Povratak likovnom u dizajnu

Na prvoj ovogodišnjoj izložbi u zagrebačkoj Galeriji Bernardo Bernardi, koja će se održati od 1. do 12. travnja, predstavit će se mladi dizajnerski duo koji djeluje pod imenom Studio klasja&zita. Klasja Habjan i Zita Nakić suradnju su započele još u svojim studentskim danima na Studiju dizajna u Zagrebu, a otad su realizirale niz radova – od vizualnih indetiteta, plakata i publikacija do web stranica. Njihova je specifičnost fokus na ilustraciji i tipografiji, pa bi se, kako u predgovoru piše Bojan Krištofić, “njihov zajednički dizajn možda mogao ukratko opisati kao svojevrsni ‘povratak likovnosti’, poput ponovnog ‘prigrljivanja slike’ u pristupu i postupku likovnog oblikovanja. (…) Dizajnerice uspijevaju iz projekta u projekt asocijativno utjeloviti sve specifične osobine sadržaja s kojima rade, koristeći sofisticirane likovne elemente i izražajna sredstva, također se vodeći parolom ‘manje je više’, no ne u smjeru likovnog minimalizma, već otvaranju prostora primateljima poruka za učestalo upisivanje vlastitih značenja, svojih snova i tumačenja.”

Više o njihovom radu doznajte u razgovoru što ga je za našu rubriku Savjet pita vodila članica galerijskog Savjeta, Maša Milovac.

*Zita Nakić i Klasja Habjan / foto: Vild Marković

Maša Milovac: Iako se osobno nismo do sada imale prilike upoznati (još!), imam dojam da poput ostatka online publike, već dobro poznajem vaš rad. Dojmilo me se kako promišljeno i doista autentično integrirate ilustraciju i tipografiju u dizajn. Iako je mnogima bila izazovna 2020.ta godina, ostale ste prisutne u medijima, a o vašem zajedničkim ili pojedinačnim radovima pišu i značajni likovni kritičari poput Marka Goluba i Bojana Krištofića. Što biste voljele podijeliti o sebi, a da do sada možda nismo imali prilike čuti? Čemu težite iz dana u dan i gdje se vidite u bližoj budućnosti? Strahujete li od nastavka ove neizvjesne situacije ili smatrate da ćemo se, kao i svemu do sada, prilagoditi i iz ovoga naučiti nešto novo?

Klasja & Zita: Hvala ti na tim riječima. Integracija ilustracije i tipografije u dizajn češće je polazna točka nego cilj. Slikovito rečeno, ako je dizajn jelo, a ilustracija i tipografija su sastojci koje uvijek rado koristimo, jelo će prirodno biti njima određeno. Tako da se može reći da ipak nije toliko promišljeno koliko intuitivno.

Novost je nova adresa ureda. Sredile smo ga kao dnevnu sobu i svakim je danom sve ugodniji. Otkrivamo nova mjesta (između Kvatrića i Maksimira) i susjede, kolege u užem i širem smislu. Odjednom, nakon izolacije i zime, sve se budi. Lijepo je osjetiti proljeće na toliko razina.

S obzirom na neizvjesnost, kako ekonomsku tako i društvenu, budućnost je svima još veća nepoznanica. No, trudimo se biti pozitivne i strpljive. Iz dana u dan prilagodba ide sve lakše, učimo u hodu, okupiraju nas i vesele male stvari, poput uspješnog održavanja ravnoteže posla i slobodnog vremena.

*7th International Congress of Art History Students (ICAHS) – vizualni identitet i dizajn postera

Maša Milovac: Iz osobnog iskustva, poznato mi je koliko vremena zapravo odlazi na promociju vlastitog rada, što je danas neizostavan dio svakog kreativnog posla. Zapravo, čini mi se da novije generacije gotovo ni ne odvajaju tzv. privatno od poslovnog. Što mislite o činjenici da smo danas, i privatno i poslovno, dostupni stalno, svugdje i svima? Poistovjećujete li se s time? 

Klasja & Zita: Na stranu sve dobre i loše strane, čini nam se da je danas nemoguće izostaviti online portfolio ili komunikaciju na društvenim mrežama. No bez obzira koliko smo naviknule i koliko nas veseli, uvijek nas iznenadi koliko te aktivnosti iziskuju vremena i koncentracije. Osjećamo odgovornost naspram kvalitete sadržaja i učestalosti objava, ali ne podređujemo se tome, niti se osjećamo previše izloženo ili dostupno.

*Le Grič festival – brending i ilustracije

Maša Milovac: Što ili koga biste izdvojile iz djetinjstva (primjerice neku situaciju, umjetničko djelo, blisku osobu, igračku), a da najviše možete vezati na ovo čime se danas bavite? Kod uspješnih mladih ljudi uvijek mi je zanimljivo čuti iz kakvih su dječjih očekivanja izrasli. 🙂 

Zita: Za ljubav i sklonost prema umjetnosti, mogu najviše zahvaliti svojim roditeljima i teti – od ranog djetinjstva vodili su me na brojne izložbe, koncerte, putovanja, razvozili po muzičkim školama, dramskim i drugim umjetničkim radionicama. Ukratko, naučili su me pronaći i izraziti kreativnost u raznolikosti, na kojoj je u konačnici, i bazirana naša profesija.

Klasja: I danas čuvam kutijice sa stotine kamenja, drvenih figurica, pisama i crteža. Istaknula bih mamine šivane igračke i tatine kolaže koji su krasili moju dječju sobu i maštu. Na popisu je i jedan vrlo važan valjak. Mojoj ga je baki poklonio njen prijatelj, grafičar Frano Paro. Nije mu ni na kraj pameti bilo da će ga 40 godina kasnije na ulici zaskočiti djevojka koja će mu reći da s njime sada crta, iako je namijenjen razmazivanju boje.

*Početnica za konceptualce – dizajn knjige i ilustracije

Maša Milovac: Koliko mogu primijetiti, vaš pristup oblikovanju i uopće projektima zaista je kompleksan, no u završnom rezultatu djeluje nevjerojatno opušteno i jednostavno, i to govorim u najpozitivnijem smislu. Osobno znam da je to najteže ostvariti u dizajnu. Što mislite, kojoj fazi projekta posvetite najviše vremena i energije? Koje alate u svojem radu koristite i postoji li neko područje koje biste još više voljele istražiti, na kojemu biste se željele unaprijediti?

Klasja & Zita: Hvala ti, lijepo je to pročitati, ali čini nam se da nam pridaješ previše zasluga. Stvari obično jesu jednostavne, makar to ne znači da ih je lako oblikovati ili da je proces kratak. Dok je iza nekih radova brdo odbačenih skica i smjerova, za neke je dovoljan samo jedan potez (no i on je rezultat mnogih prije, makar nepovezanih). Čini nam se da najviše energije iziskuje razrada izvedbenog rješenja, takozvana “prilagodba ideja stvarnosti”. Jedan ponekad zanemaren, ali važan i racionalan dio oblikovanja je pronalaženje rezultata koji funkcioniraju i izvan svemoguće domene idejnog – prilagodba mogućnostima tiska ili financijskim ili vremenskim ograničenjima.

Od alata, koristimo standardne Adobe programe, ponekad Fontlab za tipografske elemente, a Procreate za digitalnu ilustraciju. U budućnosti Klasja bi voljela savladati osnove animacije koja se sve više pokazuje kao važan element u prezentaciji grafičkog dizajna, a Zita sve više otkriva čari web dizajna. 🙂

*Takenoko – vizualni identitet i brending

Maša Milovac: Izložba koju pripremate u Galeriji Bernardo Bernardi predstavit će raznolikost pristupa oblikovanju i pokušat će, kako i same kažete, produljiti život onome što je nastalo kao dio procesa dizajna, nekoj skici, ilustraciji, prezentacijskom plakatu. Dok ste pripremale te radove za izložbu, jeste li im i same pristupile iz pozicije “promatrača”, kao da ih prvi puta vidite? Jeste li možda otkrile neke povezanosti koje niste prije primijetile? 

Klasja & Zita: Izložba je, iako prezentacijska, zaigrana. Htjele smo na neki način i same sebe iznenaditi, otkriti u tim radovima grafizam ili apstrakciju koja može funkcionirati samostalno. Oslobađanjem od tipografije, jedne od osnovnih elemenata dizajna, i time od naslova koji plakate vežu uz određene projekte, elementi radova ili skica postaju umjetnička grafika “dužeg vijeka trajanja”. Bilo nam je zanimljivo koliko su lako radovi prigrlili novi identitet, i koliko su se međusobno dobro povezali, bez obzira što su do tada postojali isključivo u prijašnjim odvojenim kontekstima.