Novo izložbeno mjesto za promicanje suvremene umjetnosti, LEXART, nalazi se kraj zgrade Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, u dvorištu na adresi Frankopanska 22-24. Palete na kojima je počivalo oko 60.000 enciklopedijskih i leksikografskih izdanja knjiga, nataloženih i stečenih dugogodišnjih povijesnih znanja i istraživanja iz svih oblasti, vizualnim preformuliranjem u potpuno novi ambijent, (p)ostaju u prostoru dokument i podloga za nove temporalne sadržaje pro futuro iz različitih medija: vizualna umjetnost, arhitektura, video, film, teatar… Dakle, u prostorima postojećeg skladišta LZMK-a (za tu svrhu u potpunosti opremljenom i privedenom svrsi) otvoren je izlagački prostor – svojevrsno “skladište” ideja. Nakon zimske stanke, u suradnji s LZMK-om i Hrvatskom turističkom zajednicom, otvorena je izložba Radikalne geometrije najavila je novi ciklus izložbenog programa.
*Rad Deana Jokanovića (lijevo); rad Edite Schubert (desno)
*Rad Gorana Trbuljaka (desno); rad Edite Schubert (lijevo)
*Radovi Gorana Trbuljaka
Izložba Radikalne geometrije nastala je kao sinergijsko djelovanje suvremenih umjetnika koji se u cijelosti referiraju na umjetnički pothvat arhitekta Nikole Bašića Kornatski kameni katastar, spomen obilježje kornatskim vatrogascima na otoku Kornat. Tema izložbe prezentira minimalizam u svojoj esenciji koji pobuđuje interes 11 kako mladih tako i zrelih i već afirmiranih umjetnika i stvaratelja. Na izložbi sudjeluju Krešimir Damjanović, Dean Jokanović Toumin (kustos umjetnik), Nikica Jurković, Petar Katavić, Jelena Perić, Zvonimir Prusina, Dubravka Rakoci, Jadranko Runjić, Edita Schubert, Goran Trbuljak i Roman Uranjek.
*Rad Nikice Jurkovića (lijevo); rad Petra Katavića (desno)
*Izložba “Radikalne geometrije”
Arhitekt Nikola Bašić koji je javnosti poznat po instalacijama Pozdrav Suncu i Morske orgulje objašnjava ideju oko koje je koncipirana izložba: “Kornatski kameni katastar impresivnih razmjera i na prvi pogled zagonetne svrhovitosti doima se u apstraktnoj likovnosti geometriziranog pejzaža kao arhaični land art. Ipak, kornatska suhozidna mreža više je od svega monumentalna metafora ljudskog truda, trpljenja i žrtve, ali i neuništive nade.”
Izložba pokazuje kako je u umjetnosti inspiracija i referenca nepresušni izvor stvaralaštva, pa tako s jedne strane artefakt Nikole Bašića uzrokovan ljudskom tragedijom postaje polazište u potpuno novom procesu ka konstataciji minimalizma kao takvog. Izložba se može pogledati do 1. srpnja 2021.
