Gradska knjižnica Rijeka krenula je u jedinstvenu javnu kampanju prikupljanja sredstava za uslugu koja omogućava pristup knjizi i svijetu mašte cijeloj zajednici – uz pomoć knjižnice na kotačima! Na tom putu pridružila im se grupa riječkih kreativaca.
Kampanja počinje danas, u ponedjeljak 8. rujna i to na Međunarodni dan pismenosti, s početkom točno u 11 sati na Korzu, gdje je organiziran prikladan trodnevni program, a akcija će se dalje odvijati tijekom cijelog rujna i listopada kroz odjele i ogranke knjižnice, putem posebne web stranice bibliobus.gkr.hr društvenih mreža i ostalih aktivnosti.
Naime, gradska putujuća knjižnica još od 1969. godine dovodi knjige u riječka naselja, pred vrtiće, staračke domove i poduzeća, a tada se radilo o prvom bibliobusu u Jugoslaviji. Ipak, protok vremena te aktivno korištenje busa na vozilu je ostavilo značajne tragove. Uslugu više nije moguće razvijati, a vozilo je u stalnoj opasnosti da stane i više nikada ne krene, jer ni rezervni dijelovi za njega više gotovo ne postoje.
Gradska knjižnica Rijeka stoga želi bibliobusu pružiti novu energiju pa uz pomoć zajednice kreće u javnu kampanju prikupljanja sredstava za novo vozilo. Projekt bibliobusa se sastoji od više aktivnosti, a to su izbor i kupnja novog vozila, adaptacija u pokretnu knjižnicu, kompletno opremanje potrebnom opremom i naposljetku likovno uređenje vanjštine bibliobusa koje će biti izabrano nagradnim natječajem. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 700 000 kuna. Knjižnica je iz vlastitih sredstava već osigurala početnih 220 000 kuna, a cilj akcije je donacijama popuniti razliku i doći do konačnog cilja.
Bibliobusu se može pomoći na više načina, a svi su najbolje predstavljeni na posebnoj web stranici kampanje bibliobus.gkr.hr. Svi građani su pozvani na doniranje, dijeljenje ili pružanje razne druge pomoći koja može biti presudna u “poguravanju bibliobusa”. Bibliobus već ima svoje prve “gurače”, a to su financijama INA, Vertex BS, Eidos d.o.o., a pomoću u logistici, poklonima ili radom Metronet, Dječji vrtić Rijeka – podcentar Krijesnice, Rimeteo, Sluga, Hoću bedž, Glazbena knjižara Rockmark…
Posebno je zanimljivo da se akciji priključila skupina riječkih kreativaca s područja kreativnih industrija (Kreativni kolektiv Kombinat, Studio Artlan, Cipmann, Molekula, Manufaktura) koji su se upoznali u svijetlu riječkih razgovora o coworkingu, a koji do sada nisu zajednički sudjelovali na projektima. Zajednički rad kreativaca na Bibliobusu zapravo je rezultat odluke skupine ljudi koji su prvenstveno htjeli vidjeti mogu li uopće raditi zajedno. Odlučili su se baš za Bibliobus jer su uvidjeli da je takva inicijativa/akcija veoma bitna za zajednicu. Tako je nastao simpatičan vizualni identitet, kampanja i web stranica. U nastavku vam predstavljamo ljude koji su svojom kreativnošću stali iza kampanje “Pogurajmo bibliobus”.
Kreativni kolektiv Kombinat – skupina mladih nezavisnih profesionalaca i studenata koja se bavi produkcijom kulturno-umjetničkih sadržaja (kažu da stvaraju prekrasne pogreške), Studio Artlan – studio za razvijanje ideja i informacijske tehnologije, Marko Žmak – Žmale – web arhitekt i IT poduzetnik (Voli kuhati i čitati stripove), Cipmann – studio za grafički dizajn i copywriting, tj. za djela i riječi (Uživaju raditi s ljudima koji vole svoj posao koliko i oni svoj), Molekula – Bave se milimetrima i pikselima, studio za dizajn, razvoj web i mobilnih aplikacija., Manufaktura – Voli rasturiti stvar i ponovno je sastaviti. Ograničenja ih inspiriraju. Najviše rade rješenja za web. Jednoga dana napravit će i svoju web stranicu.
Kreativnom timu smo postavili nekolicinu pitanja o projektu Pogurajmo Bibliobus u koji su se uključili;
Koji je najveći izazov ove kampanje u smislu izrade vizualnog identiteta i komunikacije?
Cipmann: Kod izrade vizualnog identiteta i komunikacije najveći je izazov bilo kako uslugu za koju većina građana misli da više ne postoji učiniti što primamljivijom i uključiti širu zajednicu u projekt od kojeg – realno – nemaju direktnu korist. Prva reakcija na spomen bibliobusa najčešće je bila – “Što to još vozi?!” Također, bibliobus nije nešto tehnološki napredno što bismo mogli predstaviti kao “the next big thing” već upravo suprotno – vrlo nedigitalna tema, ali jako bitna djeci, umirovljenicima, nezaposlenima i ljudima u geografski izoliranijim krajevima. Dakle, ukratko, izazov je bio kako privući publiku da se uopće zainteresira za temu koja im nije bliska i uslugu koja je namijenjena nekom drugom. Naime, važno je napomenuti da potencijalni donatori nisu i korisnici usluge.
Manufaktura: Ljudi očekuju da takve stvari riješi grad ili država ili netko treći pa je naš cilj bio da se u komunikaciji ne fokusiramo toliko na sam problem i tko je kriv (i kako je grad i država u banani) nego na akciju tj. na komunikaciju rješenja a to je novi bibliobus i načina kako se može pomoći u prikupljanju sredstava, širenju priče… Guranje nam se učinilo kao dobra poruka jer kombinira više asocijacija poput spašavanja, pomaganja, kretanja prema naprijed, prevladavanja prepreka i sinergije ili zajedništva. Svi vole onaj trenutak kod guranja auta kad auto na kraju upali ili izađe iz rupe i onda se svi pogledaju, nasmješe i obrišu ruke 🙂
Za kakav ste se stil i smjer odlučili te zašto?
Cipmann: Kod vizuala smo se odlučili za vrlo jednostavan i jasan prikaz onoga što želimo iskomunicirati, no opet dovoljno razigran da bude iznova zanimljiv. Primarna je poruka bila sakupljanje sredstava za bibliobus stoga je odabrana (nadamo se) simpatična poruka “Pogurajmo bibliobus” i uz nju vizualiziran način guranja – donacijom (novčić). To je temeljni vizual koji u nekim drugim materijalima poprima drugačije oblike guranja (propeler, top…).
Kombinat: Pri izradi vizualnog identiteta Cipmannice su odradile nekoliko potencijalnih logotipa, no skoro cijeli tim zapravo je “trznuo” upravo na ovaj. On je jednostavan, simpatičan, humorističan. Komunicira prema svima, od 7 do 77, skoro pa idealan za svaku ciljanu skupini.
Nije patetičan, već je razigran. Vizualni identitet treba izmamiti onaj sramežljivi osmijeh kod primaoca poruke, a naš bibliobusić baš to i «radi».
Manufaktura: Osim guranja kojim se ljude asocira na pomaganje i zajedništvo željeli smo da postići da se ljudi prebace na “dječji mod” tj. da prestanu razmišljati o svojim problemima i postanu na trenutak “super heroji” koji nesebično pomažu drugima. Zbog toga ta bajkovitost u tekstu i crtežu i stripovski elementi kojima se potencira priča o spašavanju nečeg korisnog i bitnog. Djeca i zapravo još više njihovi roditelji su nam bitan target u cijeloj kampanji jer će novi bibliobus biti dostupniji i privlačniji djeci, posjećivati će ih u vrtićima, imati će neku prepoznatljivu sirenu ili melodiju i to je onda konkretna motivacija za roditelje da doniraju jer bibliobus više nije koristan samo za nekog drugog nego i za njihovu djecu.
Zašto mislite da dizajneri trebaju biti društveno odgovorni?
Cipmann: Smatramo da bi dizajnerima trebalo biti u interesu biti društveno korisni budući da na taj način mogu zajednici pokazati kako dizajn ima mogućnost rješavanja problema. Široj zajednici to nažalost još nije jasno, a društveno korisni projekti su idealna prilika da se ljudi educiraju o tome.
Kombinat: Generalno, dizajn je “egocentričan”, i ako ciljano komunicira na sebe privlači pažnju. A pažnja je “dobra”, pogotovo kada ide u smjeru privlačenja pozornosti na akciju poput ove.
Dizajn nije doktor niti čarobnjak koji cilja ozdraviti ili omađijati svijet, ali je definitivno jedan od «gurača» koji ovakve akcije čini vidljivijima, dajući im veću šansu u postizanju samoga cilja. Naš cilj je novi, sjajan i moderan Bibliobus koji će služiti zajednici odnosno unaprijediti istu.
Kako vam se je činila i kako je funkcionirala suradnja s obzirom da ste se prvi put susreli u radu na jednoj ovakvoj kolaboraciji?
Cipmann: Najviše je zbrke bilo u samoj organizaciji kolektiva, načina komunikacije, usklađenosti i slično. Jednom kad se krenulo raditi, sve je teklo više-manje glatko. No ipak nas je, uz sve naše napore da to izbjegnemo, morao ošinuti zadnji čas za dostavu prvih materijala i tada smo se morali užurbano posložiti, podijeliti poslove i uhvatiti se svatko svog zadatka. Naravno, za svo vrijeme obavljati i zadatke na svojim matičnim poslovima i obaveze prema postojećim klijentima.
Kombinat: Rok isporuke čini čuda. Svi mi jako volimo filozofirati i maštati, no kad zagusti primamo se posla. Definitivno je bilo super po prvi puta surađivati sa drugim dizajnersko – IT kreativnim ljudima. Možda čudno, ali istinito, nije bilo niti previše uplitanja ega niti previše komplikacija. Ulijećemo jedni drugima u rasporede i nema nekakve pretjerane brige oko toga je li neki kotačić zahrđao. Zadaci su se odrađivali, tj. zadaci se odrađuju kao po špagi, barem za sada 🙂
Ako i vi podržavate projekt nabave i unapređenja usluge gradskog Bibliobusa u Rijeci, podijelite ovu vijest i pomognite inicijativi!
