U subotu, 9. travnja u 20 sati u koprivničkoj AK galeriji otvara se izložba Tomislav Gotovac kao Superman, a uvertira izložbi bit će predavanje Darka Šimičića o Gotovčevu radu koje će započeti istoga dana u 19 sati. Na izložbi će biti pokazana fotografska dokumentacija niza Supermanovih akcija izvedenih u Zagrebu, Portorožu, Slavonskom Brodu, Fažani, Beogradu i Varaždinu od 1984. do 1992. godine koju su snimili fotografi Siniša Bosanac, Damir Alter, Darko Bavoljak, Nino Semialjac, Velizar Vesović, Braco Vukelić Cobra, Tomislav Mitrović, Mario Javorčić i drugi. Bit će prikazan i video snimak Performance omnibus – segmenti Paranoia View Arta održanog u Beogradu 1986.godine te izbor iz tiska (Polet, The Face, Start, strip Prot Pikčers autora Dubravka Matakovića).
Izložba Tomislav Gotovac kao Superman u AK galeriji prvo je samostalno predstavljanje radova istaknutog multimedijskog umjetnika Tomislava Gotovca u Koprivnici. Kustos izložbe je Darko Šimičić, voditelj programskih aktivnosti u Institutu Tomislav Gotovac u Zagrebu, koji će u uvodnom predavanju dati širi kontekst Gotovčeve akcije unutar njegovog opusa i ukazati na značenje mita o superjunaku u suvremenom društvu.
“Izložba Tomislav Gotovac kao Superman, premda fokusirana na samo jedan rad iz opusa ovog istaknutog umjetnika, pruža širi uvid u njegov umjetnički i životni pogled na svijet. Gotovac je cijeli svoj opus podredio filmskom mediju, premda je izvodio radove u različitim medijima kao što su film, fotografija, akcija, performans, tekst, intervencija u masovnim medijima, govor, ponašanje, itd. Performans Superman, po prvi put izveden na zagrebačkim ulicama 1984. godine, ima ishodište u znanstveno-fantastični filmu Superman III (1983.) u režiji Richarda Lestera, u kojem je naslovnu ulogu igrao Christopher Reeve. Taj nadnaravni junak prvi se put pojavio 1938. godine U Americi u crtanim stripovima i ubrzo stekao iznimno veliku popularnost. Njegov se slogan iz borbe za istinu i pravdu promijenio tijekom Drugog svjetskog rata u borbu za istinu, pravdu i američki način života. U pedesetim godinama on postaje simbol američkog maskulinog patriotizma, idealizirani lik koji ne može učiniti ništa loše. Oblikovan je kao klasični arhetip superjunaka. Taj naoko običan geek u odlučnim se trenucima transformira u nadnaravni lik koji nosi neobičan kostim i bori se protiv zla uz pomoć izvanrednih sposobnosti.
Gotovčev Superman je malo drugačiji od onoga kako je prikazan u stripu i filmu. On je stariji i korpulentniji nego što je to Christopher Reeves i nije u stanju izvesti sve one nadnaravne akcije koja vidimo u filmu. On ne uspijeva poletjeti, ne čini čudesne podvige, prizemljen je. Što je američki (imperijalistički) junak radio na ulicama jugoslavenskih (socijalističkih) gradova osamdesetih godina prošlog stoljeća? Nisu li boje njegovog kostima istovremeno i boje i američke i jugoslavenske zastave? I dok američki superjunak spašava svijet od zlotvora ali istovremeno pomaže skinuti odbjeglog mačića s drveta, Gotovac kao Superman je bez nadnaravne snage, bezuspješno pokušava pomaknuti zidove galerije, stoga on razgovara s cvjećarkom, razgleda gradske izloge, pomaže potrebitima, rado bi pojeo hot-dog, prodaje novine i vozi se u tramvaju. Ovaj živi lik najavio je Umjetnost paranoidnog pogleda (Paranoia View Art) i upozorio na pesimističnu budućnost s apokaliptičnim ishodom”, piše Darko Šimičić o izložbi.
