Časopis Oris, posvećen arhitekturi i kulturi življenja, slavi dvadeset godina postojanja! U dvije dekade objavljivanja, časopis je u velikoj mjeri pridonio promociji i vrednovanju arhitekture kao kulturnog i društvenog doprinosa, usmjeravajući se prema autorskoj arhitekturi iz regije i inozemstva, reagirajući na aktualne promjene i potrebe, djelujući kritički te potičući objektivnu i višeslojnu valorizaciju radova.
*Naslovnica prvog broja časopisa Oris (1999.)
Prvi broj časopisa izašao je prije točno dvadeset godina, 2. ožujka 1999., a ova važna obljetnica obilježit će se na isti datum ove godine, u subotu, 2. ožujka u 12 sati, u Oris Kući arhitekture u Zagrebu, kada će biti otvorena izložba o Spomen-parku Dotršćina koji u povijesno-umjetničkom smislu predstavlja iznimnu simbiozu spomeničke baštine i krajobrazne arhitekture.
Na izložbi će biti prezentirane autorske fotografije jednog od doajena suvremene hrvatske fotografije, Josipa Klarice, snimljene posebno za Oris. Osim Klaričinih fotografija, na izložbi će biti prezentirani i arhivski materijali, nacrti i skice o Dotršćini iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU te Muzeja suvremene umjetnosti, koji su ujedno i partneri izložbenog programa. Slavljenički 115. broj časopisa Oris donijet će prikaz Spomen-parka Dotršćina u tri priloga: umjetničke fotografije Josipa Klarice praćene tekstom Tomislava Pavelića, vrijedan dokumentarni prikaz područja znanstvenice Sanje Horvatinčić te prilog Nenada Fabijanića o neizvedenom projektu Memorijalnog muzeja Dotršćina. Sve tri teme bit će zastupljene i na izložbi ovog projekta u kojem se ogledaju sve kvalitete koje Oris njeguje u svom djelovanju: trajnost, kvaliteta, vrednovanje baštine, promišljenost, interdisciplinarnost.
*Naslovnica najnovijeg broja časopisa Oris (2019.)
“Dotrščina je spomen-projekt ovih prostora s odmakom poslijeratnih godina, konstituiran čistom arhitekturom, smišljen uvjerljivo projektiranom predstavom i jasnim sredstvima. Predstavlja se ovdje kao tipičan rezultat i proklamacija onodobnih arhitektonskih natječaja: prije svega tražila se misao i ideja, dovoljno potvrđena dokazima inteligencije i likovne kulture autora. Kontinuirano otporan na mijene i trendove svoga vremena, uvjerljivi modernist, ali danas i aktualno utjecajan emisijom svojih crtanih misli, Šegvić nas i dalje podsjeća, upozorava: misao NE VENE.” (iz teksta Gesta, potez, a ne mrlja Nenada Fabijanića, Oris 115
