Na jednome mjestu donosimo vam ključne informacije o novim natječajima namijenjenima kreativcima, umjetnicima, kustosima i drugim akterima domaće kulturno-umjetničke scene!
Natječaj za kustoski koncept 35. salona mladih
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika raspisalo je Natječaj za kustoski koncept 35. salona mladih. Salon mladih je izložba namijenjena predstavljanju radova vizualnih umjetnika do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. 35. izdanje Salon mladih održat će se u galerijama Bačva, Prsten i PM Doma hrvatskih likovnih umjetnika tijekom listopada i prosinca 2020.
Prijaviti se mogu kustosi, kustoske platforme, umjetničke organizacije i umjetnici, a prijava treba sadržavati:
- opis kustoskog koncepta (max. 5.000 znakova);
- prijedlog načina odabira umjetnika;
- opis specifičnih tehničkih zahtjeva za provedbu izložbe (ukoliko je primjenjivo);
- troškovnik;
- CV i profesionalne reference predlagatelja.
Potrebno je ispuniti prijavnicu.
Prijave se dostavljaju isključivo u elektronskom obliku na: [email protected] s naznakom: 35. SALON MLADIH.
Rok za dostavu prijava: 18. kolovoza 2019. (23.59).
Prijave pristigle nakon roka neće se razmatrati.
Razmatranje i odabir kustoskog koncepta vršit će Organizacijski odbor 35. salona mladih: Tomislav Buntak, Josip Zanki, Ida Blažičko, Fedor Fischer, Monika Meglić, Alen Novoselec i Melinda Šefčić.
Više informacija dostupno je ovdje.
Prijava radova za 17. festival prvih
Umjetnička organizacija Studio Artless otvorila je Natječaj za prijavu radova za 17. festival prvih. Radovi na temu Nestalna ljubav – o krhkosti ljudskih odnosa mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor u tome mediju radi po prvi put. Natječaj je otvoren do 23. kolovoza. Prijave s opisom rada, kratkom biografijom autora i kontaktom pošaljite na [email protected]. Festival prvih održat će se u KNAPu – Centru kulture na Peščenici u Zagrebu, od 14. do 18. listopada 2019.
Festival prvih pokrenuo je multimedijalni umjetnik Željko Zorica (1957. – 2013.) postavivši ga kao smotru dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih i neumjetničkih profila. FP svake godine proglašava središnju temu. Dosadašnje teme bile su: reklamokracija, GMO i biotehnologije, dominacije, mine, društvena odgovornost kapitala, mediji i prava djeteta, besplatno obrazovanje, poslovi sa Suncem, nepoznata mjesta u hrvatskoj umjetnosti 70-ih i 80-ih, nada, društvo razočaranja, depresija, solidarnost, pravo na (po)grešku, izmišljanje tradicije, doba praznine. Pokretanje Festivala prvih 2003. godine bilo je važno kako bi se otvorio prostor na javnoj sceni u zatvorenoj sredini te omogućio inicijacijski trenutak onima koji dolaze i, još važnije, da bi se prisililo/privoljelo one umjetnike i sve ostale koji su već tu da se usude napustiti profesionalno i zanatski sređene manirističke dvorce svojeg javnog istupa.
Za središnju temu 17. izdanja Festivala prvih inspiriraju teze i razmišljanja poljsko-britanskog sociologa i teoretičara Zygmunta Baumana (1925. – 2017.) te britanskog sociologa Anthonyja Giddensa koji s različitih analitičkih pozicija razmatraju međuljudske, osobito ljubavne odnose. Uočavajući suvremene tendencije Bauman današnje društveno okruženje označava metaforom tekuće modernosti, koja obilježava stalnu promjenu u svim sferama društva, a osobito u međuljudskim odnosima. U prikazu Baumanove knjige Liquid love/ On the fragility of human bonds (Nestalna ljubav – o krhkosti ljudskih veza, 2003., prikaz knjige u Socijalna ekologija, Vol.2 no. 13, 2004.) sociolog Krunoslav Nikodem kaže kako se u knjizi govori o pojedincu “bez veza”, bez povezanosti s drugim ljudima: “Bez postojanih veza, građani ‘nestalnog modernog društva’ osuđeni su na povezivanje s drugima kako god znaju, bez ikakvog jamstva da će te veze potrajati (…) poželjno je da povezivanje s drugima bude što slabije kako bi se uspostavljene veze jednostavnije mogle prekinuti kada se društvene okolnosti promijene.”
Ili, Baumanovim riječima: “u nestalnom, modernom životnom okruženju ljudske veze su možda najčešća, najaktualnija, najupečatljivija i najproblematičnija otjelotvorenja ambivalentnosti”. Mi želimo sigurnost, postojanost i trajnost, dok se, istovremeno, ne želimo dugoročno obvezivati. Spone u ljubavnim odnosima među ljudima postaju sve slabije, nestalnije i nesigurnije: “(…) spone i partnerski odnosi obično se doživljavaju i tretiraju kao ono što treba konzumirati, a ne proizvesti; podliježu istim kriterijima procjene kao i svi ostali predmeti konzumacije. Na potrošačkom tržištu, tobože trajni proizvodi u pravilu se nude na ‘probni rok’: obećava se povrat novca ako kupac ne bude posve zadovoljan.” Virtualne ljubavne veze bez stvarnog fizičkog kontakta, daju mogućnost prekida jednim klikom tipkovnice, bez posebnih obrazloženja.
U raspravi o transformaciji intimnosti u aspektima spolnosti, ljubavi i erotici, britanski sociolog Anthony Giddens međuljudske partnerske odnose promatra kroz drugačiju prizmu. Smatra kako su procesi demokratizacije odnosa (sloboda i jednakost) između pojedinaca u javnoj sferi doveli do promjena u partnerskim odnosima. Tradicionalna romantična ljubav pretpostavljala je povezanost temeljenu na obvezi, dužnosti i ekonomskoj ovisnosti “dok nas smrt ne rastavi”. Modernu ljubav odlikuje prolaznost i fleksibilnost bez trajnije povezanosti, iako može biti dublje intimna, temeljena na bliskosti i emocijama, traje dok zadovoljava oba partnera i nije isključivo monogamna.
Ova razmišljanja i postavke biti će polazne točke s kojih će se pokrenuti mogućnost istraživačkog, stvaralačkog i kritičkog umjetničkog odgovora, te kreativno razmatranje suvremenih ljubavnih odnosa. Kako umjetnička imaginacija reagira na postavljene teze? Jesu li one točne i koliko? Postoje li autori, umjetnici i teoretičari koji misle drugačije i imaju specifična osobna iskustva? Kroz ovaj natječaj pozivaju se stvaratelji na kreativni proces oblikovanja radova vezanih uz temu u različitim medijima.
Novosti o natječaju Ministarstva kulture
Ministarstvo kulture najavilo je da će Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu biti raspisan 4. rujna, s rokom prijave do 4. listopada ove godine.
Kako bi se prijaviteljima omogućila potpuna javna usluga kroz sustav e-prijavnice bez potrebe podnošenja i slanja papirnatih dokumenata te smanjili administracijski troškovi, Ministarstvo kulture u potpunosti je digitaliziralo natječajni postupak. Novim načinom postupak će se pojednostaviti i ubrzat će se procedura prijave na natječaj, obrada i evaluacija e- prijavnica te sam proces donošenja odluka.
Osim velikih ušteda u administracijskim troškovima, uvođenjem novog sustava očekuje se i ranija objava rezultata svih natječaja, postupka ugovaranja i izvještavanja. Rezultati natječaja za 2020. godinu za sva područja kulture bit će poznati najkasnije početkom 2020. godine, odmah po donošenju državnog proračuna.
Novosti u prijavi na natječaj
Prijave će se podnositi isključivo elektroničkim putem kroz e-pisarnicu dostupnu na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, gdje će se nalaziti i sve potrebne upute za podnošenje prijava elektroničkim putem.
Važno je napomenuti kako će za popunjavanje e-prijavnice biti potrebna autentifikacija kroz Osobni korisnički pretinac sustava e-Građanin. Stoga se svaka osoba koja će ispunjavati prijavnicu bilo za fizičku ili pravnu osobu, treba registrirati u sustav e-Građanin minimalne sigurnosne razine 2 (Kako postati e-građanin?). Novost je i digitalna pohrana propisane popratne dokumentacije, koju će trebati skenirati i pohraniti digitalno u samu e-prijavnicu.
Pozivaju se svi potencijalni prijavitelji da u sljedećim tjednima prate web stranice i Facebook Ministarstva kulture na kojima će se objavljivati vijesti i informacije o postupku prijave kao i sve druge informacije vezane uz ovogodišnji Javni poziv.
