Još jedno remek-djelo naše modernističke arhitekture postalo je zaštićeno kulturno dobro! Naime, stručno povjerenstvo Ministarstva kulture uvrstilo je na ovaj značajan popis krajem prošle godine, na temelju prijedloga šibenskih konzervatora, zgradu na Poljani u Šibeniku, u kojoj je danas smještena Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Riječ je o djelu jednog od najvažnijih hrvatskih arhitekata, Ivana Vitića, koji je – rodom Šibenčanin – svojim projektima, realiziranima uglavnom u Zagrebu, na jadranskoj obali i otocima, bitno definirao kvalitativne kriterije arhitektonskih zdanja na domaćem tlu.
*Vitićeva zgrada na Poljani u Šibeniku / foto via sibenik.in
Ova zgrada, izgrađena 1961. godine kao Dom JNA, predstavlja još jedno u nizu Vitićevih vrijednih i značajnih realizacija, a prije 13 godina u nju je, prema projektu rekonstrukcije i adaptacije arhitekta Tomislava Krajine, useljena Gradska knjižnica. Ovaj uspjeh rezultat je angažmana šibenskih stručnjaka, u prvom redu konzervatorice Diane Bolanče i njezinog kolege Tomislava Poljaneca, a uslijedio je u godini nakon jubilarne 100. obljetnice Vitićeva rođenja (Vitić je, naime, rođen 1917. godine, o čemu smo pisali ovdje). U istom “naletu” još je nekoliko šibenskih objekata i umjetnina postalo zaštićenim kulturnim dobrima: zgrada stare pošte iz 1890., zgrada željezničke postaje iz 1877., vila Pasini (izgrađena 1892.), kuća glavnog inženjera tvornice Sufid na Banju iz 1904. te akvarel njemačko-austrijskog slikara Jakoba Alta iz 19. stoljeća s vedutom grada Šibenika. Za ovaj status predložen je i Tijat, najstariji brod u Jadrolinijinoj floti, no odluka stručnog povjerenstva još uvijek se čeka.
O arhitektonskoj baštini modernizma u Šibeniku možete više doznati i iz našeg arhivskog intervjua sa Sekcijom mladih arhitekata i studenata arhitekture SOBA, koja djeluje pri Društvu arhitekata Šibenika od 2012. godine, dok o jednom od antologijskih Vitićevih zdanja – zagrebačkoj Kockici – možete čitati ovdje. Po jednoj Vitićevoj realizaciji – motelu Trogir – nazvan je i projekt udruge Slobodne veze, čiji tim posljednjih godina intenzivno radi na revalorizaciji, očuvanju i prepoznavanju važnosti domaće modernističke arhitekture (intervju o ovom projektu čitajte ovdje).
