Povodom 120. obljetnice osnutka, Nacionalni muzej moderne umjetnosti do 31. kolovoza u Oktogonu NMMU predstavlja izložbu Akvizicije / Donacije 2020. – 2025. U kustoskoj koncepciji Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, izložba pruža uvid u raznovrsne umjetničke prakse kojima je recentno nadopunjen fundus Muzeja, obuhvaćajući radove istaknutih hrvatskih umjetnica i umjetnika različitih generacija, poetika i medijskih izraza – od slikarstva, kiparstva i crteža, do fotografije i novih medija.
Izložena djela potpisuju sljedeći umjetnici: Gordana Bakić, Neven Bilić, Mile Blažević, Emil Bobanović Ćolić, Vlaho Bukovac, Juan Ignacio Cabruja, Hamo Čavrk, Tomislav Čeranić, Braco Dimitrijević, Slavomir Drinković, Igor Eškinja, Joško Eterović, Bartol Galović, Marcela Gjoni, Želimir Janeš, Dan Oki (Slobodan Jokić), Josip Klarica, Alem Korkut, Kristian Kožul, Vatroslav Kuliš, Jure (Juraj) Labaš, Milena Lah, Dubravka Lošić, Božica Dea Matasić, Damir Mataušić, Mia Matijević Akrap, Duje Medić, Kata Mijatović, Matko Mijić, Zdravko Milić, Zoltan Novak, Robert Pauletta, Pavle Pavlović, Izvor Pende, Renata Poljak, Ivan Posavec, Arsen Roje, Dalibor Stošić, Vilim Svečnjak, Robert Šimrak, Josip Tirić, Ksenija Turčić, Vinko Uhlik, Zlatan Vehabović, Miro Vuco, Loren Živković Kuljiš
Branko Franceschi piše u tekstu u pratećeg kataloga koji je grafički oblikovala Ana Zubić:
Zbirka i muzej dva su usko povezana pola jedinstvenog kulturološkog fenomena zasnovanog na esencijalno ljudskoj strasti za skupljanjem, čuvanjem i istraživanjem te potrebi za predstavljanjem i dijeljenjem znanja. Kroz povijest su ova dva intuitivna poriva njegovana, kodificirana i naposljetku u modernoj epohi organizirana u zakonima reguliran institucionalni okvir. Za godinu osnutka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti stoga se ne uzima godina 1899., kada je Izidor Kršnjavi u svojim Kritičkim razmatranjima objavio ideju o potrebi osnutka Gradske galerije modernih slika, niti 1901. kada Društvo umjetnosti u Zagrebu u svoj Pravilnik za društvene izložbe unosi odluku o utemeljenju Galerije modernih slika, već 1905. godina kada se nabavom triju novih umjetnina mladih umjetnika (Františeka Bileka, Ivana Meštrovića i Mirka Račkog) začinje zbirka oko koje će se u njezinom neprekidnom širenju uspostaviti muzejska institucija sa zadatkom da skrbi, istražuje, predstavlja i neprekidno joj pridružuje nove umjetnine nastale od sredine devetnaestog stoljeća do danas. Ovaj proces u proteklih 120 godina trajanja unatoč profesionalnim, ljudskim i institucionalnim prijeporima o razlozima postojanja i pravnom statusu institucije, strategijama rada i različitim metodologijama prikupljanja, međuinstitucionalnoj razmjeni i nametnutom raspoređivanju umjetnina, društvenim uređenjima, ratovima, diktaturama, revolucijama i politički dubioznim odlukama, naposljetku je iznjedrio današnju respektabilnu zbirku od 12 430 umjetnina. Zbirka je rezultat i osnova na kojoj se temelje kustoske prosudbe i koncepti postava kojima hrvatskoj i inozemnoj javnosti NMMU predstavlja koherentan pregled relevantnih fenomena koji su odredili razvoj nacionalne likovnosti od sredine 19. stoljeća do današnjeg dana i demonstrira kvalitetu našeg sudjelovanja u oblikovanju moderniteta ne samo vlastite, već i europske i globalne kulturne povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Na ovom dragocjenom materijalu zahvaljujemo generacijama naših profesionalnih prethodnika koji su zbirku obogaćivali akvizicijom radova koje su smatrali relevantnim i donatorima koji muzejsko okruženje smatraju idealnim kontekstom skrbi o umjetninama koje su im osobno bile važne i kojima žele dati trajni doprinos utvrđivanju što točnijeg i bogatijeg narativa o vizualnoj produkciji i kulturi svoje životne sredine.
Izložba predstavlja ono što je po ovom esencijalnom muzejskom zadatku u razdoblju od 2020. do 2025. godine – unatoč sudskim procesima koje upravo zbog vlasništva nad zbirkom neprekidno pokreće Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, unatoč cjelovitoj obnovi sjedišta o čijem se vlasništvu s HAZU-om također vodi spor, unatoč potresima i globalnoj epidemiji – uspjela napraviti sadašnja generacija djelatnika NMMU-a. Predstavljene umjetnine tu su zahvaljujući donacijama umjetnika i pojedinaca koji vjeruju u smislenost našeg poslanja i zadaća, kao i zahvaljujući otkupima za koje sredstva po našim prijedlozima kao osnivač NMMU-a odobrava Ministarstvo kulture i medija. Kategoriju za sebe predstavlja hibridni model nabave umjetnina koji smo zbog povezivanja otkupa i donacije za potrebe povjesničarsko-umjetničke klasifikacije nazvali parcijalnom donacijom, čime umjetnici na obostranu korist doniraju razliku u cijeni koju muzej po raspoloživim sredstvima ne bi mogao platiti. Svima zahvaljujemo na razumijevanju i pomoći u obogaćivanju zbirke NMMU-a kojima nam omogućuju ne samo što potpuniji i točniji narativ o razvoju i kvaliteti likovnog stvaralaštva u Hrvatskoj, već nas svojom sviješću o svrhovitosti muzeja motiviraju za rad i borbu u izazovnom razdoblju njegova postojanja. Naša strategija razvoja zbirke, nakon što smo kao ciljani okvir odredili razvoj tradicionalnih likovnih disciplina unutar suvremene stvaralačke paradigme, zasnovana je na njezinom proučavanju u svrhu popunjavanja do sada zapostavljenih dionica, pojačanim otkupima umjetnika koji ne žive i ne rade u kulturnom središtu države, kao i detektiranju mladih umjetnika kojima će uključivanje u zbirku dodatno osnažiti profesionalnu karijeru. Rad na zbirci po prirodi umjetničkog stvaralaštva mora biti kontinuiran. Kako bi bio što uspješniji, uz racionalno ophođenje s raspoloživim financijskim sredstvima te suradnju s umjetnicima i donatorima, podrazumijeva svijest o prošlosti, praćenje sadašnjosti i anticipaciju budućnosti, kao i monitoring ne samo cijelog nacionalnog prostora nego i rada hrvatskih umjetnika izvan matične države. Nastavljamo!
