U onoj jednostavnijoj verziji pojam kultura podrazumijeva oplemenjivanje, poštovanje i nadasve njegu duha i tijela. U želji za složenijim ili barem proširenim viđenjem, riječ je o pojmu koji obično implicira kompleksan spoj institucija, vrijednosti, predodžaba i praksi koje definiraju život određene ljudske skupine. U suvremenom društvu, koje je opterećeno progresivnim tehnološkim promjenama i intenzivnim društvenim izazovima, galerije, muzeji i druge kulturne institucije i udruženja pružaju stabilan temelj za kulturni razvoj, diseminaciju i razmjenu ideja, te unapređenje kvalitete života. Nerijetko uslijed ekonomskih prioriteta, pogrešnog percipiranja kulture kao luksuza, nedovoljnog razumijevanja kulturnih vrijednosti te upitnih političkih strategija i ciljeva kultura ostaje neopravdano izdan sektor uzrokujući njenu relativizaciju i marginalizaciju. Eklatantan primjer toga jest zatvaranje galerijskih prostora, gotovo uvijek nedostatne financije, nepovoljan položaj umjetnika/ca, manjkavi zakonski okviri, snažna centralizacija, itd. Govoriti o, i podsjećati na tu aktualnu i složenu problematiku, neizmjerno je poželjno i važno kako bi se činili konkretni koraci ka pogodnijim i boljim uvjetima, ali nipošto ne treba zasjeniti primjere dobre prakse.
Jedan od mnogih dobrih primjera je i vodnjanska Apoteka. Odmičući se od doslovne želje i namjere za decentralizacijom, vizualni umjetnik Matija Debeljuh inicijativu Grada Vodnjana kojom se ustupaju napušteni prostori na korištenje umjetnicima prepoznaje kao trenutak pogodan za uspostavljanje svog umjetničkog studija. Mogućnost revitalizacije Apoteke postaje mu 2011. glavni izazov, poglavito zbog želje za simboličkom obnovom, odnosno očuvanjem jednog dijela povijesti i suvremenog pristupa toj istoj povijesti. Pritom valja podsjetiti da nije riječ o konzerviranju, već suvremenom promišljanju prostora. Ubrzo se tom nastojanju pridružuje i kustosica Branka Benčić koja će svojim pristupom odrediti smjer u kojem će se kretati programska cjelina. Napušteni prostor upečatljive vanjštine u staroj jezgri Vodnjana desetljeća ranije služio je kao ljekarnička stanica da bi se konačno 2013. god. zajedničkim naporima Matije Debeljuha i Branke Benčić uspješno transformirao u prostor za suvremenu umjetnost čineći neprekidno do danas rukovodeći dvojac za programsko upravljanje Apoteke – prostora za suvremenu umjetnost, kao i djelovanje u istoimenoj umjetničkoj organizaciji.
Tiho svjedočeći svoju nekadašnju funkciju dominantnim bijelim apotekarskim mobilijarom, Apoteka nastaje iz jasne potrebe za suvremenim umjetničkim praksama koje u nevelikom gradiću poput Vodnjana ostaju sadržaj primjeren većim gradskim središtima. Iako to više nije zdravstvena ustanova, sugestivan naziv daje naslutiti kako sada služi njezi duha djelujući već više od jednog desetljeća kao skladište umjetničkih koncepata. Apoteka je generator novih sadržaja, formirana kao mozaik različitih prezentacijskih formata, a predstavlja dugoročan fleksibilan koncept, programski strukturiran kao omnibus. Kako je i istaknuto na službenoj stranici, “fizički smještena izvan nacionalnog i regionalnog centra kulturnih zbivanja (Zagreb, Pula) usmjerava pažnju na pitanje de/centralizacije kulture i koncepta dominantne kulturno-umjetničke produkcije te svoj izmješteni status koristi za refleksiju i kritiku vlastitog rada i okolnih uvjeta, ugrađujući nastale zaključke u svoju programsku djelatnost. Difuzno i izmješteno, translokalno i transnacionalno djelovanje upisani su u organizacijske i konceptualne modele organizacije. Ti modeli otvaraju prostor za percepciju refleksivnih, kritičkih, nedominantnih praksi i tekstova, koji su nastajali i nastaju izvan prošlih i sadašnjih kulturnih središta, kao i onih koji se artikuliraju kroz opozicijski, alternativni I pregovarački odnos s uvriježenim koncepcijama. Takvim fenomenima, koje ocjenjuje nedovoljno valoriziranima, nastoji pristupiti pažljivim istraživanjem i posljedičnim izlaganjem rezultata javnosti, s ciljem njihove afirmacije, ali i afirmacije same pozicije izmještenosti i potencijala kojeg ona pretpostavlja. Apoteka kontinuirano formira relevantan program i okuplja umjetnike koji ne djeluju lokalno, već su prisutni u nacionalnom, regionalnom i međunarodnom kontekstu. Ubrzo se formirala kao jedno od najznačajnijih mjesta za suvremenu umjetnost u Istri, okupljajući novu generaciju mlađe angažirane i aktivne publike.”
Jasno su fokusirani na suvremene umjetničke i kustoske prakse i pozicije, na čemu temelje i predano provode godišnji program, kao i niz aktivnosti iz oblasti suvremene vizualne umjetnosti, novih medija i audiovizualnih praksi te istraživačkih i interdisciplinarnih projekata. Može se reći kako su imperativ organizacije tri programske strukture: godišnji izložbeni program, Cinemaniac Misliti Film i Kino Apoteka. Kako ističe Debeljuh: “Godišnji izložbeni program realizira se kao niz izložbi, suradnji, umrežavanja, istraživanja i pratećih programa. Okuplja umjetničke pozicije koje se dotiču rada i društvenog odnosa, umjetničkog polja i sustava umjetnosti, (re)prezentacije i izlaganja. Namjera je pozicioniranje i kontinuiran rad na popunjavanju nedostatka institucionalnih programskih praksi u Istri relevantnim sadržajem. Tako je npr. 2022. god. formiran Otvoreni termin u želji za stvaranjem novih mogućnosti za izlaganje i realizaciju programa, otvoren za različite umjetničke medije, pozicije i prakse. Usmjeren je prema svim zainteresiranim umjetnicima i kustosima, povjesničarima umjetnosti, posebno mlađoj generaciji i lokalnim umjetnicima, te studentima likovnih akademija, kako bi u okviru programa Apoteke mogli predstaviti svoj rad, a publika ga upoznati i pratiti.”
Iako povijesno iznimno zanimljiv grad na jugu Istre, zbog čega se može činiti kao nesumnjivo logičan izbor za osnivanje galerije, Vodnjan kao i svaka manja sredina donosi niz izazova poglavito kada je riječ o razvoju publike. Pokrenuti ambiciozan galerijski prostor koji će godinama aktivno i produktivno generirati sadržaje, pridonoseći razvoju sredine, ali i demistifikaciji suvremenih umjetničkih praksi, podrazumijevalo je veliki entuzijazam i kontinuirani angažman upotpunjen jasnom vizijom i strategijom. Puls malog grada obilježen je složenijim principima i očekivanjima, a nerijetko su mogućnosti lokalne zajednice ograničene određenim vrijednostima i situacijama. U nastojanju da se premoste i minimiziraju mogući raskoraci, Apoteka zadržava fokus na lokalnoj tradiciji, uvodi nove sadržaje, nastoji prepoznati i uvažiti ideje koje se odnose na prostor i vrijeme u kojem djeluju, promicati strategije koje su prilagođene i podržavaju lokalni identitet, te se prilagoditi inovativnim normama i karakteru publike. Na pitanje o najvećim izazovima u organizaciji programa, te s druge strane doprinosima na razvoj lokalne i regionalne umjetničke scene, Debeljuh indikativno podcrtava: “Problematika se odnosi na nekoliko aspekata koji umrežavaju lokalnu i regionalnu umjetničku scenu te istovremeno balansiraju između globalnih standarda i lokalne relevantnosti. Riječ je o logistici, kulturološkim i strateškim izazovima. Recimo, svjetski umjetnički trendovi, tematski ili stilski ne podudaraju se s lokalnom ili regionalnom umjetničkom scenom. Ukoliko galerija nastoji privući širu publiku, mora poštovati vrijednosti koje predstavljaju lokalni umjetnici, ali i nastojati uvesti inozemne i svjetski prepoznatljive umjetnike i radove. Pritom se mora povesti računa o sponi između lokalne publike i suvremene umjetnosti koja, iako ponekad apstraktna ili konceptualna, mora slijediti misiju Apoteke u smislu inovativnosti i progresivnosti izričaja.”
Prepoznajući potrebe umjetničke scene i kontinuirano uspostavljajući dijalog i ravnotežu između nacionalnog kulturnog konteksta i međunarodne scene, Apoteka se profilirala kao jedan od relevantnijih prostora za suvremenu umjetnost pružajući podršku umjetnicima našeg i nama bliskog područja, osiguravajući mogućnost rezidencije, radionica ili pak otvorenih suradnji s već afirmiranim umjetnicima.
U tom smislu, Debeljuh i Benčić apostrofiraju kako je ključan aspekt njihovog dosadašnjeg djelovanja “ustrajnost u realizaciji programa koji uključuju relevantne i međunarodno priznate umjetnike_ce, ali i mlade talente koji započinju svoj put prema određenim suvremenim praksama”. Prepoznajući potrebe sredine, ali i vođeni dosadašnjim iskustvom, pokrenuli su i razvijali dijalog između institucionalnih i izvaninstitucionalnih organizacija, u nastojanju podržavanja i osnaživanja poticali su autorske i umjetničke produkcije i stvaralaštvo te prezentirali i inicirali nove umjetničke sadržaje. Jedna od važnijih izložbi svakako je Konstelacije (2023.) kustosice Branke Benčić kojom Apoteka obilježava deset godina djelovanja. Konstelacije, zamišljene kao izložba, susret i događaj, stvaraju mrežu odnosa, grade se na kontinuitetu prethodnih programskih koncepcija koje su otvarale pitanja umjetničkog djelovanja poput višegodišnjih serija izložbi u Vodnjanu: Privremeni susreti i Ovo nije muzej, te kroz projekte Cinemaniac/Misliti film ili Nevidljiva Savičenta, kojima je Apoteka pokušavala artikulirati lokalni kontekst u kojem djeluje, vlastitu poziciju i strategiju umjetničke organizacije.
Ako je suditi prema riječima Matije Debeljuha i Branke Benčić, budućnost Apoteke kao prostora za suvremenu umjetnost je perspektivna i potentna. Ujedinjeni u viziji i želji za konkretnom umjetničkom platformom koja probija okvire mainstream kulture, fokusirajući se ujedno na inovativne umjetničke poetike, organizacija će u budućnosti nastaviti razvijati godišnji program i jačati mrežu između lokalnog i inozemnog programa, obrazovnih institucija i lokalnih partnerskih subjekata. Prvenstveno se to odnosi na sumiranje desetogodišnjeg angažmana u formi monografske publikacije temeljene na kritičkim osvrtima spram realiziranih programa, bogato ilustrirane/upotpunjene fotografskom dokumentacijom, kao i osvježenim programskim horizontima koji Apoteku čine mjestom susreta i ostavljaju prostora da ju se prepozna kao referentnu točku u području suvremene umjetnosti.
U Apoteci su u proteklih deset godina izlagali: Vlatka Horvat, Damir Očko, Hana Miletić, Igor Eškinja, Marko Tadić, Tina Gverović, Dino Zrnec, Licio Debeljuh, Mladen Stropnik, Jasmina Cibic, Petra Feriancova, James Benning, Marko Lulić, Siniša Ilić, Ben Cain, Nick Oberthaler, Ibro Hasanović, SofijaSilvia, Hrvoje Slovenc, Barbara Matejčić i Ana Opalić Matija Debeljuh, Jane Celovski i Hristina Ivanoska, Tanja Deman, Kristian Kožul, Lala Raščić, Ruperto Miljohn i Ulrik Heltoft, Ištvan Išt Huzjan, Tomislav Gotovav, Marina Orlić, Sara Perović, Silvo Šarić, David Maljković, Ivan Kožarić, Christoph Bruckner, Johanna Charlotte Trede, Sabina Mikelić, Alen Floričić, Dragana Sapanjoš, Igor Grubić, Sara Salamon, Alma Gačanin, Maja Marković, Stéphan Crasneanscki, Julie Knifer, Tomo Savić-Gecan, Viktor Popović, Mladen Stilinović.
Apoteku možete pratiti na službenoj web stranici, Facebooku i Instagramu.
Autorica: Katerina Jovanović / tekstove ove autorice potražite na linku
