U zagrebačkoj Modernoj galeriji još samo do nedjelje, 23. veljače, može se razgledati interdisciplinarna izložba pod nazivom Vizije grada. Nastala prema autorskoj koncepciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika Moderne galerije i stručnih suradnika, izložba kroz petnaest cjelina kod publike osviještava motiv grada u vizualnim umjetnostima i komunikacijama.
Ambijentalni, multimedijski postav izložbe Vizije grada osmislili su Ante Rašić, Vedrana Vrabec i Marko Rašić (Rašić+Vrabec), a zanimljivo je da je ovaj autorski tim postav koncipirao kao jednu beskrajnu i dinamičnu ulicu koja se proteže na dva kata Moderne galerije i u kojoj se izmjenjuju motivi ikonografije grada kroz više od 500 radova. U 15 izložbenih cjelina, postavljenih u 22 prostorije, predstavljena su ostvarenja s potpisima čak 275 umjetnika/ca.
Radovi, nastali u razdoblju od 1950. do 2020. godine, vode posjetitelje kroz brojne pojave proteklih sedamdeset godina sve do danas, stvarajući svojevrsnu vremensku lentu u kojoj se isprepliću, susreću, sučeljavaju, ali i povezuju prošlost i sadašnjost, prostor i vrijeme, u kojemu načelom polariteta jedno korespondira s drugim te “stvara novu dijalošku cjelinu s mogućnošću drugačijih i zanimljivih kontekstualnih čitanja” (D. P.).
*foto: Damir Fabijanić
Vizualna poveznica za radove su svjetlosne kutije s naslovima cjelina i crne “vertikale” koje se protežu duž zidova kroz cijelu izložbu, različitih oblika i visine (pravokutne, romboidne, kvadratne), užih i širih dimenzija, koje kod posjetitelja stvaraju kinetički efekt, a asociraju na siluete raznih građevina dinamičnog grada, prepunog različitih događaja i raspoloženja, vizualiziranih kroz različite medije (slike, instalacije, video, kratki film, grafike, fotografije, radove in situ, strip, karikaturu, animirani film i igrani film).
Izložba ilustrira svu raskoš, siromaštvo i bogatstvo urbanih plodova interpretiranih kroz umjetnička djela brojnih autora: od utopije i distopije, kroz mit o megalopolisu i svjetlost velegrada, život i ritam grada, kontrast centra i periferije, mapiranje grada i urbanu geografiju, melankoliju, metafiziku i nadrealni grad, socijalno-angažiranu pozornicu, rat u gradu – grad u ratu, vodi nas kroz unutarnji grad i interijere, čovjeka u gradu i grad u čovjeku, ljepotu grada te apstraktne asocijacije, znakove i simbole grada, eros grada pa sve do urbane paranoje i pop-grada.
*foto: Malaika Ngoy
Tako kroz postav grad postaje kabinet čuda, u pozitivnom i negativnom smislu, koji se može višeslojno iščitavati u povijesnom, društvenom i umjetničkom kontekstu, na osobnoj i općoj razini: neodoljiv, ali nikada savršen, bremenit kontradiktornošću, mjesto gdje žive prošlost i sadašnjost već u budućnosti, mjesto prožimanja kaosa i harmonije, dobrog i lošeg, lijepog i ružnog, ljubavi i zlobe, ovozemaljskog i onostranog, mjesto smirenog i traumatičnog, prepuno mijena, nikada završenog procesa i uvijek novog početka.
*foto: Rašić+Vrabec
Ikonografija grada II (1950. – 2000+): Vizije grada
Autor izložbe: Željko Marciuš
Dizajn izložbe: Ante Rašić, Marko Rašić, Vedrana Vrabec
Vizualni identitet izložbe: Rašić+Vrabec
Autori dionica:
Vanja Babić (Intervencije, akcije i performansi)
Frano Dulibić (Stripovi, karikature i animirani filmovi)
Feđa Gavrilović (Arhitektura, urbani i javni prostori)
Željko Marciuš (Ikonografija grada u hrvatskoj vizualnoj umjetnosti)
Saša Pavković (Eksperimentalni film i video)
Milivoj Zenić (Igrani i dokumentarni film)
Kustosice suradnice: Lada Bošnjak Velagić, Lana Šetka
Restauratori građe: Marija Kalmeta, Hrvoje Kern, Petra Kursar
Opremanje umjetnina: Damir Maričić, Studio M
Odnosi s javnošću: Lana Šetka
Edukativni program: Iris Poljan
Tajništvo: Višnja Kovačević, Marta Troha
Galerijski tehničari: Ivan Butorac, Josip Butorac, Jura Jazbec, Damir Medved
Fotografije: Damir Fabijanić, Malaika Ngoy, Rašić+Vrabec
