Obnova Zagreba i okolice nakon razornog potresa u ožujku ove godine i dalje je žarišna tema struke. Ovih su dana najvažnije institucije iz područja arhitekture i urbanizma te krajobraznog uređenja – Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruženje hrvatskih urbanista, Društvo arhitekata Zagreba i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata – pozvali sve klubove zastupnika da predlože i glasanjem podrže amandmane na Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koji je upućen Saboru na donošenje.
*foto: Krešimir Zadravec
“Zakonsko rješenje trebalo je donijeti konkretno rješenje za pristup brzoj, sustavnoj i kvalitetnoj obnovi Grada Zagreba i okolice, ali isto tako biti iskorak prema utvrđivanju pravila urbane obnove hrvatskih gradova te obnovi zapuštenog građevinskog fonda Republike Hrvatske, sukladno potrebama 21. stoljeća. Još od prvog nacrta navedenog zakona, arhitektonska je struka upozoravala na problem fokusiranja obnove isključivo na obnovu konstrukcije zgrada, uz zanemarivanje sustavnog i sveobuhvatnog pristupa obnovi”, stoji u dopisu.
Premda su stručne institucije i udruženja u više navrata upozoravali na nezadovoljavajuću razinu kvalitete rješenja pojedinih pitanja u prijedlogu zakona, i dalje nije došlo do njihove izmjene i ispravaka. Stoga je struka još jednom reagirala i u dopisu navela sljedeće prijedloge, urgirajući da se oni hitno usvoje:
1. Uveden je potpuno nepotreban paralelni sustav izrade Projekata za obnovu, umjesto uvriježenog glavnog i izvedbenog projekta i primjene redovnog zakonodavstva, čime se pod krinkom brzine ne osigurava kvaliteta projekata te time niti kvalitetno praćenje troškova gradnje, već u izvedbi obnove može prouzročiti dodatne troškove i nepredviđene radove, a u budućnosti nepotrebnu pravnu nesigurnost na neodređeni rok za radove na zgradama u najosjetljivijim dijelovima urbanih cjelina.
2. Za svako poboljšanje konstrukcije zgrada, nužno je izraditi i arhitektonski projekt, kako bi se sagledali i evidentirali svi potrebni radovi i troškovi koji će se nužno dogoditi prilikom tih radova, što ovim Zakonom nije predviđeno. Propuštanje jasnog definiranja završnih radova kroz arhitektonski projekt i njihovo prepuštanje “samoorganiziranju” suvlasnika neizbježno će dovesti do devastacije i degradacije Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Završni radovi nužni nakon konstrukcijske obnove zgrada, a koji su ključni za njihovo oblikovanje i konačan “izgled”, moraju biti unaprijed jasno određeni bez obzira što nisu uvijek predviđeni za sufinanciranje od strane države i jedinica lokalne samouprave.
3. Sukladno sadašnjim pozitivnim propisima na svim građevinama koje se rekonstruiraju i grade u RH arhitekti smiju biti glavni nadzorni inženjeri i izrađivači projekta uklanjanja zgrada, no ovim predloženim Zakonom to je onemogućeno. Ne vidimo niti jedan jedini razlog za ovakav diskriminatoran pristup, a koji može imati isključivo negativne posljedice na kvalitetu obnove građevnog fonda i visinu troškova te brzinu obnove, pogotovo na vrijednim zaštićenim spomenicima nepokretne baštine i Povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba.
4. Fond za obnovu, u ovom Zakonu planiran kao provedbeno tijelo, treba imati i stratešku funkciju planiranja i programiranja (gdje bi naziv ustanove Zavod za obnovu bio primjereniji), a mora biti neovisno tijelo koje će isključivo stručno odlučivati i provoditi obnovu prema usvojenim stručnim uvjetima i programima, s iskusnim stručnim kadrovima koji imaju radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
5. S obzirom na dugogodišnji proces i znatna financijska sredstva potrebna za urbanu obnovu, a koja u ovom trenutku nisu osigurana, Zakon o obnovi bi morao omogućiti izradu smjernica i pripremne dokumentacije za proces cjelovite urbane obnove, a kako bi se prostor sagledavao cjelovito na razini Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, na razini blokova, unutrašnjih prostora blokova i njihova uređenja.
*foto: Krešimir Zadravec
“Molimo da naše primjedbe prihvatite i pomognete uključiti u korekcije Zakona. U tom smislu dostavljamo Vam prijedlog amandmana na Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Ovi amandmani tek djelomično rješavaju prethodno istaknuta pitanja, od kojih bi neka trebalo potpuno ukloniti iz Zakona, poput paralelnog zakonodavnog sustava, a druga značajno doraditi, poput cjelovite urbane obnove, kako Zagreba tako i cijelog izgrađenog prostora u RH, što će trebati ugraditi prilikom prvih Izmjena i dopuna Zakona”, zaključuje se u dopisu.
Poziv klubovima zastupnika u izvorniku možete pronaći ovdje, a predložene Amandmane na konačni Prijedlog zakona o obnovi zgrada preuzmite ovdje.
Također, na ovom linku možete se prisjetiti razgovora što ga je Sonja Leboš vodila s dvojicom istaknutih povjesničara umjetnosti koji su iskustva stjecali i na obnovama nakon rata 1990-ih, Krešimirom Galovićem i Zlatkom Uzelcem, a na ovom linku nalazi se tekst u kojem ista autorica sumira akutne probleme i stvarne potrebe vezane uz obnovu Zagreba nakon potresa.
