Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Trojica autora u Galeriji na katu
U utorak, 19. veljače u 20 sati u Galeriji na katu Kulturno informativnog centra u Zagrebu otvara se izložba fotografija Damira Širole, Luke Rubinića i Ivana Stupića Povratak korijenima (nostalgija za procesom).
Instant fotografija poseban je medij u kojem kemijski procesi proizvode sliku bez elektronike, bez pixela na, praktički, staromodan način. Takav izravan proces, a ne elektronička reprodukcija stvarnosti, svojevrsna je rekonstrukcija procesa stvaranja u kojem se kemijskim reakcijama ponovo pojavljuje slika koja nije omeđena oštrim pixelom nego je, poput same stvarnosti materična, može se opipati prstima, gotovo neprimjetno se pretače iz jedne u drugu. Širola spada u krug onih procesnih autora koji su fotografiju manje više sami stvarali, aktivno sudjelujući u svakom dijelu procesu njezina nastanka i napeto iščekujući otvaranje posude za razvijanje filma. Digitalizacija toga procesa za njegovu tankoćutnost svojevrsno je otuđenje i nasilna intervencija tehnologije u tijek i kemijski misticizam klasične fotografije. U instant fotografiji Damir Širola, Luka Rubinić i Ivan Stupić pronalaze put povratka tim korijenima s dovoljnim pomakom koji im predstavlja umjetnički nesiguran teren, tj. izazov.
Izložba ostaje otvorena do 10. ožujka.
Klasja Habjan izlaže u Galeriji Šira
Otvorenje samostalne izložbe Klasje Habjan pod nazivom Crtice održat će se u srijedu, 20. veljače u 19 h u Galeriji Šira u Zagrebu. Izložba predstavlja skup literarnih i vizualnih slika u kojem grafike prate devet kratkih priča i osam pjesama. Oba medija, tekst i slika, uz dodire i nadopunjavanje zadržavaju i vlastiti nezavisni prostor. Ponekad, između te dvije naracije, uz sličnosti i razlike, moguće je pronaći još malo poezije.
“(…) Priče se grade kao i crteži, na početku smo pred bijelim papirom, a zatim se ta bjelina istiskuje i na tim se mjestima jedna po jedna nastanjuju određene figure, slike, ideje u njihovim međusobnim odnosima koji postupno postaju vidljivima, da bismo se u konačnici suočili s njihovim razrješenjem. Klasjine priče nisu priče s kontekstom, one najčešće nemaju nikakvih referenci izvan one stvarnosti koju same stvaraju, sliku po sliku, s puno nedohvatljive bjeline koja je izvan domašaja čitateljeve imaginacije. Svaka od tih stranica je po jedan, pažljivo dizajnirani, svijet. (…) Iako projekt nosi poprilično neobavezan naziv Crtice, koji ne ukazuje ni na kakvu posebnu konceptualnu povezanost između samih priča, čini mi se da među njima ipak postoji opipljiva veza. Gotovo svaki od protagonista tih priča projicira u stvarnost koju nastanjuje neku svoju opsesiju, ideju, maštariju, nešto što bi njegovu vlastitu egzistenciju u njoj učinilo smislenom, a njegovom intervencijom mijenja se i narav te stvarnosti, koja ga u konačnici obgrljuje, kao što vrba iz prve priče obgrli kuću patuljka zahvalna što ju je toliko vremena čuvao. Klasja pritom, kao pripovjedačica, s nevjerojatnom lakoćom, bez ikakvih viškova, na simboličan i krajnje vizualan način komunicira svaku ideju kojom protagonisti njenih priča kreiraju vlastitu relaciju prema svijetu i nastoje ga učiniti podnošljivijim, ma kako ona kompleksna bila. Ponekad joj je za to potrebna cijela stranica, ponekad je dovoljna i jedna rečenica da vizualno obuhvatimo pojmove koji su pred nama. Čak i tako apstraktne, opće kategorije poput prostora i vremena, čiji je odnos toliko jednostavno vizualiziran u najkraćoj priči Trgovina nestajanja: „Prodajem vrijeme, koje mi ionako nedostaje, da kupim stvari koje uzimaju i prostor.” (iz predgovora Marka Goluba)
Izložbu možete pogledati do 5. ožujka.
Konferencija o ženama u filmskoj industriji
Međunarodna konferencija o ženama u filmskoj industriji održat će se 21. i 22. veljače u zagrebačkom muzeju Mimara i u prostorima Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR). Konferencija u organizaciji DHFR-a okupit će brojne istaknute predstavnice domaće i svjetske audiovizualne industrije s ciljem poticanja rasprave o ulozi i položaju žena u filmskoj industriji. Nizom okruglih stolova, panela, predavanja i projekcija obuhvatit će se brojne teme poput vidljivosti filmskih stvarateljica, njihove zastupljenosti, ravnopravnosti, sadržaji vezani uz autorska prava, osobitosti u radu i mnoge druge, objedinjene zajedničkim nazivnikom filmskog stvaralaštva žena.
Uz zanimljivi okrugi stol Film je muškog, a filmska industrija ženskog roda? te panel Autorska prava – ženska prava, posjetitelje konferencije očekuju i dvije zanimljive projekcije. Uz projekciju filma Deveti krug (1960) prisjetit će se scenaristice Zore Dirnbach, prve žene koja je dobila Pulsku Zlatnu arenu, a nakon projekcije kratkometražnog dokumentarnog filma Women Pioneers in European Cinema uslijedit će izlaganje i razgovor s francuskom novinarkom Véronique Le Bris na temu (ne)vidljivosti žena u povijesti filma.
Iskustva iz industrije kojom tradicionalno dominiraju muškarci podijelit će niz istaknutih gošći: Cécile Despringe, izvršna direktorica Society of Audiovisual Authors (SAA / Francuska, Belgija), Pauline Durand Vialle, izvršna direktorica Federation of European Directors (FERA / Belgija), Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Edith Sepp, ravnateljica Estonskog filmskog instituta i potpredsjednica EFADs, Kristina Börjeson, predstavnica Švedske u Eurimagesu, Martina Petrović, voditeljica hrvatskog Deska Kreativne Europe – Ured MEDIA, Francine Raveney (Francuska), članica Sekretarijata Eurimagesa zadužena za pitanja rodne ravnopravnosti, Carmen Guarini (Argentina), redateljica i producentica dokumentarnih filmova, Mirjana Karanović (Srbija), glumica i redateljica, Bianca Oana (Rumunjska), producentica filma Touch Me Not, nagrađenog Zlatnim medvjedom na Berlinskom filmskom festivalu 2018., redateljice Agnes Kocsis (Mađarska), Marija Perović (Crna Gora), Teona Strugar Mitevska (Makedonija) čiji je film Bog postoji, njeno ime je Petrunija, ujedno i hrvatska koprodukcija, upravo u konkurenciji za Zlatnog Medvjeda na Berlinaleu, Snježana Tribuson (Hrvatska), Vlatka Vorkapić (Hrvatska) i Lidija Zelović (Nizozemska), producentice Tamara Babun (Hrvatska), Amra Bakšić Čamo (Bosna i Hercegovina), Ankica Jurić Tilić (Hrvatska), Sonja Prosenc (Slovenija), Marta Zaccaron (Italija) te glumice Neda Arnerić (Srbija), Lana Barić (Hrvatska), Vanesa Glodjo (Bosna i Hercegovina), Hélène Kuhn (Francuska) i Ksenija Marinković (Hrvatska).
Događanje je otvoreno za javnost, uz obaveznu prethodnu prijavu do 19. veljače radi rezervacije mjesta. Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski uz osiguran simultani prijevod. Sve informacije potražite na službenoj internetskoj stranici konferencije.
Izložba Gorana Trbuljaka u MMSU-u
Izložba Gorana Trbuljaka pod nazivom nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika otvara se u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u petak, 22. veljače u 19 sati. Izložba je organizirana u sklopu programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.
Trbuljak je kao “pionir hrvatske konceptualne umjetnosti” od svojih početaka iz kraja 60-ih do danas izlagao na dvjestotinjak selektiranih skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, njegovi se radovi nalaze u mnogim muzejskim i privatnim kolekcijama, no riječka ga publika još nije imala priliku sustavno upoznati. Izložba naslovljena po Trbuljakovom radu, nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika, predstavit će ga kroz radove na papiru – rečenice od jednog retka koje često funkcioniraju kao aforizmi, a pratit će ju i predavanja, filmski program te radionice.
nikada do sada viđen rad neviđenog umjetnika neće se voditi kronologijom umjetnikovog djelovanja, već će se njome pokušati definirati glavni elementi njegove umjetničke prakse, s fokusom na dva aspekta rada: na umjetnikovo korištenje jezika, ispitivanje primijenjenog medija i metode umjetničkog istraživanja, te na evoluciju njegovih umjetničkih koncepata i sadržaja. Poseban će naglasak pritom biti na radovima Ovojeizam (1970. – 1981.) koji još nikada nisu bili u cjelini izloženi, a koji suptilno razotkrivaju njegovu kontekstualnu umjetničku praksu.
Izložba će biti otvorena do 12. svibnja.
Izložba fotografija Helge Paris
U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba jedne od najpoznatijih portretistica svakodnevice Istočnog Berlina i Istočne Njemačke, Helge Paris. Izložba naziva Helga Paris: Fotografija realizirana je kao putujuća izložba njemačkog Instituta za međunarodne odnose u kulturi (ifa) u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu i Goethe-Institutom Kroatien. Izložba donosi 133 crno-bijele fotografije nastale u razdoblju od 1968.-1996. i čini dosad najobuhvatniji opus ove najpoznatije portretistice svakodnevice Istočnog Berlina i Istočne Njemačke.
Djelo Helge Paris u njemačkoj fotografiji zauzima značajnu ulogu. Zanimali su je posve banalni momenti egzistencije: držanje, pogledi, geste, pokreti i prostori, koji svjedoče o okolnostima, pričama i iskustvima ljudi, uključujući pritom i ljude iz skromnih sredina: tu su tako pobunjena mladež, gosti u krčmama, kao i radnici koji odvoze smeće. S puno osjećaja približava se osobama, daje im prostor da se razviju i tako stvara slike iznimne autentičnosti. Povrh njezinih slika iz Istočnog Berlina, posebno su uzbudljivi i portreti s putovanja u Transilvaniju na kojem je bila početkom 1980-ih godina.
Izložba se može pogledati do 17. ožujka.
