Šest mjeseci nakon početka radova, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika izvijestilo je o napretku konstrukcijske i cjelovite obnove Doma hrvatskih likovnih umjetnika – Meštrovićevog paviljona video zapisom koji potpisuju snimatelji Vanja Babić i Sanja Bistričić uz montažu Ivane Pipal.
Prema riječima ravnateljice HDLU-a, Ivane Andabaka Vujičić, ovom će se obnovom nakon čak 85 godina cijeli prostor Meštrovićevog paviljona u potpunosti vratiti u službu likovne umjetnosti. Iseljenjem Hrvatskog povijesnog muzeja, djelatnost Hrvatskog društva likovnih umjetnosti proširit će se otvaranjem međunarodnog umjetničkog rezidencijalnog centra te dodatne, četvrte black box galerije.
Obnovi je prethodio konzervatorski elaborat kojeg je za HDLU izradio Institut za povijest umjetnosti, a suautorica elaborata dr. sc. Irena Kraševac pojasnila je kako je osnova nit vodilja bila sačuvati što više izvorne strukture.
Glavna projektantica konstrukcije dr. sc. Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je nakon detaljne kontrole paviljona utvrđeno da je najveća konstrukcijska problematika zgrade armirano-betonska i staklena kupola, budući da je većina staklenih prizmi popucala. U okviru ove obnove ona će se ukloniti te će se izraditi faksimilna rekonstrukcija kupole uz tehnološka i statička unaprjeđenja.
Glavni projektant arhitekture je mr. sc. Saša Randić iz arhitektonskog ureda Randić i suradnici d.o.o., a zanimljivo je da obnova uključuje i nekoliko noviteta kao što su otvaranje dvaju izvornih ulaza u zgradu, rješavanje pitanja pristupačnosti osobama s invaliditetom te uklanjanje Richterova vjetrobrana i izvedba novog, staklenog rješenja.
Završena je prva faza obnove, koja je uključila rušenje, uklanjanje i zbrinjavanje građevinskog otpada, a u drugoj fazi obnove postavit će se nove betonske ploče, novi ventilacijski kanali, unijeti cijeli sustav za opremu za korištenje Paviljona te izvoditi nova kupola.
Cjelovitu obnovu Meštrovićevog paviljona s jedne su strane potaknule posljedice potresa i nužno podizanje mehaničke otpornosti i sigurnosti zgrade, a s druge strane potreba da se osuvremeni i nadopuni elementima bitnima za funkcioniranje suvremenog galerijskog prostora.
