u bliskoj budućnosti neka slična priča dogoditi u Zagrebu. Ako se takva ekipa nađe, na ekipu Vizkulture kao support i suradnike na projektu mogu računati.
Sve o iskri koja je definitivno ‘raspirila vatru’ beogradske scene kreativnih industrija, u intervjuu koji smo mogli, ali namjerno nismo htjeli kratiti, pročitajte u nastavku. Razgovarali smo s Markom Radenkovićem, generalnim menadžerom i Reljom Bobićem, programskim menadžerom, ljudima koji su dio tima koji je zaslužan za nastanak i uspjeh ovog koncepta.
*Marko Radenković i Relja Bobić
Nedavno ste proslavili prvi rođendan i ta godina dana je dosta dobar period za sumiranje svega učinjenog jer je onaj početni „hype“ prošao i stvari se sada daju lakše analizirati. Kako ste zadovoljni prvom godinom postojanja?
Marko i Relja (Nova Iskra): Osjećaj je zaista nevjerojatan. Iz naše se perspektive ova godina čini kao tri, s obzirom na to koliko smo vremena i energije unijeli u početak službenog rada Nove Iskre, a to je tek početak onog što želimo postići. Treba imati na umu da je projekt podrazumijevao i godinu i pol dana intenzivnih priprema, prije nego što je rekonstrukcija prostora bila završena, tako da je ovo za nas u timu Nove Iskre već trogodišnje putovanje. Možemo reći da smo ponosni na programe i projekte, koje smo uspjeli realizirati i započeti, i da se radujemo daljnjem razvoju u svim ovim aspektima.
Važna stvar je i to da model „coworking“ prostora i održivosti, koji smo zamislili, skroz funkcionira pa to vidimo kao jedan mali trijumf. Sav prihod od članarina koristimo za plaćanje troškova prostora i ulažemo u popravke i novitete. „Coworking“ aktivnost je samo osnova iz koje želimo graditi jednu mnogo širu edukativnu i inovativnu platformu i čini nam se da smo na tom putu krenuli u dobrom pravcu. Sama činjenica da smo se tijekom prvih godinu dana potpuno redefinirali govori o tome koliko pažnje posvećujemo tome da ova kompleksna platforma bude jasna onima koji bi trebali biti njeni korisnici i naši suradnici, bilo da su dizajneri, studenti ili direktori firmi.
Posebnu zahvalnost osjećamo prema našim članovima kreativcima, svim partnerima i pojedincima koji su sudjelovali u programima i koji su nam dali nesebičnu podršku, kao i prema preko 4.500 posjetitelja naših predavanja i radionica. Bez njih naš rad ne bi imao previše smisla.
*Nova Iskra (foto: Relja Ivanić)
Kako je uopće došlo do stvaranja Nove Iskre, koje su bile osnovne ideje i želje i koliko je od tih planova do danas ostvareno?
Marko i Relja (Nova Iskra): Susrele su se jake potrebe u specifičnom vremenskom trenutku – na općem planu, ali i na našem osobnom. Većina nas, koji smo radili na razvoju projekta, dolazi iz sfera projektnog i kulturnog menadžmenta, puno smo surađivali s dizajnerima i imamo izvjesne osobne afinitete prema toj sferi. Uvidjeli smo veliki neiskorišteni potencijal mladih lokalnih autora, a s druge strane i dalje nizak nivo opće vizualne kulture i odnosa prema dizajnu u našoj zemlji i na našem tržištu. Tržište ne smijemo zaboraviti jer je jedan od naših glavnih ciljeva osigurati angažmane za kvalitetne mlade kreativce, ali i doprinijeti razvoju našeg poslovnog sektora kroz upliv kreativnosti i inovacija. Biznis komponenta se u svemu tome zato ne smije zaobići.
Druga jasna potreba je ona za kvalitetnim i reprezentativnim radnim prostorom. Početkom 2012. u Srbiji pojam „coworkinga“ nije bio toliko poznat, tako da je veliki dio našeg početnog posla bio u dizanju svijesti o ovom načinu rada u kojem se krije veliki potencijal za osobni i profesionalni razvoj. Shvatili smo da bismo kroz ovaj model mogli autorima istovremeno ponuditi povoljan i visokokvalitetan radni prostor, ali i sami sebi kao menadžerima osigurati mjesto za rad i razvoj novih projekata u zajedničkom prostoru gdje se sve to može prirodno nadopunjavati.
Na kraju, ili je to početak, dolazimo i do osobne potrebe. Kao menadžeri u kulturi s po više od 10 godina iskustva, radili smo na brojnim projektima koji za sobom često nisu ostavljali značajan trag ili pomicali stvari na duže staze. Zasitili smo se toga i željeli smo kroz sinergiju svojih iskustava napraviti nešto za sebe, za dizajnere čiji rad volimo i poštujemo i, prije svega, za nove generacije kreativaca i autora u našoj zemlji, ali i regiji. Svakako smo zadovoljni postignutim u ovih prvih godinu dana, ali to je samo mali dio onoga što nas tek čeka i čemu se radujemo.
*Nova Iskra (foto: Maike Verloh)
Tko su ljudi koji su činili „iskru“ koja je sve započela i koliko vam je vremena trebalo da od početne ideje projekt pretvorite u stvarnost?
Marko i Relja (Nova Iskra): Projekt je započeo svoj život još 2010. godine, u malo drugačijoj formi i s drugim fokusom. Pokrenuli su ga Marko Radenković, koji je naš Generalni Menadžer, i Nikola Grujić koji se u međuvremenu preselio u Japan i u pravom trenutku će se ponovo aktivirati kao naš predstavnik za područje Azije i Dalekog Istoka. I pored velike uložene energije u jednom trenutku projekt je bio potpuno napušten uslijed nedostatka početnog financiranja, ali se krajem 2011. godine ukazala prilika za još jedan pokušaj.
Tada su se projektu priključili Nana Radenković (producent, profesor menadžmenta u kulturi na FMK u Beogradu i kreativni direktor KidsPatcha), Miljan Peljević (producent i osnivač udruženja Kultur Akt) i Relja Bobić (osnivač Dis-patch kolektiva i festivala, nezavisni kustos i producent). Zajedno s Markom, ovo je jezgra našeg tima koja se bavi strateškim razvojem i brojnim projektnim zadacima. Pored njih su Aleksandra Savanović (politologinja) i Tamara Gavrić (arhitektica) pružale podršku u segmentima projektnog razvoja i osnivanja Dizajn biblioteke u okviru Nove Iskre, a Bojana Ljubišić na polju odnosa s medijima.
Za koliko ljudi je ‘Nova Iskra’ baš posao i svakodnevna konstanta?
Marko i Relja (Nova Iskra): Kao što vidite, iako je mali broj ljudi radio na razvoju čitave priče, na vrijeme smo shvatili da je ovaj projekt veći od svih nas i da moramo biti otvoreni za suradnju i rad sa svim kvalitetnim ljudima koji dijele naš odnos prema poslu i misiji kojoj smo se posvetili. Pored svih ljudi koje smo već spomenuli, sredinom prošle godine pridružilo nam se i dvoje izvrsnih mladih producenata, Neda Šorak i Kristijan Šujević, a par mjeseci kasnije i Minja Bogetić. Već smo naveli 10 imena – vjerujte da smo i sami zatečeni koliko su se stvari brzo razvile, a to donosi i veliku odgovornost da se kvalitetno organiziramo i zajedno razvijamo. Odnedavno troje mladih dizajnera, koji su tek završili fakultet, stažira u Novoj Iskri, kao i još jedna studentica produkcije. Namjera nam je maksimalno „spuštati“ starosnu granicu i povezati se sa studentima i srednjoškolcima. Sve ovo samo po sebi govori o količini posla i vremena koje investiramo, to je za većinu nas mnogo više od klasičnog full-time posla.
*Nova Iskra (foto: Minja Bogetić)
Što biste izdvojili kao najvažnije stvari koje ste postigli u godinu dana i koje su vam aktivosti i događanja unazad godinu dana bili najvažniji?
Marko i Relja (Nova Iskra): Prije svega, to što smo poslije samo par mjeseci postali skroz operativni u svim segmentima koje razvijamo. Odziv na programe nas je jako obradovao, bitno je da već imamo kontinuitet na kojem možemo sve dalje graditi. Pokrenuli smo i nekoliko svojih „trademark“ programa, kao što je AKS ME ANYTHING, i povezali se s ogromnim brojem partnera iz zemlje i regije. Ako govorimo o kompanijama i „klijentima“ s kojima smo imali prilike surađivati, tu smo prezadovoljni tipom projekata na kojima smo imali prilike raditi.
Prostor u kojem funkcionirate nezaoibilazno je važan segment cijele priče i njegov izgled zasigurno vam je donio jako puno PR-a i prepoznavanja projekta od strane dizajnersko-arhitektonske struke i kreativne zajednice. Kako to komentirate i koliko je financijski zahtjevno bilo realizirati ga?
Marko i Relja (Nova Iskra): To je i bila naša namjera, takav pristup je integriran u ideju Nove Iskre. Bili smo svjesni koliko je sam prostor bitan, kao točka susreta, kao naš budući dom i kao naša osobna karta ka svijetu, fizičko uprizorenje ideje. Jako nam je drago da je interijer bio zapažen, posebno na međunarodnom nivou. On u malom prikazuje ono što želimo u njemu realizirati. Bit ćete vjerojatno iznenađeni ako vam kažemo da je vrijednost radova izvedenih u prostoru oko 120.000 eura, dok su financije, koje smo imali na raspolaganju, pokrile samo oko 40% ove sume. Sve ostalo je realizirano kroz in-kind sponzorstva i strateška partnerstva s 22 kompanije na kojima je naš tim radio dok su građevinski radovi bili u tijeku.
Na primjer, radni stolovi su bili custom dizajnirani od strane beogradskog studija Antipod, a proizvela ih je kompanija Simpo Šik iz Kuršumlije, jedne od najsiromašnijih općina u Srbiji. To je neka vrsta pilot-projekta kakve bismo željeli realizirati i u budućnosti.
*Zatečeno stanje prostora
Tko su autori interijera Nove iskre i jeste li prostor u startu ovako zamišljali te kako ste zadovoljni njime?
Marko i Relja (Nova Iskra): Priča o tijeku rekonstrukcije mogla bi biti tema zasebnog dokumentarca kada se sjetimo kroz kakve smo situacije prolazili. Ono što je najvažnije je da su se prvobitna ideja i obujam opremljenosti prostora održali, najviše zahvaljujući našim suradnjama s kompanijama Ikea, Samsung, Generali InGlass, JTI, Geze i drugima. Studio Petokraka je odradio fenomenalan posao i dizajnirao par unikatnih komada za nas, Ana Kraš je poslala nekoliko svojih Bonbon lampi… Skroz smo saživjeli s našim radnim prostorom koji pritom nije samo naš, već pripada čitavoj zajednici kreativaca u Beogradu i šire, kao i dvadesetak ljudi koji u svakom trenutku u njemu rade.
Kada smo se uselili, željeli smo postupno širiti aktivnosti i programe, „opipati puls“, s obzirom da smo i sami po prvi put postali članovi „coworking“ prostora. Tijekom prve godine aktivno ga je koristilo 36 profesionalaca, od web developera i interfejs dizajnera, preko grafičkih dizajnera i arhitekata, do fotografa i dizajnera proizvoda i namještaja. Ako pogledate fotografije zatečenog stanja, jasno je koliko smo zadovoljni, a ovdje možete pogledati i kratki video o čitavom procesu.
NOVA ISKRA – The Beginning from vladimir miladinovic on Vimeo.
Kako funkcionira financijski aspekt oko projekta u kontekstu prostora u kojem je Nova Iskra, čiji je prostor: gradski, privatni, unajmljen…?
Marko i Relja (Nova Iskra): Prostor je u vlasništvu Poslovnog prostora Opštine Savski Venac. Mi za njega plaćamo redovnu mjesečnu rentu po cijeni utvrđenoj za sva udruženja i društvene organizacije. Imamo 350 m2, troškovi jesu veliki, posebno ako uzmemo u obzir održavanje, popravke i količinu potrošnog materijala koji koristi više od 4.000 ljudi koji su nas posjetili tijekom prve godine. Srećom, naše polazište je bilo da zbir od 20 članarina donosi točno onoliko novca koliko je svakog mjeseca potrebno da bi troškovi prostora bili 100% pokriveni. To nas kao tim stavlja u nepovoljnu poziciju jer vođenje coworkinga oduzima dosta energije, a mi od toga nemamo nikakav profit. Vidimo to kao održavanje vlastitog doma koji dijelimo s drugima i važno polazište za sve ostalo što želimo postići. Spremni smo se, i to već radimo, za sebe i razvoj naše platforme izboriti kroz sve druge moguće kanale.
Postoje li neki financijski fondovi koji mogu funkcionirati kao injekcija poticaja za ovakve projekte koji promišljeno spajaju niz čimbenika, jeste li imali s tim iskustva i planirate li sagledavati i računati na takav aspekt financiranja?
Marko i Relja (Nova Iskra): Fondovi svakako postoje. No projekti, koji su multidisciplinarni i pomalo fluidni, često zapadaju u praznine između uvjeta koje postavljaju fondacije. Također trebamo biti svjesni da je u Srbiji prošao period „velikih priča“, višegodišnjih projekata s velikim budžetima koji mogu podmiriti funkcioniranje čitavih organizacija. Financijeri su, željeli to priznati ili ne, pomalo razočarani učinkom i nedostatkom opipljivih rezultata pa se sada mnogo opreznije stupa u bilo kakve velike projekte.
Tijekom godine smo imali nekoliko neodobrenih aplikacija, ali s druge strane, sada razvijamo par strateških projekata koji bi nam trebali osigurati veću održivost za menadžment tim. Imamo bezrezervnu podršku različitih stakeholdera, sada treba još doći do sredstava za realizaciju. Sve ono što radimo na nivou programa je faktički pro bono rad, s obzirom da ni članovi našeg tima ni predavači ne primaju honorare. Nadamo se da će se i to promijeniti jer je edukativni aspekt onaj koji želimo najsnažnije razvijati u narednom periodu te polako pokušamo taj dio aktivnosti širiti i na regiju.
*Dizajn biblioteka (Foto: Emilija Radojičić)
Je li netko stajao iza vas u ovom početnom aspektu definiranja, uređenja i opremanja prostora i svih ovih postprodukcijskih elemenata?
Marko i Relja (Nova Iskra): Iza nas je bio samo zid jer iza nas nije stajao nitko (smijeh). Osim podrške Opštine Savski Venac na nivou nalaženja i infrastrukturne rekonstrukcije prostora, nismo imali nikoga na koga bismo se mogli osloniti u prijelomnim trenucima. Borili smo se za svakog partnera. To je ovdje bila česta zabuna u početku, ljudi su navikli da sve velike stvari moraju ići nekom linijom protekcije ili se ne bi ni dogodile. Mi smo se namjerno, radi neovisnosti platforme i očuvanja integriteta, držali po strani kada su u pitanju gradske ili republičke vlasti i pojave iz političkog života, investitori… Sada, kada polako ali sigurno stajemo na noge, naravno da želimo s njima surađivati na projektima i to već činimo, najviše u polju upotrebe inovacija u okviru razvoja edukativnog sustava.
Jedina osoba koju bismo mogli spomenuti u ovom kontekstu je Nemanja Petrović, savjetnik za europske projekte u općini, naš „dobri duh“ koji nam je nesebično pomagao, i to ne samo nama već i svim inicijativama u obnovljenom kvartu Savamala, na čijem rubu se nalazi i naš prostor.
*Foto: Emilija Radojičić
Koliko ljudi trenutačno, na nekoj dnevnoj bazi, u ovom coworking kontekstu dolazi „raditi“ u Novu Iskru?
Marko i Relja (Nova Iskra): Zavisi od dana, ali možemo reći da je prosjek da je 5 članova našeg tima prisutno, kao i najmanje 15 korisnika coworkinga. S obzirom da je poanta coworking modela fleksibilnost u pogledu tempa rada, svi zajedno je sa zadovoljstvom koristimo. Pored toga, na sastanke s nama ili našim članovima svakoga dana dolazi najmanje 20 gostiju, a četvrtkom, kada održavamo programe, tu je dodatnih 30 do 200 posjetitelja. Najbolji način praćenja posjećenosti je stanje u perilici posuđa na kraju dana. Posljednjih tjedana je zaista prepuna.
Nedavno ste imali natječaj za pojedince koji mogu koristiti prostore Iskre u budućnosti. Kako ste zadovoljni natječajem, kakav ste feedback dobili i što ljudi, koje ste izabrali na natječaju, dobivaju?
Marko i Relja (Nova Iskra): Sretni smo što je ERSTE Banka u Srbiji prepoznala ovu inicijativu i nadamo se da će se i neke druge kompanije i partneri pridružiti u trećem ciklusu 2015. godine. Namjera nam je da svake godine dodijelimo nekoliko stipendija jer smo svjesni da se veliki broj mlađih autora ni ne prijavi na naš natječaj zato što im je trošak od 100 EUR-a za mjesečnu članarinu nedostižan. Oni ne bi trebali biti uskraćeni za tu mogućnosti i iskustvo, posebno oni najbolji među njima. Stipendija osigurava besplatno korištenje našeg coworkinga tijekom perioda od 12 mjeseci. Zato nam je jako drago da smo zajedno s ERSTE-om ove godine izabrali Nenada Merzela (Behance portfolio na linku), mladog i izuzetno talentiranog industrijskog dizajnera koji je završio fakultet prije godinu dana. Idealan profil mladog kreativca kome je Nova Iskra i namijenjena.
Ostali članovi dobivaju priliku koristiti prostor po cijeni od 100 EUR-a mjesečno, što znači od ponedeljka do petka od 8 do 19 sati i imaju na raspolaganju sve prostorne i tehničke kapacitete Nove Iskre, kao i podršku menadžment tima i prednost sudjelovanja u programima.
Jedna od vaših osnovnih misija je nezaobilaznost dizajna u suvremenom poslovanju te edukacije i savjetovanja klijenata u tom pogledu. Kakve sve usluge nudite i koliko su one bivale iskorištene u proteklih godinu dana?
Marko i Relja (Nova Iskra): Za sada smo se imali prilike time baviti prije svega kroz zagovaranje, putem brojnih konferencijskih prezentacija koje smo održali tijekom posljednjih godinu dana. Zatim radimo i na konkretnim projektima i „matchmakingu“ dizajnera i kompanija. Tijekom ove godine kroz Novu Iskru je realiziran veći broj vizualnih identiteta, dva strateška plana, nekoliko brending projekata i, na primjer, projekt redizajna bojlera za jednog izvrsnog srpskog proizvođača koji želi stupiti na strano tržište. I sami vidite kakva je raznolikost zadataka kojima se bavimo, a to je tek početak. Očekuju nas ozbiljni pothvati u pogledu rada s kompanijama i podrške njima u segmentu razvoja proizvoda, dizajna, komunikacija i plasmana.
Kako gledate na poziciju dizajna u Srbiji, na njegov napredak i budućnost?
Marko i Relja (Nova Iskra): Potencijal postoji, implementacija je problem. Jedan od glavnih problema upravo leži u sektoru poslovanja jer je dizajn uglavnom primjenjena forma i ne može postojati bez klijenata i njihovih proizvoda ili usluga, u najširem smislu. U toj domeni je potrebno dosta raditi na edukaciji o polju kreativnih industrija i kreativnog poslovanja te o ulozi dizajna kao faktora konkurentnosti. Nadamo se da ćemo uskoro i sami biti dio ozbiljnih inicijativa koje će se pozabaviti ovom problematikom, a neke od njih smo već inicirali i one su u pripremi.
Srpskom dizajnu je također neophodan hitni „reset“ kada govorimo o edukaciji dizajnera, umjetnika i drugih kreativaca. Više otvorenosti, prije svega starijih generacija edukatora ka novim načinima prenošenja znanja, ali i otvorenost studenata da rade više i da šire svoje interese kako bi mogli kreativnije promišljati. Između ove dvije sfere leži polje dizajn-menadžmenta, a Nova Iskra se već bavi razvojem programa koji će popuniti tu prazninu i već to radimo kroz naša redovna predavanja. Svakako nećemo dozvoliti da potencijal, koji je nesumnjivo prisutan, ovdje bude neiskorišten. Ukoliko nema sistema, ne preostaje ništa drugo osim graditi svoj mikro-sistem, a ukoliko uspiješ proširiti njegov utjecaj, onda si već postigao i nešto u sferi „općeg interesa“.
Beogradska dizajnerska scena „izvana“ djeluje dosta jaka i aktivna. Je li to samo privid koji se dobije preko interneta ili se slažete s tom pretpostavkom?
Marko i Relja (Nova Iskra): Slažemo se, to i jest polazište na kome je Nova Iskra bila promišljana. Kreativni potencijal je veliki, ali postoje brojne praznine koje ćemo se potruditi popuniti. Želja nam je dizajnerima pružiti podršku u različitim apsektima „posla“, ne samo na polju kreativnog razvoja. Zdravo je što srednja i starija generacija dizajnera ili arhitekata u Beogradu realizira brojne aktivnosti koje izlaze iz okvira njihovog dnevnog posla – radionice, autorske izložbe, profesorski rad, konferencije, festivale – koje doprinose profesionalnom i kreativnom razvoju mlađih kolega. U velikom dijelu lokalne „dizajn-scene“, odnosi među dizajnerima su jako dobri, a kvaliteta rada ne zaostaje.
Čitajući više o užoj ekipi, koja se krije iza projekta, čini se kao da vas jako puno dolazi iz ovog menadžerskog konteksta u kulturi, skupina ljudi koji su se na kraju specijalizirali za nešto što podrazumijeva i dizajnersku struku i slične kreativne struje. To mi je dosta impresivno s obzirom na to da u Hrvatskoj specijaliziranih profesionalaca iz krugova kojima je zanimljiv ovaj vid kulture i kreativnog djelovanja gotovo da i nema pa slične inicijative, kojima je svakako potreban menadžer, uglavnom odrađuju sami kreativci. Kako to komentirate i koliko mislite da je tu presudna zainteresiranost za industriju i osobni senzibilitet spram, recimo dizajna, arhitekture, umjetnosti…?
Marko i Relja (Nova Iskra): Osobni senzibilitet za vizualne komunikacije pa zatim i druge forme dizajna, kao i za arhitekturu, svakako je nešto što nas je odredilo. Na primjer, veliki dio naših kolega radi u domeni menadžmenta u kazalištima ili kulturnim institucijama, producira korporativna događanja i slično. Nakon što su i neki od nas bili aktivni u toj domeni skoro 10 godina, željeli smo ujediniti svoje pojedinačne kreativne potencijale i započeti dugoročan projekt u kojem ćemo i sami moći puno naučiti. A to se upravo i događa, na naše veliko zadovoljstvo. S druge strane, svi smo prethodno radili na projektima iz polja vizualnih umjetnosti – kao kustosi, producenti ili autori – pa nam je to prirodni ambijent. Najveći izazov za nas je u poslovnom aspektu.
*Programi u Novoj Iskri (foto: Minja Bogetić)
Da netko nakon čitanja ovog intervjua poželi u Hrvatskoj stvarati neku priču sličnu Novoj Iskri, što biste mu savjetovali, počevši od koncepta pa do lokacije, broja ljudi, vremenskog tijeka, programa i na kraju krajeva samog financijskog aspekta?
Marko i Relja (Nova Iskra): Prije svega, to je tim. Bez grupe od nekoliko ljudi, najmanje dvoje, koji će se potpuno predati projektu u razdoblju od najmanje 2 ili 3 godine – nema smisla pokušavati. Osim ako imate kratkoročnije interese ili namjere. Ljudi, koji rade na projektu, moraju biti otvoreni ka svim drugim grupama i pojedincima koji se nalaze u istom klasteru aktivnosti, sa svima njima imati otvorenu, iskrenu i redovnu komunikaciju.
Također je važna dobra procjena, odnosno niz dobrih procjena. Kakav prostor, gdje, imam li novaca da ga sredim onako kako želim, postoje li potencijalni partneri…? Niz pitanja za koja su potrebni mjeseci „sastančenja“ da bi se došlo do neke realne slike. Bez ulaženja u previše detalja, jako je važno stalno preispitivati tu namjeru, plan i koncept u odnosu na novonastale okolnosti jer stvari se danas jako brzo mijenjaju i najveći je izazov biti spreman na promjene i shvaćati ih kao izazove, a ne probleme.
Koji su vam planovi za sljedeću godinu, na širem planu, te što u Novoj Iskri pripremate u bliskoj budućnosti?
Marko i Relja (Nova Iskra): Očekujemo start nekoliko velikih projekata u prvoj polovici godine. To će biti naš najveći izazov. Još jedan izazov je daljnji razvoj našeg tima. Programski razvoj i međunarodna suradnja također će biti centralne aktivnosti, želimo otići daleko iznad formata redovnog predavanja četvrtkom, prije svega kroz veći broj praktičnih radionica, specijalizirane seminare i formate koji će uključiti lokalne fakultete i više škole iz polja dizajna. Inicirali smo i „Designer In Residence“ program razmjene sa Švedskom te se nadamo da će i on početi s realizacijom prije kraja 2014. godine. Ukoliko govorimo o našem prostoru, uzbuđeni smo što ćemo na proljeće raditi na uređenju naše prostrane terase, ponovno zajedno sa studijem Petokraka, gdje će naši stari i novi članovi i gosti imati priliku raditi na otvorenom ili kod nas predahnuti čitajući svježe časopise iz Dizajn biblioteke.
Više o svim informacijama i detaljima vezanim za Novu Iskru i programu događanja pogledajte na njihovoj službenoj stranici www.novaiskra.com i na Facebooku facebook.com/dizajn.nova.iskra
*Nova Iskra (foto: Relja Ivanić)
POVRATAK NA NASLOVNICU
