+ 34 Preporuka

Društvena odgovornost arhitekture

autor: vizkultura


PODIJELI:

U sklopu izložbe Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929-35., koja se do 1. ožujka može pogledati u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, organizirana je izložba studentskih radova. Nazvana Antivila, ova “izložba u izložbi” predstavlja projekte obiteljskih kuća koje su osmislili studenti Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, a u foajeu Galerije Klovićevi dvori postavljena je sve do zaključnog datuma centralne izložbe, 1. ožujka.

 

 

Djelovanje arhitekata Udruženja umjetnika Zemlje u domeni stanovanja jedno je od ključnih mjesta povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljeća. Arhitekti izlaze iz usko strukovnog područja i postaju društveni (javni) radnici koji ukazuju na teške posljedice izostanka programa socijalne stambene izgradnje – radničke slumove, a kroz svoje projekte najamnih stambenih zgrada i obiteljskih kuća, promišljajući temu “stana za egzistencijani minimum”, indirektno nude i potencijalna rješenja. Glavni projektantski zadatak i moralna obveza arhitekta je osigurati svakom pojedincu zdrav, funkcionalan i ekonomičan životni prostor dostojan čovjeka.

Na ovom tragu koncipiran je zadatak za studente Preddiplomskog studija arhitekture i urbanizma Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu kolegija Studio 1 – Arhitektura, studenti trećeg semestra projektiraju svoj prvi sveobuhvatni arhitektonski projekt: obiteljsku kuću. No, ne na način promoviranja ideje elitističkog, povlaštenog stila stanovanja, već kontekstualizirajući zadatak u specifičan prostorni i društveni okvir kojim se promovoraju vrline obazrivog i odgovornog djelovanja u prostoru. Antivila je istovremeno antipod vile i s gledišta programa i s gledišta lokacije – skromna i odmjerena, kuća u gradu. Zagrebačko naselje Na kanalu, planirano za niži srednji stalež realizirano koncem 1920-ih, a danas preobraženo u periferiju usred grada, simulira prostorni i društveni okvir u kakvom uslijed nedostatka jasne urbanističke regulative arhitekti danas grade. Takvom kontekstualizacijom zadatka uspostavlja se metodološka poveznica edukacije budućih arhitekata s radom Grupe Zemlja te društvenom osvještenosti i angažiranosti njenih članova.

Autorski tim ove izložbe čine prof. art. Ivana Ergić, nositeljica kolegija Studio 1 – Arhitektura i autorica izložbe, te dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, viša znanstvena suradnica s Instituta za povijest umjetnosti, koautoricca izložbe Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929-35. i suradnica na pripremi zadatka kolegija Studio 1 – Arhitektura.

 

+ 34 Preporuka