Think Space i Grad Zagreb raspisali su međunarodni, javni, anonimni, u jednom stupnju, konceptualni arhitektonsko – urbanistički natječaj THINK public SPACE u sklopu projekta „Zagreb za mene“.
Program Think Space pokrenut je 2010. od strane Društva arhitekata Zagreba kao platforma za promišljanje i eksperimentiranje u arhitekturi ciljajući na međunarodnu javnost. Kroz cikluse natječaja, simpozija i nekonferencija Think Space je proteklih godina povezao preko 800 sudionika iz 80ak zemalja svijeta.
*Ben Tolman – „Some“, detalj, tuš na papiru, 2014.
Ove godini Think Space doživjet će posebno izdanje pod krovnom temom „THINK public SPACE“. Fokus posebnog izdanja programa usmjeren je na javni gradski prostor. Think Space se ovom prigodom udružuje s opsežnim i ambicioznim projektom revitalizacije javnih prostora Grada Zagreba „Zagreb za mene“ kojeg provodi Društvo arhitekata Zagreb u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (o kojem smo pisali ovdje).
Projekt „Zagreb za mene“ teži podizanju kvalitete javnih prostora u gradu Zagrebu kroz 17 intervencija uključujući javnost, struku i gradsku upravu te ujedno doprinoseći podizanju svijest i važnost teme javnog prostora kroz projekt „Zagreb za mene“. U okviru spomenutog, kroz posebno izdanje natječaja THINK public SPACE, od natjecatelja će se tražiti prijedlozi suvremenih rješenja za javni prostor na konceptualnoj i teoretskoj razini istražujući mogućnosti i propitujući značenje javnog prostora u današnjem društvenom, geopolitičkom i ekonomskom kontekstu osobito u pogledu javnog i individualnog.
Kako je upravo javni prostor grada ključno mjesto sukoba ekonomske i političke paradigme društva, javnih i individualnih interesa, zadatak je odgovoriti na pitanje je li arhitektura u stanju intervenirati u tom procesu? Koji je uopće oslonac i svojstvo arhitekture u trenucima sve intenzivnije ekonomske i političke nesigurnosti i koje su njene reperkusije u javnom prostoru? Na kraju, do koje mjere arhitektonska forma može igrati ulogu univerzalne forme, mjesta na kojem se omogućavaju svi preduvjeti za nastanak Događaja, odnosno za stvaranje javne sfere.
Cilj ovogodišnjeg posebnog izdanja THINK SPACE programa je postaviti temelje budućim istraživanjima, studijama, projektima i realizacijama brišući granice između arhitekture i srodnih disciplina. Od natjecatelja se traže scenariji koji moraju odgovoriti na gore navedena pitanja nudeći inovativna, arhitektonski i društveno održiva rješenja na nivou manjih i srednjih arhitektonskih, urbanističkih i umjetničkih intervencija na realnim ili imaginarnim urbanim lokacijama. U radu se potiče i apstrahiranje lokalnih problema te stvaranje mreže kao nositelja aktivnosti u javnom prostoru grada anticipiranjem i stvaranjem novih vrijednosti u javnom prostoru.
Međunarodni ocjenjivački sud raditi će u sastavu: Aristide Antonas, University of Thessaly, Atena, Grčka, Ana Dana Beroš, Zagreb, Hrvatska, Izaskun Chinchilla Moreno, ETSAM / The Bartlett School of Architecture, Madrid, Španjolska, Jan Liesegang, Raumlabor, Berlin, Njemačka, Dr. sc. Karin Šerman, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska.
Rok za predaju radova je 30. lipanj 2015, a prijava i sudjelovanje na natječaju se ne naplaćuju.
U nastavku pogledajte natječajni program i ostale detalje natječaja:
Uvod
Program Think Space u 2015. godini doživjet će posebno izdanje pod krovnom temom „Think public Space“. Fokus posebnog izdanja programa usmjeren je na javni gradski prostor u europskom kontekstu. Think Space se ovom prigodom udružuje s opsežnim i ambicioznim projektom revitalizacije javnih prostora Grada Zagreba „Zagreb za mene“ kojeg provodi Društvo arhitekata Zagreb u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Projekt „Zagreb za mene“ teži podizanju kvalitete javnih prostora u gradu Zagrebu kroz 17 intervencija uključujući javnost, struku i gradsku upravu podižući ujedno svijest i važnost teme javnog prostora kroz projekt „Zagreb za mene“. U okviru spomenutog, kroz posebno izdanje natječaja Think public Space, od natjecatelja će se tražiti prijedlozi suvremenih rješenja za javni prostor na konceptualnoj i teoretskoj razini istražujući mogućnosti i propitujući značenje javnog prostora u današnjem društvenom, geopolitičkom i ekonomskom kontekstu.
Tema
Gradovi diljem Europe postali su poprišta sve intenzivnijeg sukobljavanja dviju paradigmi. S jedne strane svjedočimo suvremenoj težnji grada prema prostornoj materijalizaciji infrastrukture globalnog kapitala, a s druge strane tradicionalnom nastojanju održavanja ideje grada kao političkog mjesta gdje suverenost teče trgovima. Dok prva paradigma vjeruje kako se privatni interesi nužno pretvaraju u javne, druga vidi javnu sferu kao posljednje mjesto obrane od potpune gentrifikacije. Arhitektura je pri tome disciplina koja daje prostorno-fizički okvir ovim konfliktima interesa u javnom prostoru.
Atenska Agora, 2, st. po.Kr.
Posljednja financijska kriza u potpunosti je izmijenila tokove ovih dviju paradigmi. Akumulacija tržišnih vrijednosti putem nekretnina i teritorijalnih resursa doživjela je svoj gospodarski krah, dok je s druge strane taj ekonomski raskorak doveo u pitanje legitimnost političkog sustava koji ga je proizveo. U trenucima nesigurnosti izgubljena javna sfera ponovno je izašla na trgove kako bi u javnom prostoru grada, od Occupy pokreta sve do recentnih uspjeha Syrize u Grčkoj i Podemosa u Španjolskoj, vratila posrnulu ekonomiju u sferu političkog, samim time i javnog, odlučivanja.
Prelamanje ekonomske i političke paradigme u javnom prostoru ponovno otkriva njegovu dualnu ulogu koja može biti presudna u turbulentnom razdoblju europskog kontinenta. Javni prostor je nastao kao amalgam na kojem se ispoljava privatan interes (sajmište, ekonomska razmjena i sl.), ali i kao mjesto prepoznavanja i uvažavanja zajedničkih interesa te mjesto reprezentacije javnih institucija (političkih, sakralnih, društvenih).
Tako javni prostor nosi ponešto od jednog – privatnog, domaćeg (oikos) i ponešto od drugog – javnog (polis). Drugim riječima, upravo je javna sfera to univerzalno polje u koje pojedinac ulaže svoje interese i u kojem se prepoznaje kao izmješten iz svoje svakodnevne uloge, odnosno riječima Slavoja Žižeka:
„Univerzalnost za sebe samu nije samo eksterna (ili iznad) individualnog konteksta: upisana je u njega, utječe na njega iznutra, tako da identitet individualnog je podijeljen u njegov individualni i univerzalni aspekt“
*Puerta de sol, Madrid, svibanj 2011.
Ono čemu upravo Europa danas svjedoči je nemoć, kako ekonomske logike kapitala i prateće društvene reprodukcije, tako i politike da označi tu podjelu u pojedincu. Samim time poljuljano je i temeljno povjerenje u institucije koje pojedincima omogućavaju povezivanje u zajedničko društvo. Iako je univerzalnost, pa time i javna sfera, tek forma bez pravog sadržaja, praznina u koju svaki pojedinac upisuje posljedice podijele na partikularni i univerzalni identitet, ukazuje na činjenicu da je forma sama po sebi djelatna, ona ostavlja tragove u egzistenciji i percepciji pojedinca, upravlja njegovim odlukama, snovima, imaginacijama i krajnjim postupcima u prostoru. U današnjim okvirima ona služi potiskivanju sve izraženijih ekonomskih razlika i suzbijanju re-politizacije javnog prostora. No, koliko dugo će to biti moguće?
Zadatak
Kako je upravo javni prostor grada ključno mjesto sukoba ekonomske i političke paradigme društva, zadatak je odgovoriti na pitanje je li arhitektura (kao specifična forma znanja) u stanju intervenirati u tom procesu. Koji je uopće oslonac i svojstvo arhitekture u trenucima sve intenzivnije ekonomske i političke nesigurnosti i koje su njene reperkusije u javnom prostoru? Preostaje li arhitekturi, u tim trenucima, išta drugo osim oslanjanja na isključivo vlastito znanje i vlastitu formu ili, i na koji način uključiti druge discipline u su-kreiranju javne sfere? Je li upravo to skrivena mogućnost oslobađanja arhitekture suvišnih narativa? Na kraju, do koje mjere arhitektonska forma može igrati ulogu univerzalne forme, mjesta na kojem se omogućavaju svi preduvjeti za nastanak Događaja, za stvaranje javne sfere u kojoj se pomiruju interesi, u kojoj se događaju sukobi, a koja čini javno dobro i fizički prostor svih korisnika? Potrebno je stvoriti scenarije ljudske interakcije i njihove manifestacije u javnom prostoru grada unutar europskog konteksta.
U skladu s već poznatim premisama programa koji je 2010. godine pokrenulo Društvo arhitekata Zagreba, od natjecatelja se očekuje progresivno promišljanje prostora i arhitekture kroz prostorno-društvene eksperimente, koji bi mogli poslužiti kao temelj budućim istraživanjima, studijama, projektima i realizacijama brišući granice između arhitekture i srodnih disciplina.
Traženi scenariji moraju odgovoriti na gore navedena pitanja nudeći rješenja na nivou manjih i srednjih arhitektonskih, urbanističkih i umjetničkih intervencija na realnim ili imaginarnim urbanim lokacijama. U radu se potiče i apstrahiranje lokalnih problema do razine europskog ili univerzalnog diskursa putem kojeg specifična mjesta unutar grada mogu ravnopravno komunicirati i zajednički djelovati neovisno od centra i/ili periferije. Stvaranjem mreže kao nositelja aktivnosti u javnom prostoru grada za sve korisnike javnog prostora, cilj je anticipirati i doprinijeti dodanim vrijednostima javnog prostora. Natjecatelji trebaju uzeti u obzir i eventualnu realizaciju koncepata u samom prostoru grada i njihovu primjenjivost u različitim urbanim kontekstima bez gubitka osnovnog koncepta rada.
Opći uvjeti natječaja
1. Investitor / Raspisivač: Grad Zagreb, Trg S. Radića 1, 10000 Zagreb OIB: 61817894937, koji zastupa Gradonačelnik Milan Bandić.
2. Provoditelj natječaja: THINK SPACE – Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Jelačića 3/I, 10 000 Zagreb, OIB: 87490332083, koje zastupa Predsjednik Teo Budanko, dipl.ing.arh.
3. Vrsta natječaja: međunarodni, javni, anonimni, u jednom stupnju konceptualni arhitektonsko – urbanistički Natječaj.
4. Svrha
Program Think Space u 2015. godini doživjet će posebno izdanje pod krovnom temom „THINK public SPACE“. Fokus ovog posebnog izdanja programa biti će usmjeren na javni gradski prostor u europskom kontekstu. Think Space se ovom prigodom udružuje s opsežnim i ambicioznim projektom revitalizacije javnih prostora Grada Zagreb „Zagreb za mene“ kojeg provodi Društvo arhitekata Zagreb u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Akupunkturom grada. U okviru spomenutog će se kroz posebno izdanje natječaj Think Space težiti pronalaženju rješenja za današnje javne prostore na konceptualnoj i teoretskoj razini kao i podizanju vidljivosti i važnosti javnog prostora kao teme gradskog urbaniteta i projekta „Zagreb za mene“.
U skladu s već poznatim premisama programa pokrenutog 2010. godine od strane Društva arhitekata Zagreba, očekuje se progresivno promišljanje prostora i arhitekture kroz prostorno-društvene eksperimente, koji bi mogli poslužiti kao temelj budućim istraživanjima, studijama, projektima i realizacijama brišući granice između arhitekture i srodnih disciplina.
5. Pravo sudjelovanja
Stručne osobe i studenti arhitekture te srodnih struka imaju pravo sudjelovanja u natječaju
THINK public SPACE individualno ili u sklopu tima.
Podržavamo I interdisciplinarni pristup natječaju koji je otvoren za svakoga tko se smatra sposobnim sudjelovati ispunjavajući uvjete natječaja. Svaki autor ili tim ima pravo sudjelovanja sa samo jednim radom, koji prethodno nije bio objavljivan ili implementiran.
Članovi Ocjenjivačkog suda, njihovi zamjenici, članovi Tehničke komisije, sastavljač natječajnog zadatka, kao i njihovi bliski srodnici i suradnici iz uže radne grupe svojim radom ne smiju sudjelovati u ovom natječaju. (U natječaju ne smiju sudjelovati osobe, koje bi zbog svojeg sudjelovanja u raspisivanju ili provedbi natječaja mogle biti u prednosti ili imati utjecaja na odluke Ocjenjivačkog suda, kao i Članovi Ocjenjivačkog suda uključivo njihovi bračni ili izvanbračni drug, krvni ili drugi rođaci u prvom ili drugom koljenu i svi neposredno ovisni nadređeni i suradnici, zamjenici Ocjenjivačkog suda uključivo njihovi bračni ili izvanbračni drug, krvni ili drugi rođaci u prvom ili drugom koljenu i svi neposredno ovisni nadređeni i suradnici ne mogu sudjelovati na ovom natječaju. Osobe koje su sudjelovale u izradi nekog natječajnog rada kao suradnici ne mogu predati natječajni rad samostalno. Pravo natjecanja nemaju osobe koje, osim za projektiranje, imaju i drugi poslovni interes za predmet ovog natječaja, ako se time ugrožava konkurencija. Na natječajima ne mogu sudjelovati članovi Odbora za natječaje).
6. Opis obaveznih natječajnih priloga
6.1. Grafički prilozi
Natječajni rad uključuje:
– maksimalno 2 plakata formata A1 (vertikalno) koji sadrže konceptualne i tehničke crteže, presjeke, nacrte, prostorne prikaze ili aksonometrijske crteže u mjerilu koje najprimjerenije prikazuje rad.
– Thumb prikaz 1 prikaz 900 x 900 pixels u JPG format
– Prikazi JPG ili PNG 1200×800 pixela minimum.
Natjecatelji se potiču na predaju detaljnih crteža, fotografija maketa, ostalih tablica, dijagrama i tekstova napisanih na engleskom koji opisuju i definiraju Vaš rad te se bave načinom pristupa i smjerom u kojem se razvija vaš projekt prema tretiranju javnog prostora.
Prezentacija treba biti bazirana na predloženoj strategiji ili intervenciji, te na ekonomskim, teritorijalnim, fizičkim i virtualnim implikacijama projekta u javnom prostoru I vremenu.
6.2. Tekstualno obrazloženje
Natječajni rad mora uključiti tekstualno obrazloženje projekta, koje opisuje predloženi scenariji, lokaciju/e I program uključujući razvoj projekta u javnom prostoru. Tekst ne smije biti duži od 750 riječi, u fontu 12. Zalijepite taj isti tekst u upload kućicu tijekom procesa predaje rada.
6.3. Dodatni materijali (opcionalno)
Molimo Vas da imate na umu da namjeravamo objaviti nagrađene radove u obliku publikacije, s toga su dobrodošli dodatni materijali, kao što su video uradci, modeli i dodatna tekstualna obrazloženja, međutim predaja ovih sadržaja nije obavezna i neće utjecati na proces ocjenjivanja radova.
Maksimalna veličina datoteka iznosi 30 MB. Budite svjesni veličine vaše datoteke. Datoteke koje ne zadovoljavaju specificirane zahtjeve neće biti uzete u obzir.
Molimo Vas ne uključujte Vaše ime u nazive datoteka s obzirom da je ovo anonimni natječaj. ID registracijski broj će biti dodijeljen svakom radu tijekom upload procesa te automatski iskorišten za imenovanje datoteka. (e.g. TS0000.jpg).
Svi radovi biti će vidljivi na web stranicama natječaja www.think-space.org.
Formati datoteka koji se prihvaćaju su JPG i PDF.
6.4. Službeni jezik natječaja
Službeni jezik natječaja je engleski
7. Rokovi
27. travanj 2015. – Raspis natječaja
20. svibanj 2015 – Rok za postavljanje pitanja
30. lipanj 2015. do 12.00 sati CET – Rok za predaju
25. srpanj 2015. – Objava rezultata
Sudjelovanje na Natječaju je besplatno. Predaja natječajnih radova vrši se online putem Think Space web stranice – www.think-space.org
8. Nagrade
Ako do određenog roka prispije najmanje šest (6) radova koji su stručno izrađeni i odgovaraju Uvjetima natječaja, Ocjenjivački sud će dodijeliti sljedeće nagrade u bruto iznosu i rasporedu:
Broj nagrada *Bruto iznos
I. Nagrada 1 5000 €
II. Nagrada 1 3000 €
III. Nagrada 1 1000 €
Ocjenjivački sud može dodijeliti posebna priznanja
*Bruto iznos se odnosi na davanja, poreze i prireze, kao i PDV ukoliko je autor obveznik prema poreznom zakonodavstvu
9. Ocjenjivački sud
1. Aristide Antonas, University of Thessaly, Atena, Grčka
2. Ana Dana Beroš, Zagreb, Hrvatska
3. Izaskun Chinchilla Moreno, ETSAM / The Bartlett School of Architecture, Madrid, Španjolska
4. Jan Liesegang, Raumlabor, Berlin, Njemačka
5. Dr. sc. Karin Šerman, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Tajnik natječaja
Damir Sekulić, mag. ing. arh.
10. Kriteriji ocjenjivanja
Formalni kriterij-usklađenost rada s uvjetima Natječaja
Isključit će se slijedeći radovi:
a) Predani poslije roka navedenog u ovim Općim uvjetima
b) Koji ne sadrže priloge navedene ovim Općim uvjetima
c) Čija oprema rada nije u skladu s ovim Općim uvjetima
Pored usklađenosti rada s uvjetima raspisa ( u pogledu sadržaja, rokova i obaveznih priloga), pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud će valorizirati:
Osnovni kriteriji:
– Vrijednost, originalnost i jasnoća koncepta
– Unaprjeđenje promišljanja korištenja javnog prostora
– Prostorna i projektantska kvaliteta
– Prilagodljivost koncepta različitim okruženjima i lokacijama
– Uspješna inkorporacija socijalnih, ekoloških, političkih i ekonomskih faktora
– Integracija različitih razina projektantskog pristupa
– Stvaranje bitnih poveznica u okolišu koje potiču umrežavanje i dostupnost
– Mogućnost i održivost realizacije
11. Završne odredbe
Natjecatelj predajom natječajnog rada prihvaća Uvjete natječaja te pristaje na javno izlaganje i publiciranje rada. Natjecatelj je za vrijeme natječaja dužan držati svoj rad anonimnim, do objave rezultata natječaja o nagrađivanju. Raspisivač dodjelom nagrada stječe pravo upotrebe predanih natječajnih materijala na izložbama, publikacijama u tiskanim medijima, web stranicama i ostalim medijima. Natjecatelji će u potpunosti biti kreditirani pri upotrebi njihovih radova.
Ukoliko neki od pristiglih radova preporukom ocjenjivačkog suda i organizatora, bude pogodan za realizaciju u kontekstu projekta „Zagreb za mene“ neovisno o raspodjeli nagrada unutar THINK public SPACE natječaja, daljnja razrada projekta i realizacija će se dogovarati s Investitorom.
Svi sporovi koji bi mogli nastati iz ovog natječaja prvenstveno će se rješavati dogovorom, a u slučaju da se ne riješe, u nadležnosti su stvarno nadležnog suda u Zagrebu.
Naručitelj programa:
Grad Zagreb
Nositelj izrade programa:
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu
Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Think Space tim:
Kata Gašpar, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Damir Sekulić, Programski tim, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Vesna Vrga Perović, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Teo Budanko, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Ana Marendić, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Mladena Belamarić, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ)
Luka Korlaet, Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) / Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Krunoslav Šmit, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tomislav Pletenac, Programski tim, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Emil Jurcan, Programski tim, Praksa zadruga
Marijana Sironić, Grad Zagreb
Klara Gržin, Grad Zagreb
Više o natječaju THINK SPACE potražite na www.think-space.org.
