Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Filmski program o gentrifikaciji u KIC-u
U Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu od 16. do 18. travnja održat će se program Bitka za kvart: Gentrifikacija na filmu uz niz filmskih projekcija i predavanje nezavisnog istraživača i filmaša Anthonyja Killicka.
Program u utorak, 16. travnja u 19 sati otvara dokumentarni film Željezni trokut (Iron Triangle) Prudence Katze i Williama Lehmana koji nas vodi u njujorški Queens, točnije Willets Point gdje desetljećima spontano raste mreža malih autoservisa. Vlasnici su većinom migranti koji uspješno vode svoje obrte usprkos izostanku potpore gradskih vlasti. Kada Željezni trokut privuče pažnju privatnih investitora koji u njemu vide priliku za brzu zaradu i lukrativnu urbanu obnovu, radnici Willets Pointa morat će udružiti snage u borbi protiv gentrifikacije i društvenog čišćenja koje se kriju iza prividno dobronamjernih urbanističkih planova obnove.
U srijedu, 17. travnja u 19 sati gost i selektor filmova Anthony Killick održat će predavanje na temu Video kao političko oružje – Gentrifikacija i klimatske promjene. U 21 sat slijedi dokumentarni film Rat zastava (Flag Wars) u režiji Lynde Good Bryant i oskarovke Laure Poitras. U pitanju je intiman i pronicljiv portret zajednice usred procesa gentrifikacije u gradiću Columbus u Ohiju. Program završava u četvrtak, 18. travnja u 19 sati uz projekciju filma Paula Snga Otimačina: Velika prijevara socijalnih stanova (Dispossession: The Great Social Housing Swindle). Godine 2017. stanovanje je postalo goruće pitanje britanske politike. Usprkos medijskom interesu, malo tko se ozbiljno bavio katastrofalnim dugoročnim potezima koji su uzrokovali kroničnu nestašicu subvencioniranih stanova u Ujedinjenom Kraljevstvu. Film istražuje interese koji se kriju iza namjernog zapuštanja te potom rušenja i regeneracije zgrada sa subvencioniranim stanovima koje se sustavno odvija tijekom posljednjih trideset godina.
Program se ostvaruje u suradnji sa Subversive Festivalom. Filmovi se prikazuju na engleskom jeziku bez hrvatskih titlova. Ulaz je slobodan. Informacije o programu dostupne su ovdje.
Vladimir Novak izlaže u Dioklecijanovim podrumima
HULU Split započinje ovogodišnji ciklus izložbi u Dioklecijanovim podrumima, a program otvara samostalna izložba dobitnika velike nagrade prošlogodišnjeg 34. salona mladih umjetnika Vladimira Novaka. Izložba pod nazivom Tihi osvajači otvara se u srijedu, 17. travnja u 19 sati.
“(…) U pet predstavljenih radova, s naglaskom na prirodne materijale i organičnost oblika, autor preispituje međuodnose materijala i mase. Tripartitna instalacija sastavljena od željeznih konstrukcija kao nosioca velikih snopova trske, ključnog prirodnog materijala kojeg Novak koristi u ovome ciklusu, smještena pred začeljni prostor bazilikalnog tipa evocira na sakralnu kompoziciju izazivajući pritom metafizički osjećaj. Trstika se ovdje nalazi izvan svog prirodnog okruženja te postaje uljezom morskog područja. Krhka, a opet izdržljiva i invazivna u prirodnom staništu, ovdje njena raskoš, nepredvidivost, pa i prkos, stoji u opoziciji prema čistim, glatkim kamenim blokovima kasnoantičkog kompleksa. (…) Minimalističkim, ali nipošto siromašnim i nedostatnim izrazom, Vladimir Novak u svojim djelima translatira vlastitu fascinaciju riječnim staništem, prirodnim vodotokom koji ujedno simbolizira cikličnost i obnovljivost prirode. Skulptorskim izražajem obuhvaća primordijalne ljudske potrebe – gradnju arhitektonskih oblika, ali i bazične ljudske potrebe za socijalizacijom i društvenom afirmacijom. Ambijentalna vrijednost skulptura transcendentalnog karaktera potiče na introspekciju, kontemplaciju o trenutku bezvremenskog bivanja i neverbalnim sferama nedokučivim ljudskom oku te promišljanje sebe u odnosu na okolinu koja ubrzano gubi svoju prirodnost i postaje umjetno konstruirana.” (tekst Sare Mikelić)
Noa Geras u Galeriji f8
U srijedu, 17. travnja u 19 sati, u ADU Galeriji f8 u Zagrebu otvara se izložba skulptura pod nazivom Go West mlade perspektivne umjetnice Noe Geras, studentice kiparstva na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Izložba je dio programa kojim će Akademija dramske umjetnosti tijekom travnja i svibnja predstaviti ciklus izložbi završnih radova studenata Odsjeka produkcije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Ova izložba predložena je i realizirana kao završni rad Aleksandre Giljević, studentice 3. godine preddiplomskog studija Odsjeka produkcije na ADU i prva je izložba organizirana u cijelosti od strane buduće diplomirane producentice. Riječ je o zanimljivom diskursu kojim se producenta uvodi kao važnu figuru u predstavljanju rada samostalnih umjetnika publici.
Kroz ovaj zanimljiv projekt, producentica izložbe Aleksandra Giljević povezala je mladu umjetnicu Nou Geras, studenticu kiparstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Petra Barišića, koja je prethodno studirala i u Veneciji na Accademia di Belle Arti, s povjesničarkom umjetnosti Majom Pavlinić, koja je napisala predgovor kataloga izložbe.
“Izložba Go West u dvije komponente progovara o pojedinačnim svjetovima svake osobe uronjene u makrokozmos prirode. Koncept obuhvaća dva temeljna životna odnosa: čovjeka prema prirodi predstavljenog putem skulpture životinjske strvine i čovjeka prema drugom čovjeku predstavljenog serijom brončanih minijatura. Pripovjedač ove priče je Aurox, nekoć moćna i snažna životinja, sada svedena tek na razinu strvine. Aurox je ovdje postavljen kao krajnji primjer posljedice nastale ljudskom destrukcijom i manipulacijom prirodom. Sažimanjem te ogromne strvine u mali, prizemni izložbeni prostor koji otežava slobodno kretanje u galeriji, najavljuje se drugi dio koncepta. Noa Geras povezuje ljudsko djelovanje nad prirodom s ljudskim međuodnosima propitujući koncepte migracija, ispreplitanja socijalnih i kulturnih krugova te neposrednih odnosa pojedinca prema drugima, strancima. Tema Drugog prožima koncept: serija minijatura na katu prikazuje bića kako putuju; oni su jedine osvijetljene točke potpune tame na katu galerije. Migracije su sastavni dio svakodnevice svih ljudi, međutim ovaj koncept bavi se društveno-ekonomski uvjetovanim migracijama. Simbolički, serija minijatura prikazuje: migrante kao nepoznanicu i promjenu koja se u matičnom okruženju može tumačiti i kao potencijalno opasna ili strašna. Na prvi pogled, vidimo samo fizički oblik tijela skulptura koje izgledaju animalno, čudovišno, potencijalno opasno. No pomnijim promatranjem bića ugledat ćemo, pod njima, njihovu ljudsku sjenu koja je bipedalna, jasnog obrisa glave i udova. Čudovišnost forme odjednom postaje prepoznatljiva i bliska. Ipak, povedemo li se inicijalnom opservacijom i uništimo li formu ovog životinjskog stvorenja uništit ćemo i njegovu ljudsku sjenu.” (iz teksta Maje Pavlinić)
Izložba ostaje otvorena do 4. svibnja, a može se razgledati radnim danom od 12 do 19 sati te subotom od 10 do 15 sati. Na dan zatvaranja, u 11 sati u ADU Galeriji f8 održat će se razgovor s umjetnicom koji će moderirati kustosica izložbe Maja Pavlinić.
Izložba Neže Knez u Galeriji AŽ
Do 30. travnja u Galeriji AŽ / Atelieri Žitnjak može se pogledati izložba Studije prostora mlade slovenske umjetnice Neže Knez. Tijekom trajanja izložbe u planu su i stručna vodstva za studente umjetničkih akademija i humanističkih znanosti, ali i za sve ostale zainteresirane posjetitelje, ljubitelje suvremene umjetnosti i susjede.
Neža Knez jednu je od najzanimljivijih i najcjenjenijih mladih slovenskih umjetnica, prošlogodišnja dobitnica Nagrade OHO za najboljeg mladog umjetnika u Sloveniji do 35 godina starosti (Nagrada OHO slovenska je inačica Nagrade Radoslav Putar u Hrvatskoj, također članica međunarodne mreže Young Visual Artists Award). Prilikom svoje prve samostalne izložbe u Zagrebu, Neža Knez izlaže dva starija rada – Rupa (2016.) i Kvadrat (2018.) – te jedan izveden posebno za Galeriju AŽ (Autobusna stanica), inspiriran karakterističnom prometnom putanjom od središta grada do njegove jugoistočne periferije, kao i stanjem iščekivanja koje umjetnica čita na osebujan i neobično plastičan način. U sva tri slučaja riječ je o svojevrsnim ambijentalnim instalacijama, u kojima umjetnica spaja medije skulpture, teksta i crteža, fotografije i videa, kako bi originalno materijalizirala svoje slojevito istraživanje zatečenog prostora (i vremena), kakav je na tragu site-specific pristupa najčešće ishodište njenog kreativnog impulsa. U sklopu priprema za izložbu, Neža Knez boravila je u Atelierima Žitnjak na kratkoj, neformalnoj umjetničkoj rezidenciji.
Marija Koruga u BAZI
Izložba Marije Koruge pod nazivom Iz povijesti, u prostoru BAZE u Zagrebu (B. Adžije 11) može se razgledati do 30. travnja svakim danom (osim nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom) od 16 do 20 h.
“Uzavrela rasprava povjesničarki umjetnosti i teoretičarki feminističke orijentacije 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća u SAD-u iz temelja je uzdrmala kanon zapadne umjetnosti i umnogome izmijenila diskurs tradicionalne estetike i povijesti umjetnosti. Problem nevidljivosti umjetničkog stvaralaštva žena koji su na dnevni red postavile kako teoretičarke vizualne kulture tako i umjetnice praktičarke vratio je ‘tijelo’ tobože neutralnom motrištu povjesničara, a time i širom otvorio vrata ne samo rodnoj, nego i klasnoj i rasnoj kritici discipline.
Pola stoljeća nakon feminističkog obrata ne može se reći da je u našem lokalnom kontekstu učinjeno puno po pitanju revalorizacije stvaralaštva žena umjetnica, niti po pitanju sakupljanja i obrade građe. Dominantni institucionalni diskurs uglavnom postojano inzistira na analizi formalnih stilskih obilježja, izbjegavajući govor o društvenoj pozadini umjetničkog stvaranja. ‘Neutralnost’ struke pritom funkcionira kao instrument isključenja svega što konzervativni kanon ne može podnijeti. Glasovi (tek) nekolicine lokalnih feministički orijentiranih povjesničarki umjetnosti više predstavljaju iznimku nego općeprihvaćeni teorijski pristup istraživanja umjetnosti, no mora im se priznati pionirska uloga u zacrtavanju sasvim drugačije znanosti i povijesti umjetnosti, takve koja bi u obzir uzela i njezine društveno-političke uvjete.
Novi ciklus slika Marije Koruge nastavlja se na tu misiju: ona iz povijesti izvlači umjetnice koje je lokalna povijest umjetnosti spremila u zaborav, pritom koristeći tradicionalni medij: sliku. Šest slika iz ciklusa funkcionira kao šest fragmenta iz povijesti života i rada umjetnica koji otkrivaju sve nevolje s rodom unutar svijeta umjetnosti. Povijest je to umjetnosti koju tek treba(mo) napisati. Dok čekamo razvoj takvog scenarija pred našim su očima – slike.
U srednjem i malom formatu u kombiniranoj tehnici akrila, ulja, kolaža i akvarela na platnu (i papiru) Marija Koruga izvodi portrete jedanaest umjetnica, povijesnih ličnosti rođenih krajem 19. ili početkom 20. stoljeća, različitih klasnih i obrazovnih pozadina. U njezin ‘panteon’ zaboravljenih na jednom su se mjestu ušuljale i samouke žene sa sela koje su svoje skulpture izrađivale od slame – jedinog materijala koji su imale, pored onih obrazovanih koje su zahvaljujući svom plemićkom ili buržujskom porijeklu pohađale najprestižnije kurseve, škole i odsjeke Akademija specijaliziranih za žene umjetnice. Od njih jedanaest, koliko ih Marija Koruga stavlja u fokus ciklusa, tek jedna je umjetnica temeljito valorizirana u okvirima struke, pri čemu nije zaobiđen ni društveno-politički kontekst ni sistemska represija nad njezinim radom (i privatnim životom) – Nasta Rojc. Ostale umjetnice su u našoj znanosti ili tek nedavno ‘otkrivene’, poput Otti Berger i Vere Dajht-Kralj, ili obrađene fragmentarno, odviše konzervativno ili pak – nikako: Sofija (Baba) Penavuša, Branka Hegedušić, Vera Fisher, Anica Blažević, Marija Braut, Slava Raškaj…”
