Uspostaviti u manjim sredinama kulturne politike koje stimuliraju i promiču aktivnu participaciju temeljenu na promišljenim strategijama, nerijetko je dugotrajan i zahtjevan proces obilježen neizvjesnošću i egzistencijalnom težinom. Valja imati na umu da galerije, kulturne institucije i prostori nisu samo mjesta prezentacije već ishodišne točke gdje lokalna zajednica otvara prostor za dijalog, ali i individualni rast. Za razliku od razvijenijih urbanih sredina, gdje je umjetnost obično uronjena u ritam tržišta i kulturnog spektakla, u manjim gradovima i mjestima galerije stvaraju jezgru, mjesto otpora praznini i uniformiranju. Takvi prostori djeluju kao protuteža centralizaciji i pokazuju da kulturna vitalnost nije privilegij “centra”, već da gradovi i mjesta udaljena od glavnih središta mogu postati izvori snažnih impulsa.
Jedan od afirmativnih primjera kontinuiranog i učinkovitog rada na razvoju i jačanju kulturnog i kreativnog sektora veže se uz Labin, grad koji je stoljećima živio od rudnika, a čije je rudarsko nasljeđe neumitno oblikovalo društveni i kulturni život uspostavljajući čvrste temelje za današnju kulturno-umjetničku scenu, koja je svojedobno postala jedan od identitetskih simbola grada.
Predanim akcijama labinskih umjetnika poput Josipa Diminića, Quintina Bassanija, Renata Percana, Eugena Kokota, Emila Bobanovića-Čolića i drugih jednako važnih aktera, krajem 60-ih godina 20. stoljeća pokreću se heterogena grupa Labinski atelijeri, ali i mnoge druge inicijative, transformirajući kulturnu klimu grada i generirajući relevantne pojave. Labin se time jasno postavio kao nezaobilazno ishodište istarske kulture, njegujući međunarodne i nacionalne kontakte te se sve više otvarajući suvremenim umjetničkim vrijednostima.
Iz takve dinamične i intenzivne pozadine nametnula se objektivna potreba za prostorom usmjerenim suvremenim umjetničkim praksama. Tako je “otkupom i donacijom dviju stambenih jedinica u gradsko vlasništvo krajem prošloga stoljeća, adaptirana nekadašnja starogradska palača Luciani u suvremeni galerijski prostor prema koncepciji arhitekta Slavka Batelića”. U prosincu 1999. otvorena je Gradska galerija Labin (GGL) koja se u početnim godinama kratko suočila s nepostojećim programskim politikama i nedostatkom stručnog vodstva, ali ubrzo postaje predmet interesa renomiranih stručnjaka probijajući se prema planiranom institucionalnom okviru (prva voditeljica bila je kustosica Sabina Salamon, potom umjetnica Tea Bičić Belušić). Danas, osim što predstavlja labinski genius loci, Gradska galerija Labin u sklopu Narodnog muzeja Labin djeluje neprekidno više od 25 godina, pozicionirajući se kao središte koje “povezuje lokalnu scenu s nacionalnim i međunarodnim umjetničkim praksama osobito kroz tematski i kontekstualno osmišljene izložbene i edukativne programe”.
Da uspješno vođenje galerije ne ovisi isključivo o geografskom položaju i smještaju, potvrđuje i sadašnja voditeljica GGL-a, povjesničarka umjetnosti Stephanie Peršić. Jasna vizija, precizno postavljeni ciljevi, stručan i sposoban kadar, ali i spremnost na prevladavanje prepreka, ključni su čimbenici koji održavaju kulturne prostore živima. Uspostaviti sadržajne i organizirane kulturne inicijative u manjim sredinama koje oblikuju i pojedinca i zajednicu, zahtijeva dosljednost i otvorenost prema posebnostima lokalne publike te stalno pronalaženje novih načina kako kulturu utkati u svakodnevicu.
Ono što se posebno ističe kao smjerokaz djelovanja labinske Galerije jest “otvorenost publici i uključivanje zajednice kao glavni postulati rada galerije kontinuiranim stvaranjem raznolikih sadržaja u opuštenoj atmosferi, čime se postupno dokidaju uvriježeni pojmovi elitizacije i nedostupnosti utkane u auru ustanove. Stvara se prostor kvalitetnih stručno osmišljenih projekata u raznim djelatnostima koji pridonose razvoju umjetnika i kustosa te lokalnoj zajednici i široj publici. Potraga za drugačijim modelima prezentacije vizualne umjetnosti u gradu i odmak od određenih klasičnih postulata, također su obilježja koja opisuju galeriju. Promišljenim strateškim djelovanjem, galerija postaje nacionalno prepoznatljiva okosnica lokalne scene, a svojim položajem otvara mogućnosti zanimljivih projekata koji istodobno osiguravaju javnu vidljivost i koncepcijsko-produkcijsku kvalitetu.”
Na tragu toga, valja istaknuti kako Gradska galerija kontinuirano djeluje na razmeđi institucionalnog okvira i živog tkiva zajednice, u predanoj borbi za resurse i ustrajnom traženju novih načina da umjetnost ostane relevantna i prisutna. Financirana ponajprije iz gradskog proračuna, uz podršku Ministarstva kulture i medija, Istarske županije te niza često nevidljivih gesta solidarnosti lokalnih obrtnika, tvrtki i pojedinaca, Galerija se iz godine u godinu potvrđuje aktivnim stvaranjem i inovativnim programima. Program se razvija kroz rad Stručnog savjeta predvođenog Mladenom Lučićem, uz Branka Franceschija, Eni Blašković, Stephanie Peršić i Renatu Kiršić Veselica, a njihovi različiti senzibiliteti i stručnost oblikuju tematsku i estetsku koheziju u kojoj se spajaju lokalni i globalni impulsi, generacijski presjeci i raznolikost medija. To savezništvo znanja i entuzijazma osigurava da programi ostanu slobodni od kratkoročnih političkih ili institucionalnih pritisaka te usmjereni na ono što je ključno: očuvanje kulturnih i umjetničkih sloboda. Tako su nastale izložbe poput Percepcije (autorice Stephanie Peršić i Marta Radman), koja je povezala labinske i zagrebačke umjetnice mlađe generacije (link) ili retrospektivno-problemska izložba posvećena četvrt stoljeća rada Galerije gdje su radovi Sanje Švrljuge Milić i Marine Rajšić otvorili pitanje generacijske zastupljenosti i kontinuiteta. Isto tako, recentno je galerija surađivala s Galerijom Forum, gostovala u Galeriji Kortil, a inozemno u Domu Omladine Beograda i Galeriji Monfort Obalnih galerija Piran (Intertwined, autorica Stephanie Peršić).
No, Galerija ne gradi svoj identitet samo kroz izložbene programe. Ona se otvara i kao društveni i edukativni prostor. Suradnje s DKC Lamparnom, radionicama udruge Prostor urbane kulture ili filmskim projekcijama udruge 90’ Films svjedoče o fluidnosti granica između institucije i nezavisne scene. Otvorenja pretvorena u događaje, uz glazbu s gramofona i nastupe lokalnih DJ-a, ljetne radionice u uređenom vrtu, dječji kutak i čitaonica, sve su to znakovi jedne šire namjere – da Galerija postane mjesto zajedništva, gdje se suvremena umjetnost ne promatra izdaleka, već živi zajedno s publikom.
Labin, često nazivan “gradom umjetnika”, danas traži nove oblike opravdanja tog epiteta. Starije generacije polako se povlače, srednja i mlađa još uvijek traže svoje pozicije, a dio umjetnika ostaje otuđen od lokalnog miljea. U tom kontekstu, Galerija preuzima ulogu mosta: ona prepoznaje i podržava postojeće autore, ali i otvara prostor za novu generaciju. Projekti poput Crveno i crno – između emocije i ambicije, koji će gostovati u Galeriji Forum, jasno pokazuju kako se istarsko-kvarnerski kontekst može pozicionirati u širem kulturnom dijalogu, balansirajući između periferije i centra, tradicije i suvremenosti.
U konačnici, ono što pokreće rad Galerije jest uvjerenje da umjetnost može izmjestiti pogled – prema drugome, prema sebi, prema svijetu. Posjet galeriji ne mora uvijek biti ugodan, ali ako otvori prostor refleksije, misija je ispunjena.
U budućnosti Gradska galerija Labin želi postati još snažnije uporište suvremene umjetnosti na lokalnoj i međunarodnoj razini – prostor rezidencijalnih programa, istraživačkih projekata i paralelnih izložbenih ciklusa, ali i mjesto otvoreno studentima, mladim autorima i zajednici u cjelini. Vizija je proširiti fizičke i digitalne prostore, osigurati sigurnije uvjete za čuvanje građe, razvijati održive prakse i omogućiti da se glas labinske scene čuje daleko izvan granica regije. Kako je i Peršić kazala, u toj budućnosti umjetnost ostaje vitalna, provokativna i nužna, dok se autonomija Galerije nastavlja “štititi kroz profesionalnost, programske ciljeve i integritet stručnog savjeta” uz želju da “publika ponese iskustvo izmještenog pogleda na stvarnost, druge i sebe”.
Gradsku galeriju Labin možete pratiti na linkovima:
muzej.uciliste-labin.hr/muzejsko-galerijska-djelatnost
www.facebook.com/gradskagalerijalabin
www.instagram.com/explore/locations/gradska-galerija-labin
Autorica: Katerina Jovanović / tekstove ove autorice potražite na linku
