Iako su kulturno-umjetnički programi Europske prijestolnice kulture do daljnjeg odgođeni s obzirom na zabrane okupljanja i mjere zaštite zdravlja građana zbog epidemije korona virusa, aktivnosti nisu posve ugašene, a to dokazuje i svjetlosna instalacija, postavljena na zgradu Delte 5, koja se dotiče migracija kao jedne od bitnih tema EPK programa, unutar pravca Kuhinja različitosti.
Za mjesec travanj Kuhinja različitosti pripremila je nekoliko događanja okupljenih pod zajedničkim nazivnikom Dan migranata, a postavljanje ove svjetlosne instalacije bilo je zamišljeno kao dio ukupnog programa. Naime, migracije koje su gotovo neprekidno oblikovale Rijeku kroz njenu povijest i sadašnjost, uz vodu i rad, predstavljaju glavnu tematsku okosnicu programa Rijeka 2020 – EPK. U vrijeme u kojem svakodnevno raste broj osoba koje bolji život traže izvan granica Hrvatske, dok istovremeno u Rijeku i Hrvatsku stižu neki drugi ljudi s istim ciljem, Kuhinja različitosti donosi angažirani umjetnički rad Babija Badolva posvećen upravo migrantima i međunarodnim migracijama.
Umjetnik Babi Badalov porijeklom je iz Azerbejdžana, a danas živi i radi u Parizu. Potječe iz multietničke obitelji s granice tadašnjeg Sovjetskog saveza i Irana. Odlaskom u Lenjingrad (St. Petersburg) početkom 80-ih, postao je vodeći underground umjetnik. Izlagao je na brojnim međunarodnim bijenalnim izložbama, te u centrima za suvremenu umjetnost u Nici, Utrechtu, Parizu, St. Petersburgu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Helsinkiju, Antwerpenu…
Umjetnički rad ovog autora nastaje na temelju prepoznavanja prepreka i podudaranja euroazijskih jezika, iz nametnutih sukoba kultura i njihovih prirodnih prožimanja. Razvija se kao reakcija na brutalnost žice i batina s čuvanih granica i kao reakcija na sofisticiranost opresivnih normi. Njegova umjetnost prkosi ratovima i interesima kapitala koji, u proizvedenim kriznim situacijama, tjeraju narode na stalne masovne seobe s jedinim a nemogućim ciljem – bijega od trenutačne situacije.
Riječka svjetlosna instalacija produkcijski je iskorak je u opusu Babija Badalova, a izvedena je u suradnji s majstorom neonistom Lucianom Žiganteom iz Matulja. Sastoji se od natpisa Refugees will come koji od 19. ožujka, kao vizualna poezija, u noćnim satima svijetli, a vidljiv je s više lokacija u Rijeci s kojih je uočljiva zgrada ex. Ivexa na Delti.
Badalov je u svojim maestralnim radovima skroman i dosljedan u borbi protiv moći i zauzima poziciju revolucionara-individualca. Koristi isključivo svoj intelektualni i ručni rad, crtajući jednostavnim materijalima ornamentalne poruke – prodorne jezične i znakovne konstrukcije na zidovima i podovima međunarodnih centara za suvremenu umjetnost.
Ovaj veliki umjetnik govori o problematičnom odnosu međunarodne zajednice, represivnih državnih aparata i pojedinca i to iz perspektive svjedoka kolosalnih razilaženja, smjene ideologija i krize obaju oprečnih ekonomskih sistema. Bavi se kategorijama kao što su granica, nacionalnost i vjerska pripadnost i promatra ih kroz prizmu uključivosti i isključenja.
Eksperimentirajući s riječima, Badalov na platna ispisuje opskurnu poeziju u kojoj se miješaju jezici i slike različitih kultura. Njegova vizualna poezija često poprima oblik dnevničkih zapisa sa snažnom političkom porukom. Kao umjetnik višestruke manjine – egzistencijalni i svjetonazorski migrant, Badalov se u svojim radovima također bavi i problemom ograničenosti jezika te mogućnosti sporazumijevanja. Posebno ga zanima način na koji jezik, ukoliko nije isti, može izolirati čovjeka od drugih ljudi, a nomadski život umjetnika (ili putnika, migranta, izbjeglice) osobu može pretvoriti u zatočenika jezika i uzrokovati mučni period adaptacije i kulturne integracije.
Badalov je rođen je 1959. godine u Leriku u Azerbejdžanu. Bio je vodeći underground umjetnik 80-ih u Lenjingradu i surađivao s umjetnicima kolektiva TEII. Izlagao je na brojnim međunarodnim bienalnim izložbama poput Manifesta 8 u Murciji/Cartageni, te u Centrima za suvremenu umjetnost u Nici, CASCO u Utrechtu, Centre Pompidou u Parizu, New Museum u St. Petersburgu, MUSAC u Leonu, Tranzit Display u Pragu i Budimpešti, MMOMA u Moskvi, Muzeju Luigi Pecci u Pratu, CAC u Helsinkiju i Muzeju suvremene umjetnosti u Antverpenu. Njegovi radovi nalaze se u kolekcijama diljem svijeta: u Frac île-de-france, FRAC Midi-Pyrénées les Abattoirs de Toulouse, The State Russian Museum u St. Petersburgu, belgijskom MuHKA Museum Contemporary Art Antwerp i drugdje. Zbog seksualne orijentacije, azilant je u Francuskoj te živi i radi u Parizu. No, iako je 2011. dobio pravo da boravi i živi u Francuskoj, Badalov i dalje putem svojih performansa, vizualne poezije i instalacija izražava svoj nomadski duh.
