U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu krajem godine otvorena je izložba koja daje antologijski pregled stvaralaštva Ivana Meštrovića, jednog od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika čija je 140. godišnjica rođenja obilježena prošlog ljeta. Dugo najavljivan i pomno pripreman izložbeni projekt daje cjelokupni pregled Meštrovićeva stvaralaštva – od najranijih radova nastalih u rodnim Otavicama te njegova umjetničkog formiranja, preko afirmacije, pa do zrelog opusa, a nastala je u partnerstvu Galerije Klovićevi dvori i Muzeja Ivana Meštrovića. Najveći i najopsežniji izložbeni prikaz umjetničke produkcije velikog kipara u posljednjih 40 godina proteže se na sve tri etaže galerije, kao i atrijem, a brojne predstavljene umjetnine za izložbu su doputovale i iz drugih država poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Italije, Austrije, Češke, Slovenije i Srbije. Izložba koju autorski potpisuju muzejske savjetnice Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dvori i Barbara Vujanović iz Muzeja Ivana Meštrovića – Atelijera Meštrović može se pogledati do 3. ožujka, a nas je posebno zanimao segment oblikovanja njezina postava, pa smo odgovore potražili od autora dizajna izložbe, trojca iz studija Šesnić&Turković. Marko Šesnić, Goran Turković i Nikola Heged zaslužni su za cjelokupni dizajn postava, zajedno s popratnim izložbenim i promotivnim materijalima te dizajn kataloga na dva jezika.
Ovaj tehnički zahtjevan postav broji preko 200 radova, a zbog brojnosti skulptura i njihove težine ispitivala se i statika zgrade. Iako je postav osmišljen kronološki, neke su od skulptura izmještene iz sigurnosnih razloga na drugo mjesto od onog gdje su prvobitno zamišljene, a autori dizajna postava usko su surađivali s kustosicom Galerije Klovićevi dvori Ivom Sudec Andreis te autoricama izložbe Petrom Vugrinec i Barbarom Vujanović.
Meštrovićev opus bitan je dio kolektivne memorije našeg društva, a cilj ove izložbe bio je odati počast ovom velikanu i približiti njegov rad mlađoj publici. Zbog toga se ovaj postav odmiče od tradicionalnog načina izlaganja Meštrovićeva rada, a žuti akcenti u samom prostoru stavljaju njegov rad u novi, suvremeni kontekst. Opisi Meštrovićeva bogatog života kronološki prate sami postav, dajući uvid u kontekst nastanka pojedinih djela, pojašnjava trio iz studija Šesnić&Turković.
Zbog velikog broja radova koji se nalaze na izložbi, dominantno žuta boja postala je svojevrsni fokus na djelo pored kojeg treba zastati i pomnije ga promotriti. U tu su svrhu kreirane i proširene legende koje opisuju značajnost pojedinog djela za Meštrovićev opus te ujedno dominiraju prostorom u kojem se nalaze, gdje svojom veličinom kao da obgrljuju izložene skulpture.
Meštrovićev je opus kroz prijelom kataloga predstavljen u suvremenom ruhu, nadovezujući se pritom na identitet postava i postajući svojevrsna tiskana ekstenzija postava: slijedi pročišćenu formu i odmak od tradicionalnog, uz žute akcente. Katalog je otvorenog hrbata sa svim bočnim stranicama obojenim u žuto kako bi se Meštrovićevo djelo prezentiralo u što suvremenijem kontekstu.
Prilikom dizajniranja ovakvog tipa izložbe, uloga dizajnera leži u osmišljanju jedinstvenog i dinamičnog iskustva približavanja građe i ponude muzeja široj publici, a pogotovo mlađoj populaciji. Ključ leži i u njihovoj edukaciji, kako određena djela i umjetnikov opus prezentirati na jasan i zanimljiv način kroz dosljedan tretman postava i kroz sve popratne materijale koji posjet muzeju objedinjuju u cjelovito konceptualno i vizualno iskustvo, ističu autori dizajna postava koji su prethodno dizajnirali tridesetak povremenih izložbenih postava, ali i nekoliko posjetiteljskih centara koji, kako napominju, često imaju manji broj artefakata i fokusiraniji su na edukaciju i iskustvo posjetitelja. Iako smo dosad imali prilike baratati s vrlo vrijednim djelima svjetske i hrvatske baštine, ovo je svakako jedna od najvećih, navrijednijih i (masom) najtežih izložbi na kojima smo radili, priznaju.
