Izložba hrvatskog dizajna 19/20, koja predstavlja najužu selekciju najboljih dizajnerskih radova iz protekle dvije godine, gostuje u Rijeci, gdje će se u Muzeju grada Rijeke moći pogledati od 24. lipnja do 4. rujna. Izložba okuplja nagrađene radove u kategorijama Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski / produkt dizajn, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod te Koncept / inicijativa / kritički dizajn, a među njima je i naš V magazin (link).
Prošle godine je, u uvjetima pandemije, cjelovita verzija bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna prvi put predstavljena online (link), ali njen najuži dio, ukupno 35 projekata nagrađenih širom osam profesionalnih kategorija, premijerno je prikazan uživo u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, a ta selekcija sada seli u Muzej grada Rijeke.
Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja. Međunarodni ocjenjivački sud ovog su puta činili Sanja Bachrach Krištofić, Karlo Kazinoti, Željko Serdarević, Svjetlana Despot, Marko Pavlović, Lea Vene, Vedran Židanik te Bojan Hadžihalilović (BiH) i glavni urednik i suvlasnik Eye Magazinea John L. Walters (UK).
Online izložbu i novu bazu podataka suvremenog hrvatskog dizajna oblikovala je Marina Jukić i programirao Emanuel Blagonić, a autori vizualnog identiteta su Tina Ivezić i Matija Ferlin. Ukupno je na izložbu prijavljeno 497 radova, od kojih je Selekcijska komisija odabrala 294, od toga 247 profesionalnih i 47 studentskih radova. To je dosad, od prvog izdanja Izložbe hrvatskog dizajna održane 1999. godine, najobimnija selekcija napravljena u sklopu ovog bijenalnog izložbenog projekta. Izložbu potražite na ovoj adresi: izlozba.
Na ovoj će izložbi biti predstavljeni radovi koje je nagradio međunarodni stručni žiri, a njihovi autori su:
U kategoriji vizualnih komunikacija: Rafaela Dražić (Ana Ofak: Agents of Abstraction), Andro Giunio (25 FPS Festival), Marko Hrastovec (Hot Type), NJI3 (Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu – sezona 2018./2019.), OAZA (MADE IN: Crafts — Design Narratives) u profesionalnoj sekciji, a Neva Marija Zidić (Riah & Čovjek znači čovjek) i Tana Jeić (Niki Mill) u studentskoj.
U kategoriji Prostorne i grafičke intervencije i sistemi: Studio Tumpić/Prenc (Gradski bazeni Pula-Pola), Bojan Sivački i Lana Vitas Gruić (Signalistika arheološke zone Salona) i Studio Šesnić&Turković (Lokrum – Botanički vrt) u profesionalnoj sekciji.
U kategoriji Modni i odjevni dizajn nagradu je dobila Nataša Mihaljčišin (Sentiment 2) u profesionalnoj sekciji, a Mihaela Brajković ([HIDDEN]3) i Alison Ivašić (Modul) u studentskoj.
U kategoriji Koncept, inicijativa, kritički dizajn: OmoLab komunikacije (Omoguru – alati koji olakšavaju čitanje), Brigada (Humanitarna akcija Gimnazija Vukovar), Udruga Vizkultura (V magazin) u profesionalnoj, a Nikola Heged (Terapino) u studentskoj.
U kategoriji produkt / industrijskog dizajna: Grupa (Igram), Idearium (
U kategoriji Dizajn u digitalnim medijima / dizajn interakcija: Señor (Veliki hrvatski naivci), Bien design (TalentLyft), Infinum (
U kategoriji cjelovitog projekta/proizvoda: Leskovar studio (SAL⊥) i Oaza (MADE IN Crafts and Design Narratives) i Maša Vukmanović kreativni studio (Milla & Milli) u profesionalnoj sekciji.
U kategoriji dizajna ambalaže: Size (Farina), Octopus Ink (Pietro&Pietro) u profesionalnoj sekciji, a Tina Božan (San Servolo) u studentskoj.
Uz izložbu objavljena je i nova tiskana publikacija Pregled hrvatskog dizajna 19/20, koja na više od 400 stranica predstavlja radove selektirane za izlaganje u sklopu bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna 19/20 (link). Publikacija predstavlja više od samog kataloga manifestacije. U prvom segmentu uključuje eseje i intervjue domaćih i međunarodnih stručnjaka u području prakse, kritike i teorije dizajna, kako o tekućim, tako i o metodološkim, društvenim i kulturnim aspektima same dizajnerske prakse.
