Od četvrtka, 25. studenog u zagrebačkoj HDD galeriji moći će se pogledati izložba posvećena značajnom poglavlju iz povijesti hrvatskog dizajna – djelovanju Studija za industrijsko oblikovanje (SIO) koji je 1950-ih imao važnu ulogu u afirmiranju industrijskog oblikovanja te dao bitan doprinos aktualnim polemikama o “novom standardu” i kulturi stanovanja o kojima se intenzivno pisalo i raspravljalo na stranicama onodobne stručne periodike, ali i dnevnih tiskovina. Autorice izložbe nazvane Novi standard – Studio za industrijsko oblikovanje i suvremeno stanovanje 1950-ih su Lovorka Magaš Bilandžić i Patricia Počanić, a izložba će se moći pogledati do 9. prosinca.
*Dnevni boravak, jugoslavenski paviljon – XI. milanski triennale, 1957. / foto: Kališnik, Arhitektura, br. 1–6, 1959.; Jugoslavenski paviljon – XI. milanski triennale, 1957. / foto: Arhitektura, br. 1–6, 1957.
Studio za industrijsko oblikovanje osnovan je nakon prvog Zagrebačkog trienala 1955. na inicijativu grupacije umjetnika svjesnih posljedica naglog razvitka industrije te potrebe oblikovanja industrijskih predmeta koji odgovaraju zahtjevima suvremenog čovjeka. Okupljao je 28 članova Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske među kojima su bili autori različitih profesionalnih usmjerenja (arhitekti, kipari, slikari, dizajneri) – Slava Antoljak, Mario Antonini, Boris Babić, Vlasta Baranjaj, Mirko Benažić, Bernardo Bernardi, Mijo Bišćan, Zlatko Bourek, Inge i Zdravko Bregovac, Jagoda Buić-Bonnetti, Milan Dobrić, Vladimir Frgić, Branka Hegedušić, Ante Jakić, Julija Pavelić, Ivo Penić, Mila Petričić, Ivan Picelj, Bruno Planinšek, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Ljerka Šarić-Jovan, Mirjana Šimanović, Marta Šribar i Milan Vulpe.
*Čajni stolić s keramikom Vlaste Baranjaj i Ljerke Jovan-Šarić i tekstilom Slave Antoljak na izložbi Stan za naše prilike u Ljubljani, 1956. / foto: Pfeifer, Arhitektura, br. 1–6, 1956.
Njihovo djelovanje usko je povezano s društvenim i kulturnim prilikama u Jugoslaviji 1950-ih te sve intenzivnijim propitivanjem stambenog pitanja, “suvremenog stanovanja” te uloge i obilježja “stana za naše prilike”.
U onodobnim tiskovinama i na izložbenim projektima koji su obilježili drugu polovinu 1950-ih, poput izložbi Stan za naše prilike i Porodica i domaćinstvo, aktivno se raspravljalo o podizanju životnog standarda i uvjeta stanovanja, te stvaranju ambijenata koji odgovaraju novim društvenim potrebama, a u čemu je važnu ulogu imalo i oblikovanje interijera i uporabnih predmeta – od keramike i stakla do tekstila i namještaja.
*Aleksandar Srnec, naslovnica časopisa Arhitektura br. 1–6, 1957.; SIO, katalog Mostra internazionale dell’abitazione Jugoslavia – XI Triennale di Milano, 1957., vl. Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb
Članovi SIO-a su kroz sudjelovanje na izložbama i prijedloge modernoga stana i njegove opreme ponudili model stanovanja koji je odgovarao suvremenim potrebama te udovoljavao visokim standardima na praktičnoj i estetskoj razini.
Izložba će kroz širok dijapazon predmeta (namještaj, keramika, tekstil itd.), dokumentarnu i periodičku građu te snimke radova i ambijenata prikazati djelovanje članova SIO-a, njihovu suradnju s predstavnicima različitih industrija i sudjelovanje na ključnim izložbama druge polovine 1950-ih te upoznati posjetitelje s onodobnim pokušajima implementiranja novog standarda u oblikovanju životnog okruženja.
*Marta Šribar, servis Triennale, vl. Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb / foto: Srećko Budek; Mario Antonini, stolna svjetiljka / foto: Movrin, Arhitektura, 1956.
