Poput modnih pista, ulice su mjesta na kojima se svakoga dana odvija živopisna modna revija, na jedinstvenoj scenografiji gradova. I dok neka umjetnička djela ostaju na sigurnom, zbrinuta u mikroklimi muzeja ili zaštićena galerijskim uvjetima, dizajnirani tekstil i odjevni predmeti mogu biti svakodnevno predstavljani širokoj publici. Čvrst kolorit i majstorska konstrukcija kroja osnova su za upečatljive komade, gotovo klasične, ali s jasnim pomakom. Izražajan rukopis autora teško je ne primijetiti, iako ostaje suptilan. Suptilnost je osobito primjetna na vrlo skliskom terenu i teškom području: na interpretaciji tradicijske baštine. Motivi narodnih nošnji djeluju vrlo zavodljivo, ali stvaranje novog konteksta i prilagodba suvremenom iznimno je težak posao koji traži visok nivo razumijevanja materijala, kroja, priče. Ponjava je posljednja u nizu radova Damira Begovića, kreatora koji jasno ističe svoje porijeklo i povezanost s rodnom Salvonijom. Već diplomskim radom Ex-Vonia pokazuje zadivljujuću vještinu reinterpretacije i promišljen cjeloviti pristup. Iz tradicije izvlači esenciju – krojeva, uzoraka, boja, tekstura, komponira ih u nove cjeline, vjerne originalu, ali posve suvremene. Pokazuje raskoš i svojevrsnu ekstravagantnost tradicije. Pritom zadržava funkcionalnost i stvara odjevne predmete koje bismo rado viđali na ulicama kao doprinos općoj vizualnoj kulturi i kulturi odijevanja, nenametljivo upadljive i skladne. Isti pristup zadržava u sada zrelom radu, u ponjavi. Damir Begović pokazuje vrijednost sinergije neospornog talenta oplemenjenog znanjem stečenim u istraživanju i usavršavanjem vještine izrade. Pokazuje potencijal tradicije, ali i svoj vlastiti. Predstavljanjem vlastite verzije ponjave predstavlja pokrivač koji mnogo otkriva – stoji u predgovoru nove izložbe u zagrebačkoj Galeriji Bernardo Bernardi. S modnim dizajnerom Damirom Begovićem, čija se izložba naslovljena Narodni grafiti može razgledati do 5. srpnja, za našu rubriku Savjet pita razgovarala je Koraljka Kovač, članica galerijskog savjeta.
Koraljka Kovač: Muzej Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu posjeduje rijetku zbirku krpanih ponjava, a radi se o iznimno važnoj etnografskoj građi hrvatske kulturne baštine u tekstilu. Jesu li ti krpane ponjave na ogledala bile inspiracija i kako te je ta tradicija inspirirala za stvaranje tvoje velike Ponjave?
Damir Begović: S obzirom na to da sam rodom iz Slavonskog Broda te sam od rođenja okružen raznim tekstilnim tvorevinama, pa tako i ponjavama, one su poslužile kao početna inspiracija. Krpane ponjave su mi u startu bile izvor nadahnuća, najviše u odabiru vibrantnih boja. Postoji više vrsta ponjava i sve su one na neki način utjecale na nastanak “moje velike Ponjave“. Htio sam kroz svoj medij, kroz tekstil, a kao modni dizajner, na suvremeni način prikazati tradicionalna tkanja i tehnike, ručni rad kojim su kroz povijest nastajale razne vrste ponjava. One same simbol su Slavonije i sela te predstavljaju svojevrsna obilježja i grafite pripadnosti. Svoju sam Ponjavu stvarao primjenom vodootpornih tkanina i trakica s gombicama, komponirajući geometrijske motive i teksture koje ostavljaju dojam vizualne raskoši.
Koraljka Kovač: Etno je područje iz kojeg se može crpiti neizmjerna količina poticaja za umjetničko-dizajnerska istraživanja i stvaranja, no istovremeno je vrlo upitan način primjene tih motiva i kako ih promišljeno ukomponirati u vlastiti rad. Svojevremeno je naša međunarodno renomirana dizajnerica Ivana Omazić isto tako pronašla nadahnuće za svoju modnu marku Adrian u etno građi: radi se o iznimno uspješnom korištenju etno motiva Hrvatske. Kako gledaš na na korištenje etno građe u kontekstu mode i koliko je to važno i inspirirajuće za tebe?
Damir Begović: Apsolutno podržavam svaku primjenu etno motiva i nadahnuća u modnom dizajnu. Iako kod nas u Hrvatskoj kolege dizajneri vrlo malo ili nimalo koriste motive koji pripadaju našoj etnografskoj baštini. S druge strane, ta je baština vrlo bogata i mnogo toga moglo bi poslužiti kao inspiracija, ali imam osjećaj da se ljudi toga boje, čak bih se usudio reći da se i stide, sve dok netko u svijetu to ne odobri. Imamo primjer Baby Lasagne koji je ove godine heklane miljetiće vratio na scenu te su ih svi izvlačili i vraćali na stoliće, ukrašavali njima odjeću. Mislim da etno građu češće treba uključivati u vizualne poruke koje predstavljaju Hrvatsku, a dizajneri imaju prostora za suvremene interpretacije. Jer pametnim korištenjem tog velikog bogatstva tradicije kojim raspolažemo možemo biti puno prepoznatljiviji u svijetu, ne samo s kockicama, morem i nogometom. Za mene je etnografsko blago velika inspiracija i u većini slučajeva ono predstavlja početnu točku ili dio moodboarda za svaki novi projekt ili kolekciju, bilo da je riječ o motivima, siluetama, bojama ili tehnikama.
Koraljka Kovač: Koliko dugo je nastajala ponjava, koliko je velika i što planiraš dalje s njom? Misliš li da je važno da se na nečemu dugo radi i na taj način unosi puno vlastite energije, emocija, osobnosti u taj rad ili može nešto genijalno nastati i na brzinu? Kakva su tvoja iskustva?
Damir Begović: Ideja se kuhala skoro godinu dana, ali kako to kod mene često biva, dok se ne dogodi, ne znamo što će nastati. Kako sam već imao iskustva u primjeni raznih tehnika u kolekcijama nastalima kroz dotadašnje stvaralaštvo, ideja je svakako bila jednu od tehnika uzeti kao inspiraciju. Ponjava je nastala u nešto manje od dva tjedna, ali u radnim smjenama od 12 do 15 sati dnevno, sa stotinama slojeva tekstila i vate, nebrojenih metara trakica s gombicama te tisućama šavova. Mislim da većina umjetnika sanja o dužem periodu koji će imati da radi na nečemu novome, ali kako živimo u dobu kada vremena zapravo nemamo, sve se dogodilo brzo i instinktivno. Za neke stvari treba više vremena, ali kada vas nose emocije i pritišće rok, stvari se realiziraju brzo. Isto tako, umjetnici su prepušteni sami sebi i već mi se puno puta pokazalo da ja odlučujem u određenom trenutku što će i u kom obliku nastati i da moja odluka najviše utječe na finalni proizvod, jer sve sam stvaram i proizvodim. Volio bih nakon nekog vremena donirati Ponjavu nekom muzeju ili ustanovi gdje bi bila izložena i gdje bi pronašla svoj stalni dom.
Koraljka Kovač: Imaš iznimno bogat modno-dizajnerski rad iza sebe, studij na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i samostalnu karijeru, iskustvo rada u timu i u industriji u tvornici Varteks, kao modni dizajner na našoj modnoj sceni. Koji bi savjet dao sadašnjim studentima TTF-a : što je važno ili najvažnije, na što trebaju obratiti pažnju kako bi uspjeli?
Damir Begović: Moram priznati da su se vremena dosta promijenila otkad sam ja počeo s karijerom u Zagrebu do danas. U vrijeme kada sam studirao postojala su mnoga natjecanja za mlade modne dizajnere te mnogi modni događaji koji su u tom trenutku bili motivacija i inspiracija u stvaranju i probijanju. Kod mene se sve nekako spontano događalo. Oduvijek sam htio biti na sceni i raditi kao modni dizajner. Mislim da je najvažnije da zacrtate neki cilj i da puno radite i proizvodite. Nemojte previše pratiti trendove i instagram influencere jer vas oni oblikuju iako toga niste niti svjesni. Posvetite se svojim inspiracijama i pokušajte u svemu što radite biti vjerni sebi i tome što želite ponuditi svijetu. Danas je više nego ikada bitan networking, zato obilazite muzeje, izložbe, revije i sve događaje vezane uz modu i umjetnost kako biste upoznali ljude, naučili i vidjeli nešto novo te time bili pristuni, primijećeni i zapamćeni.
Koraljka Kovač: Je li i sada neka kolekcija u pripremi? Kakvi su planovi pred tobom?
Damir Begović: Kako sada već godinu i pol radim kao freelancer, planova i projekata uvijek ima. Neke stvari sam već odradio i čekam da ugledaju svijetlo dana, neke ću tek odraditi. Svakako bih volio izbaciti neku novu kolekciju, ali sve u svoje vrijeme. Trenutno mi je cilj pokušati svoje djelovanje proširiti van naših granica te skupiti dodatna iskustva u modnoj industriji.
Intervju priredila: Ksenija Foretić
Intervjue iz serije Savjet pita možete pronaći ovdje.
Novosti vezane uz galeriju Bernardi pratite putem Facebook stranice www.facebook.com/galerijabernardi/.
