Sutra, u petak 24. travnja, u Galeriji Bernardo Bernardi u Centru za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, s početkom u 19 sati, otvara se izložba “Dizajner i obr(a)t: Novi život odbačenih predmeta”. Na izložbi će svoje radove predstaviti studenti preddiplomskog studija usmjerenja Industrijski dizajn sa Studija dizajna u Zagrebu.
* Samostojeća svjetiljka / autor: Luka Palestrina Mazić
Kao što i samo ime izložbe kaže, riječ je o seriji radova nastalih reciklažom i prenamjenom odbačenih predmeta, kojima studenti pronalaze novu funkciju i kontekst. Što su sve studenti osmislili od odbačenih sanjki, radija, stolića, polica i ostalog ‘propalog’ namještaja možete pogladati na otvorenju ili za vrijeme trajanja izložbe, do 16. svibnja, a neke od radova moći ćete pogledati i na Vizkulturi, već ove nedjelje u našoj kategoriji STUDENTARIJE.
Studenti koji izlažu su Erika Filipan, Stella Grabarić, Leonarda Komen, Jovana Vlaisavljević, Roko Jurjević, Ana Pavičić, Andreja Lovreković, Andreja Lovreković, Ljubica Golubić, Petra Piškor, Lucija Matić i Ela Meseldžić.
*Radio (drveni) / autorica: Stela Grabarić
U nastavku pročitajte teksta o izložbi profesora Zlatka Kapetanovića:
Dizajn u svojoj osnovi predstavlja kreativnu djelatnost sa ciljem uspostave različitih aspekata kvalitete uporabnih predmeta, procesa, usluga i sustava tijekom njihovog ukupnog životnog ciklusa. Zadaća dizajnera je da konstantno otkriva i određuje strukturne, organizacijske, funkcionalne, izražajne i gospodarske odnose sa ciljem unapređivanja kvalitete života.
Sposobnost kreativnog promišljanja i inovativnog rješavanja problema temeljna je karakteristika struke. No, je li ta kreativnost rezultat slučajne inspiracije, trenutka nadahnuća ili intuicije pojedinih autora? Odgovor na to pitanje opet leži u karakteru struke: dizajn treba promatrati kao projektantsku djelatnost koja na temelju ciljanih istraživanja, analitičkog promišljanja i u procesu kreativne sinteze donosi optimalna rješenja za uočene probleme. Dakle, iza djelovanja dizajnera krije se određena nakana sa jasno izraženim ciljevima i projekcijama onoga što će tek nastati: proizvoda, usluga, njihovih sustava, itd. Isključuje li, dakle, bavljenje onime što će tek nastati potrebu za bavljenjem onime što je bilo?
Pregled povijesti razvoja daje neophodna iskustva, spoznaje i razumijevanje onoga čime se bavimo, a to je slijedeća stepenica u razvojnom nizu. Promatranje nataloženih iskustava otkriva metode postepene transformacije načina života u skladu sa mogućnostima i nastajućim novim potrebama u pojedinim razvojnim periodima. Na takav način možemo pratiti procese nastajanja novih potreba u cilju predviđanja daljnjeg tijeka razvojnih procesa. Shodno ovakvom shvaćanju struke osmišljen je zadatak prenamjene odbačenih, isluženih, zastarjelih predmeta, sa svrhom da studenti prve godine preddiplomskog studija usvoje osnove analize postojećih predmeta, koja će uključiti funkcionalne, tehničke i tehnološke aspekte, ali i simbolički značaj odabranih predmeta u kulturološkom i sociološkom smislu perioda u kojem su egzistirali, te da na temelju svojih spoznaja svladaju metode transformiranja odbačenih predmeta na način, da im daju novi razlog postojanja u skladu sa novim uvjetima. Cilj zadatka je bio spoznaja i artikulacija simboličke vrijednosti predmeta, te spoznaja sprege uporabe i značenja predmeta. Transformirani predmeti su dobili novu vrijednost koja u njihovoj originalnoj pojavi i načinu korištenja najčešće nije bila prisutna, ili nije bila svjesno ugrađena. Radi se o namjerno ugrađenim elementima semantičkih funkcija. Pri tome je naročita pažnja bila posvećena ekspresivnoj funkciji, tj. emotivnom doživljaju sa ciljem ispitivanja mogućnosti transformacije odbačenog i isluženog u poželjno i korisno, te do koje mjere je moguće ugraditi element užitka u korištenju tako transformiranog predmeta, sa ciljem kreiranja uvjeta za njihovo trajnije postojanje.
