Obljetničko, dvadeseto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox održat će se od 14. do 21. travnja u kinu Kaptol Boutique Cinema, uz stotinu i dva filma naslova te bogat popratni program. Nas, dakako, najviše veseli što ćemo u tom travanjskom tjednu na velikom platnu, u sklopu programa regionalne konkurencije, gledati nove filmove domaćih filmaša_ica. Regionalna konkurencija obuhvaća dvadeset i jedan film, od čega je jedanaest hrvatskih ostvarenja – dokumentarnih priča uronjenih u aromu stvarnosti koju jako dobro poznajemo.

Čak dva filma nedavno preminulog umjetnika i autora eksperimentalnih filmova, Ivana Faktora – Bol i Trokut Pravac Točka – dio su ovogodišnje regionalne konkurencije. Bol je imao svjetsku premijeru u Rotterdamu i prati zadnje dane samog autora. Nakon dijagnoze Parkinsonove bolesti i početnog straha od razvoja simptoma Ivan Faktor odlučio je vizualizirati vlastitu bolest snimajući kamerom mobitela sebe, suprugu, dvorište, ulicu, atelje, a prije svega svjetlosne atrakcije u unutarnjem prostoru. Trokut Pravac Točka je pak svjetska premijera, eksperimentalno dokumentarni film koji u jednom kratkom, sabijenom dahu sažima erupciju necenzuriranih, nesuspregnutih izjava, govora, činova i zajedničkih dojmova trojice protagonista, izvedenih bez čvrstog plana i strukture. Oni inzistiraju na spontanosti, anarhoidnosti, građanskom neposluhu i pravu na slobodu govora. S roterdamskih festivalskih platna na ZagrebDox stiže i Da mi je biti kamen Ane Hušman. Kroz protagonistkinju Malu Jelu film prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarena i slabo naseljena dijela Hrvatske. Promatrajući krajolik i modele suživota između živih i neživih bića, redateljica ispituje kako se grade sjećanja te kako nastaju i nestaju narativi.



Svjetsku premijeru će imati i novi film Renate Poljak, Šume šume. Formiran je oko četiri priče, četiri žene i spaja vizualno impresivne segmente sa svjedočanstvima partizanki. Šezdesetosmominutni dokumentarac traga za skrivenim ženskim principima, formama i značenjima u pričama koje znamo, koje mislimo da znamo i koje tek trebamo saznati. I kojima diže spomenik. Šime Strikoman s druge strane se ne bavi spomenicima, ali kao da ih je svojim fotaparatom i sam stvorio. Film Igora Mirkovića Lijepi i dragi ljudi po prvi će put osvijetliti velika ZagrebDoxova kino platna, ali i živote Strikomanovih dobrodušnih modela: posljednju generaciju analognih ljudi koja živi u malim mjestima na rubu Europe.


Katarina Lukec na festival dolazi s filmom Đe je kruva nema gladi u kojem prati život stanovnika većinski srpskih sela iz kninske okolice čije je stanovništvo bilo prognano nakon vojno-redarstvene operacije Oluja. Oni su se u nekom trenutku odlučili vratiti kući – tamo gdje su rođeni i odrasli. Danas Hrvatskom bježe neki drugi ljudi. Lucija Brkić ih je snimila u svom kratkometražnom dokumentarnom film U tranzitu. Skupinama migranata koji bježe u novi život grad Rijeka služi kao tranzicijska postaja. U iščekivanju sljedeće etape svog puta oni se smještaju na željezničkom kolodvoru. Tamo nailaze na Tinku, mladu ženu koja se bori za bolje uvjete života u tom improviziranom boravištu i za njihov siguran odlazak.


Anja Koprivšek je snimila Grand Prize u kojem pod okriljem rastuće zagrebačke ballroom scene Teo, mladi trans muškarac u potrazi za svojim mjestom, pronalazi podršku i inspiraciju u Valentini, veteranki scene i iskusnoj plesačici. Rea Rajčić se okrenula pak posve drugačijim ženama: film 1001 noć priča o Emi (85) i Maji (80), najvjernijim gledateljicama i najsmješnijim kritičarkama turskih sapunica. Svaku večer posljednjih pet godina one provode zajedno gledajući turske serije u Eminu stanu u Splitu. Ovo je priča o mikrokozmosu koji ponekad nastane tamo gdje se najmanje nadamo, onda kad ga najviše trebamo. I o jednom prijateljstvu koje je započelo kad je sve drugo završilo.


Odavno je završio život jednog Broda. Ili barem tako mislimo… Galeb Davida Lušičića je dokumentarni esej koji prikazuje posljednji pokušaj rekonstrukcije Galeba, broda predsjednika Tita kojim se koristio od 1950-ih do svoje smrti 1980. Galeb je odigrao presudnu ulogu u promoviranju pokreta nesvrstanih i ideje mira između istočnog i zapadnog bloka za vrijeme hladnog rata. Film pruža uvid u jedinstvenu svakodnevicu mornarskog života kroz svjedočanstvo oficira s njegova posljednjeg putovanja. I naposljetku, film Duboki tonovi Igora Ilića priča je o zacjeljivanju psiholoških trauma koje je kod inženjera zvuka i glazbenika Bože Ilića izazvao zagrebački potres u ožujku 2020. Božo je stanovnik Markuševca, mjesta u kojem je bio sam epicentar potresa. Pokušavajući se suočiti s traumom, uz pomoć dubokotonskih zvučnika pokušava rekreirati potres i savladati osjećaj straha.


Sve informacije o ovogodišnjem ZagrebDoxu potražite na službenoj internetskoj stranici festivala zagrebdox.net.