Hommage spomenicima revolucije

O projektima koji istraživački, umjetnički ili kustoski tematiziraju spomeničku baštinu posvećenu sjećanju na revoluciju i Narodnooslobodilačku borbu pisali smo već više od nekoliko puta (podsjećamo vas i na tekst Bojana Krištofića na ovu temu), a ovom vam prilikom predstavljamo projekt pod nazivom U spomen spomenicima Imelde Ramović, art direktorice dizajn studija Mireldy.

Riječ je o njezinu diplomskom radu na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u sklopu kojeg je osmislila seriju plakata s ilustracijama spomenika revolucije i knjigu koja u ovoj fazi projekta obrađuje dvadeset spomenika s namjerom da u budućnosti obuhvati cjelokupan spomenički korpus. U sklopu idejnog projekta je i izrada mobilne aplikacije kojoj je cilj na jednom mjestu pružiti sve potrebne informacije o spomenicima, njihovim lokacijama kao i dodatnim informacijama koje mogu biti od značaja potencijalnim posjetiteljima.

Osim očuvanja sjećanja na spomenike, ideja projekta je podsjetiti na njihovu vrijednost, promovirati spomenike kao iznimno zanimljive turističke atrakcije (što su nekada i bili) i ponuditi platformu na kojoj se mogu realizirati različite aktivnosti od koristi za cijelu zajednicu.

Cilj je u narednom periodu okupiti stručni tim, kao i inicijative koje se već bave tematikom zaštite spomeničke baštine kako bi cjelokupni idejni projekt bio adekvatno prezentiran u svim aspektima bitnim za razumijevanje povijesnog, umjetničkog i kulturološkog okvira u kojem su nastali. Zbog nepostojanja strategije očuvanja ove vrijedne kulturne baštine, od velikog su značaja individulane i grupne inicijative koje djeluju na tom polju i svojim aktivnostima doprinose očuvanju sjećanja na spomenike i prepoznavanju njihovog potencijala.

Kao hommage spomenicima, ilustracije su rađene prema fotografskim reprodukcijama spomenika iz perioda njihovog nastanka, a knjiga, uz ilustracije, prikazuje spomenike iz perioda njihovog nastanka i njihovo trenutno stanje. Namjera je ilustracijama / plakatima dodatno zainteresirati sve one koji se po prvi puta susreću sa spomenicima revolucije, a generacije koje su uz njih odrastale podsjetiti da spomenici i dalje stoje, strpljivo čekajući svoj izlazak iz (prisilnog) zaborava.

Pročitajte i dio osvrta na projekt U spomen spomenicima povjesničara umjetnosti Nevena Svilara:
“(…) Naime, fenomen kojim se Imelda Ramović bavi može se usporediti s forsiranjem taktilnog, pipanja sjena – ili s fraktalnom slikom dimne zavjese – a u tom kontekstu autonomni ispadi retoričkog aparata i više su nego izvjesni. Tim bolje, jer, da se vratimo na znamenito ‘o čemu govorimo kad govorimo o…’ – pitanje, ovdje zaista govorimo o govoru, ali onom tipu koji zazire od poze i od laži. Onom koji se bazira na krajnjoj simplifikaciji koja se uspostavlja kao račun za otkrivanje strukturalne snage djela.
Drugim riječima, govorimo o jeziku, i to onom koji ima ulogu proćiščivača putridnih otpadnih voda ideologije. Gotovo da možemo govoriti o higijenskoj naravi ovog projekta. Kreiranje obrasca za struganje slojeva iluzija i indoktrinacije koje su posljednjih četvrt stoljeća kreirale patinu laži.
Ovaj ciklus ukazuje na klasičnu čistoću principa koji su se u post modernom (što, naravno, nikako ne valja miješati s fenomenom post-moderne) vremenu obznanili kao obećanje dokidanja opozicije estetskog i etičkog. Prethodno zaključani u šutnju, Imelda im otvara prostor preobražaja u dematerijalizirane skulpture.”