Proteklog vikenda, 23. i 24. svibnja, u organizaciji Ureda za fotografiju (o čijem smo djelovanju pisali ovdje), na Kegliću i u Park-šumi Jelenovac održan je participativni program Kvart u fokusu. Kroz projekt su javni prostori Črnomerca privremeno pretvoreni u mjesta susreta, zajedničkog stvaranja i razmjene iskustava. Program je realiziran u suradnji s Mjesnim odborom Jelenovac i Mjesnim odborom Ban Keglević, a kroz fotografiju, radionice, glazbu, tisak i šetnje nastojao je aktivirati svakodnevne kvartovske prostore izvan institucionalnih kulturnih okvira.
Programu je prethodila trodnevna radionica Autoportret kvarta pod vodstvom umjetnice Luce Storić, koja je reazlizirana od 24. do 26. travnja. Tijekom radionice sudionici i sudionice su kroz fotografiju istraživali odnos osobnog identiteta i prostora u kojem se svakodnevno kreću, s posebnim fokusom na Keglić i okolne ulice Črnomerca. Polazeći od kratkih tekstualnih poticaja, pitanja i asocijacija vezanih uz kvart, nastajali su radovi koji nisu dokumentirali prostor doslovno, već su ga interpretirali kroz osobna iskustva, geste, susrete i načine kretanja kroz grad. Radionica je kombinirala zajedničke šetnje, praktičan rad na terenu i grupne refleksije, a nastali fotografski radovi razvijali su se kroz razgovore, eksperiment i međusobnu razmjenu perspektiva.
Na izložbi Autoportret kvarta predstavljeni su radovi Senke Bosner, Andora Jančija, Dražena Katića, Nine Rendulić, Nađe Ristović i Mije Špalj Vranjić, pri čemu je svaki autor razvio drugačiji pristup prostoru i njegovim svakodnevnim detaljima. Dio radova fokusirao se na performativne i pomaknute intervencije u prostoru – poput fotografija Dražena Katića i Senke Bosner, koje kroz humor, gestu i inscenaciju istražuju odnos tijela i urbanog okoliša, poigravajući se elementima svakodnevice, gradilišta i improviziranih situacija. Na pojedinim fotografijama autori se pojavljuju skriveni iza kontejnera, uz privremene građevinske elemente ili u apsurdnim situacijama koje kroz humor bilježe atmosferu kvarta u stalnoj transformaciji.
Radovi Nađe Ristović razvijali su se kroz vizualni dijalog između digitalnog i fizičkog prostora – kombinirajući prizore urbanih detalja s prikazima navigacije i mobilnih ekrana, čime kvart postaje prostor istovremene fizičke prisutnosti i digitalnog mapiranja. Fotografije funkcioniraju gotovo kao pokušaj orijentacije unutar grada koji se stalno mijenja, gdje digitalni alati postaju produžetak svakodnevnog iskustva prostora.
Nina Rendulić u svojim je fotografijama koristila slojevita preklapanja kadrova i refleksija pročelja, stvarajući transparentne, gotovo lebdeće slike grada u transformaciji. Njezini radovi istovremeno dokumentiraju i fragmentiraju urbani okoliš, bilježeći tragove života na fasadama, balkonima i prozorima. Mia Špalj Vranjić pažnju je usmjerila na teksture, pukotine i površine zidova i asfalta, promatrajući kvart kroz fragmente materijala i tragove vremena. Kroz seriju detalja napuklina i oštećenja prostora stvara se svojevrsna apstraktna mapa grada u raspadanju i obnovi.
Andor Janči u svojim se radovima fokusirao na ritam svakodnevnog kretanja kroz kvart – prolaznike u hodu, kratka zaustavljanja, susrete i usamljene trenutke unutar urbanog prostora. Fotografije bilježe fragmente grada koji često prolaze nezamijećeno: improvizirane kutke za odmor, čekanja uz prugu ili tihe situacije između dolaska i odlaska. Kroz nenametljive prizore autor pažnju usmjerava na atmosferu i dinamiku života na Črnomercu.
Sama izložba, čiju kustosku koncepciju potpisuje Tena Starčević u suradnji s Luce Storić, bila je postavljena u obliku protočnog zig-zag koridora sastavljenog od gradilišnih ograda, kroz koji su se posjetitelji kretali poput prolaza kroz privremeno gradilište. Takav postav nije bio samo tehničko rješenje, već i direktna referenca na transformaciju Črnomerca, kvarta koji se posljednjih desetak godina kontinuirano nalazi u procesu izgradnje, nadogradnje i infrastrukturnih promjena. Metalne mreže, vidljivi spojevi, drvene kvačice i privremeni karakter konstrukcije pratili su “gradilišnu” logiku prostora koji se stalno mijenja i pregrađuje. Fotografije su bile pričvršćene jednostavnim metalnim kvačicama, bez klasičnih galerijskih okvira, čime je dodatno naglašena privremenost same intervencije u javnom prostoru.
Tiskarska akcija Otisak kvarta realizirana je u suradnji sa zagrebačkim kolektivom SMAK PRESS, koji djeluje na sjecištu nezavisne kulture, umjetnosti i DIY izdavaštva, o kojima smo na Vizkulturi pisali ovdje. Podsjetimo, kolektiv se primarno bavi sito i riso tiskom, a njihov rad često nastaje u suradnji s mladim umjetnicima, kazališnim scenama i glazbenim kolektivima. Uz produkciju plakata, tekstila, fanzina i različitih samoizdavačkih formata, organiziraju radionice, tiskanja uživo, edukativne programe i izložbe, a posebno se ističe njihov međunarodni festival štampe i samoizdavaštva Štampić. Na Kegliću su tijekom programa postavili otvorenu sitotiskarsku stanicu u kojoj su posjetitelji mogli donijeti vlastite majice, cekere i druge tekstilne predmete ili na licu mjesta otisnuti pripremljene komade tekstila. Za potrebe programa izrađena su dva vizualna motiva, koje potpisuje Erol Sjajni (s kojim smo na Vizkulturu razgovarali ovdje): prvi, naslovni vizual Kvarta u fokusu, prikazuje Keglić smješten na dlanu kao imaginarni mikro-krajolik kvarta, dok drugi motiv prikazuje grupu stiliziranih figura-fotoaparata, aludirajući na kolektivno promatranje, dokumentiranje i sudjelovanje u javnom prostoru. Proces tiska odvijao se potpuno otvoreno i pred publikom, pa je sama akcija tijekom dana funkcionirala kao spontani punkt okupljanja, razgovora i zajedničkog rada.
Vizualni identitet programa također potpisuje Erol Sjajni, koji je tijekom subotnjeg programa bio zadužen i za glazbeni segment Analogni zvukovi Keglića. Njegova selekcija vinila obuhvatila je širok raspon žanrova – od jazza i soula do funka, psihodelije i regionalnih rariteta – stvarajući atmosferu ležernog kvartovskog okupljanja i zadržavanja u prostoru.
Velik interes izazvala je i participativna radionica Privremena pravila igre na Kegliću umjetnika Željka Beljana, koji u svom radu istražuje odnos ručnog rada, igre i društvene interakcije. Tijekom radionice djeca (a i odrasli) su, uz pomoć umjetnika, samostalno osmišljavala, crtala i izrađivala vlastite stolne igre i male flipere, koristeći jednostavne materijale, drvene elemente i improvizirane mehanizme. Kroz proces zajedničkog rada nastajala su privremena pravila, spontani timovi i male situacije suradnje, pri čemu je fokus bio stavljen na proces igre, a ne na konačni rezultat.
Ekološku dimenziju programa otvorila je tematska šetnja Samoniklo bilje Jelenovca pod vodstvom Gordane Dragičević, koja je sudionike provela kroz Park-šumu Jelenovac i upoznala ih s biljnim vrstama, urbanom bioraznolikošću i odnosom stanovnika prema prirodnim resursima kvarta. Šetnja je bila zamišljena kao spoj iskustvenog učenja, promatranja i zajedničkog čitanja krajolika, s posebnim fokusom na način na koji urbanizacija mijenja prirodne slojeve grada.
Nedjeljni program zaključio je gypsy jazz koncert sastava Swing brigada, koji čine Mirko Prišlin (vokal i gitara), Franjo Stojaković (vokal i saksofon), Jakov Gojmerac (bas) i Filip Lusavec (bubnjevi). Akustični koncert odvijao se bez klasične koncertne distance, među prolaznicima i posjetiteljima izložbe, pretvarajući Keglić u privremeni dnevni boravak kvarta i mjesto spontanog susreta glazbe, razgovora i boravka u javnom prostoru.
Program Kvart u fokusu pokazao je kako se jednostavnim, participativnim intervencijama javni prostor može privremeno transformirati u prostor kulture, susreta i zajedničkog iskustva, pritom otvarajući pitanja pripadnosti, svakodnevice i načina na koje stanovnici koriste i doživljavaju vlastiti kvart.
