Kolažirano putovanje u muzejski svijet

Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Muzej za umjetnost i obrt predstavljaju izložbu slikarskih kolaža Zlatana Vehabovića naslovljenu „Atlas manjeg svijeta“ koja će biti otvorena ovog četvrtka 9. veljače u 19 sati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti.

Izložba slikarskih kolaža jednog od vodećih hrvatskih slikara današnjice inspirirana je predmetima iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt. Iako je izvorno bila namijenjena predstavljanju upravo u MUO-u, zbog radova na njegovoj obnovi, izložbu će javnost ipak moći razgledati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu do 12. ožujka 2023.

Riječ je o izložbi za čiju je pripremu Muzej za umjetnost i obrt Zlatanu Vehaboviću još 2019. godine omogućio uvid u više od 110.000 digitaliziranih predmeta iz svih zbirki u vremenskom razdoblju od gotike do danas.

Umjetnik je pregledavajući bogati muzejski fundus napravio osobnu selekciju umjetnina koje su mu poslužile kao inspiracija za izradu slikarskih kolaža velikih dimenzija. Kako sam umjetnik kaže „Atlas manjeg svijeta“ ciklus je slika koji nastavlja njegovo osobno istraživanje slikarskog izraza i njegovih formalnih određenja. Atraktivnost i vrijednost nastalih kolaža odraz su slikareva pogleda i doživljaja muzejske baštine i suvremenog slikarskog izričaja.

Više o izložbi pročitajte u nastavku:

Isječci iz teksta Miroslava Gašparovića iz monografije Zlatan Vehabović “Atlas manjeg svijeta”:

“Prijedlog da se izložba zasniva na fundusu i umjetninama MUO oslonio se na ideju dijaloga suvremenih umjetnika sa stalnim postavom Muzeja za umjetnost i obrt na kojoj se temeljio koncept ciklusa izložbi Suvremeni umjetnici u MUO započet 2009. izložbom MUOrtinis Dalibora Martinisa koji je tijekom godina izazivao znatan interes kako kritike tako i umjetnikā osobno. Začetna ideja Vehabovićeve izložbe ipak se unekoliko razlikovala od svih prethodnih. Ne želeći se referirati samo na postav htio je obuhvatiti mnogo više. Otkriti tajne muzejskih spremišta. Susresti se s umjetninama koje se nikad ne izlažu. Želio je ući pod epidermu Muzeja, prodrijeti na onu stranu koja nije dostupna svakodnevnim posjetiteljima.

Stavljeni su mu na raspolaganje mnogobrojni materijali o povijesti i sadržaju Muzeja, ali što je još važnije, baza podataka sa zapisima od preko stotinu tisuća predmeta fundusa muzeja. Bilo je zamišljeno da, s obzirom na njegov medij izražavanja – slikarstvo, glavni korpus izložbe bude predstavljen u uobičajenim muzejskim galerijskim dvoranama u prizemlju, te da se dijelom slika intervenira i u stalni postav.

COVID, potresi u slavljeničkoj 2020., promijenili su svijet pa tako sve njegove i naše planove.

Muzej za umjetnost i obrt teško je oštećen prvim potresom. Stalni postav MUO, kakav smo poznavali proteklih dvadesetak godina zauvijek je nestao, a Muzej kreće u neizvjesnu avanturu višegodišnje obnove i oporavka.
Figurativni pop realizam, u različitim stilskim obrascima i individualnim inačicama, dominantan idejno stilski izraz posljednjih dvadesetak godina na hrvatskoj slikarskoj sceni, upravo je u Zlatanu Vehaboviću pronašao svog korifeja. Slikara koji u najboljoj mjeri artikulira duh svoga vremena. Koliko slikarstvo samo za njega znači objasnio je u jednom TV razgovoru s Markom Golubom kada je konstatirao da nije niti imao puno izbora – za njega je slikarstvo bilo i ostalo jedini mogući izbor, jedini medij u kojem se mogao u cijelosti ostvariti. Bio je to, ujedno, i svojevrsni mladalački protest, izazvan situacijom u kojoj je slikarstvo marginalizirano u odnosu na tada, ali i danas, dominantni pravac postkonceptualne umjetničke društveno angažirane prakse.“

……

“Vehabović se postavio u ulogu virtualnog promatrača, šetača kroz digitalni muzej kojim je kroz labirinte zapisa i snimki tjednima i mjesecima šetao. U dvoranama tog, intimnog osobnog Muzeja za umjetnost i obrt među ostalim, nailazi na fotografije mnogih umjetnika koji su ostavili dubokog traga na njega. Kao u pravom, “analognom“, posjetu muzeju prepoznaje „svoje“ predmete koji ga privlače, s njime komuniciraju, susreće neke njemu drage i važne osobe s kojima nastavlja ili započinje neke nove razgovore koji ga vode dalje do novih osobnih konstrukta- slika – izložbi. Već samim njegovim činom izbora taj predmet mijenja značenje. Prestaje biti muzejski predmet i postaje objekt njegovog osobnog, subjektivnog doživljaja.

Umjetnik od stotina tisuća predmeta, slika, fotografija, ormara, crteža, kipova, haljina, stolica, grafika, čaša i šalica stvara svoj, osobni, imaginarni muzej. U tom procesu muzejski predmet prolazi kroz višestruku transpoziciju svoga značenja i prije nego što dospije na platno gdje tek u tom novom kontekstu dobiva novo jedinstveno značenje umjetničke stvarnosti, a time i nove istine.” 

Naslovna fotografija; foto Damir Žižić

Više o izložbi nmmu.hr/2023/02/02/zlatan-vehabovic-atlas-manjeg-svijeta/