Prošle je jeseni, u godini obilježavanja stote godišnjice od završetka Prvoga svjetskog rata, u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu otvorena izložba na temu 1918. godine u Hrvatskoj. Okupljenih 518 izložaka – od muzejskih predmeta, pa do arhivske, filmske i knjižnične građe – svjedoči o vojnim, političkim i socijalnim aspektima tog razdoblja, kao i o onodobnoj svakodnevici, pri čemu je glavni cilj izložbe društveno-politička kontekstualizacija posljednje godine uoči završetka Prvoga svjetskog rata. Izložena građa, prema koncepciji autorice izložbe, više kustosice Andreje Smetko, raspoređena je u pet tematskih cjelina koji kronološki obuhvaćaju razdoblje od početka 1918. do sredine 1919. godine i markiraju neke od prijelomnih trenutaka i događaja u hrvatskoj povijesti.
Kako bi se ova opsežna i kompleksna građa i informacije, prikupljene dugotrajnim istraživanjima, što kvalitetnije predstavili posjetiteljima, dizajner Damir Gamulin i arhitekt Antun Sevšek projektirali su postav izložbe kao svojevrsnu “oprostorenu arhivu”, istovremeno evocirajući atmosferu prošloga vremena. Za svoj su projekt nedavno primili i nominaciju za Nagradu Bernardo Bernardi, koju dodjeljuje Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) najuspješnijem ostvarenju na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u protekloj godini (popis projekata nominiranih ove godine za nagrade UHA-e pogledajte ovdje).
Izložba 1918. – Prijelomna godina u Hrvatskoj u Hrvatskom povijesnom muzeju može se pogledati do 19. svibnja, a u nastavku doznajte više o načinu na koji je riješen njezin postav!
*foto: Jure Živković
Projekt postava izložbe 1918. – Prijelomna godina u Hrvatskoj u Povijesnom muzeju u Zagrebu polazi od zadatka opremanja i prezentacije neuobičajeno velike količine tekstualnih dokumenata. Nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživačkog i kustoskog procesa, izložba ima ambiciju kroz više stotina pisama, telegrama, dokumenata, fotografija te izvornih artefakata proniknuti u slojevite procese i raznorodne aktere koji tvore gusto događajno tkanje ove transformacijske godine u svjetskoj i lokalnoj povijesti.
Kustoski tim proveo je opsežno i iscrpno istraživanje u brojnim arhivima kako bi izgradio višeslojni, kauzalni slijed i narativ teme koja je općepoznata kao ishodište mnogih povijesnih prijepora i sukoba, ali nije cjelovito ni detaljno znana niti prezentirana izvan uskih stručnih krugova. Iz želje da se ovako bitna tema predstavi bez praznina nije bila uputna redukcija dokumenata, stoga postav nije bilo moguće graditi na jakim vizualima unutar danih prostornih okvira. Postavom je, unatoč prostornoj skučenosti, omogućena maksimalna gustoća izložene građe i mogućnost konzumacije sadržaja kroz jasno naglašene destilate pojedinih problemskih područja.
*foto: Jure Živković
Pristup rješenju temeljio se na formiranju modularnog sustava objekata i odabiru dva osnovna gradivna materijala, bez korištenja visokotehnoloških izlagačkih tehnika. Poluprovidno je ono što konstruira blago dinamičnu atmosfersku instalaciju koja surađuje sa samostalnim životom kuće, dok se pločastim, uvjetno rečeno drvenim, evocira sirovost i oskudni resursi tematiziranog vremena.
Uvođenjem dnevnog svjetla kao sukreatora ambijenta postava kroz nezaklonjene prozore zgrade muzeja ili prosvijetljavanjem otisnutih ploha papira dodatno je naglašena prisutnost nekog prošlog vremena, materijalnost i taktilnost otisaka i izložaka. Umjetna rasvjeta prikriveno je dodavana na mjestima gdje nema pristupa prirodnog svjetla, kako bi osigurala kontinuiran dojam i ‘iluminaciju’ sadržaja.
Primjenom ponovo upotrebljivog sustava modularnih izlagačkih elemenata, izvedenog iz karakteristika građe, stvorena je baza za izgradnju prostornog okvira, i bitno olakšana organizacija i priprema artefakata za izlaganje. Ovako izgrađeno kontinuirano oplošje evocira pak likovnost i materijalnost tiskanih i pisanih medija koji dominiraju građom. Permutacijama elemenata u pojedinim cjelinama i jednostavnim varijacijama završnih materijala izbjegnuta je monotonost u dramaturgiji izložbe.
Velik broj spomenutih tekstualnih artefakata traži sporog posjetitelja i koncentrirano čitanje kako bi se uopće moglo proniknuti u vrijeme i dohvatiti slijed i promjene informacija i političkih odluka kroz niz dopisa, depeša, telegrama te u konačnici deklaracija. Zato je prostor dodatno opremljen višeslojnom zvučnom instalacijom, koja u suradnji s polaganom izmjenom prirodnog svjetla sugerira atmosferu 1918. godine. Uvidom u dostupne audio snimke onodobnih ratnih i društvenih zbivanja iz međunarodnih arhiva, sekvence su birane dvojako: kao materijal za snimku koja posjetitelje prati kroz prostore i povezuje njihovo kretanje u koherentnu cjelinu, te kao zvučni komentari koji su kao dodatni, tematski selektirani auditivni zapisi precizno montirani u skladu sa sadržajem prostorija.
Ambijentalni sloj izložbe ne nameće se u prvi plan već je fluidno prisutan te podsvjesno usporava posjetitelja i seli ga u vrijeme radnje. Umjesto simplificiranog i jednoznačnog narativa, posjetiteljima je omogućen uvid u brojne sinkrone teme i međusobno sukobljene političke koncepte. Izvorni dokumenti zajedno s digitalnim uvećanjima i zvučnom kulisom čine svojevrsnu oprostorenu i ambijentaliziranu arhivu stvorenu za posvećeno čitanje i udubljivanje u građu. Uz postav su za potrebe izložbe oblikovani vizualni identitet, plakati, katalog i kartografske animacije čime je uspostavljen ujednačen likovni jezik kroz čitav prikazivačko-narativni repertoar obuhvaćen zadatkom.
Ime projekta: Izložba 1918. – Prijelomna godina u Hrvatskoj
Autorica izložbe: Andreja Smetko
Autori likovnog postava: Damir Gamulin, Antun Sevšek
Osnovni podaci:
Trajanje: 11. studenog 2018. – 19. svibnja 2019.
Lokacija: Matoševa 9, 10000 Zagreb
Ukupna tlocrtna površina: 233 m2
Investitor: Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Suradnici:
Video i multimedija: Damir Gamulin, Antun Sevšek, Nives Sertić, Zdenka Šinkić
Dizajn zvuka: Audio Video Consulting/ Bojan Kondres
Fotografije: Ivana Asić, Jure Živković
Edukativni program: Jelena Hotko, Marijan Sutlović
Prijevod: Marina Schumann
Lektura: Silvija Brkić Midžić
Restauratorsko-konzervatorski zahvati: Nada Skotak, Hrvatski državni arhiv
Rasvjeta: Ivica Tarle, Audio Video Consulting
Tehnički postav: Tomislav Degmečić, Mirana Jušić, Ivo Margaretić, Ozren Solić, Ivica Tarle
Izvođači:
Stolarski radovi: Stolarija Koren
Tiskarski radovi: Ars kopija
Multimedija: Audio Video Consulting
Staklarski radovi: Staklo Pogačić
Svjetlosni efekti: EART
