O granicama i potrebama

Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

Japansko-austrijski fotograf Seiichi Furuya izlaže u Galeriji Spot

U ponedjeljak, 13. svibnja u 19 sati, u zagrebačkoj Galeriji Spot otvara se izložba renomiranog japanskog fotografa s austrijskom adresom, Seiichija Furuyje, pod nazivom Granica 1981-1983 (Staatsgrenze 1981-1983).

U kojoj mjeri jedna zemlja poznaje svoje granice i kako izgleda život ljudi u pograničnim područjima? – pitanje je na koje japanski fotograf s austrijskom adresom, Seiichi Furuya, pokušava odgovoriti početkom osamdesetih godina u svojoj seriji fotografija Granica 1981-1983 (Staatsgrenze 1981-1983). Rad uključuje geografsku kartu s obilježenim lokacijama i 23 fotografije snimljene na granicama Austrije sa zemljama tadašnjeg Istočnog bloka, Čehoslovačkom, Mađarskom i Jugoslavijom. Godina 1981. ujedno je i razdoblje obilježeno hladnim ratom te političkim i vojnim napetostima između Istoka i Zapada. Stoga za umjetnika porijeklom iz zemlje čiji je teritorij određen prirodom, dolazak u Europu predstavlja i trenutak suočavanja s fenomenom granica kao umjetnih političkih tvorevina. Putujući pograničnim područjima Austrije, Furuya dokumentira mjesta gdje se život odvija prema nekim svojim pravilima i ritmom. Crno-bijele fotografije odmarališta, vidikovaca i raskrižja, uz brojne melankolične pejzaže, popraćene su bilješkama prikupljenima za vrijeme putovanja i upoznavanja s lokalnim autrijskim stanovništvom. Iako na prvi pogled djeluju romantično, mjesta na Furuyinim fotografijama obilježena su tragičnim događajima te, prema riječima autora, otkrivaju tišinu tužnih činjenica.

Izložba je otvorena do 31. svibnja.

 

 

Okrugli stol o metodici likovnih umjetnosti i kulture

Portal Kulturflux pri Klubu studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira u utorak, 14. svibnja od 18.00 do 19.30 h u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu okrugli stol na kojem će stručnjaci iz područja metodike likovne umjetnosti i kulture i studenti nastavničkih smjerova diskutirati o potencijalima i perspektivama koji novi kurikulumi otvaraju nadolazećim generacijama učenika.

Izradom i objavom novih kurikuluma dospjeli smo do nove obrazovne ere u Republici Hrvatskoj koja se mahom posvećuje izobrazbi novih generacija učenika koji srastaju u autonomne i kritičke individue koje su svjesne nedostataka u njihovim zajednicama i načina na koje žele poboljšati kvalitetu standarda zajednica u kojima se nalaze. Prepoznata je važnost likovne izobrazbe i njen utjecaj na formiranje vizualne pismenosti i kritičkog razmišljanja koja se između ostalog osuvremenjuje putem uvođenja tematskih cjelina, projektne nastave kao uvriježene nastavne metode i fokusa na stjecanju cjeloživotnih kompetencija kako bi išla u korak sa stvarnim potrebama učenika.

U to ime okrugli stol služit će kao platforma na kojoj će se kroz niz tema dati odgovore na mogućnosti koje novi predmetni kurikulumi za Likovnu umjetnost i Likovnu kulturu otvaraju. Cilj okruglog stola je da se osvijesti zainteresiranu javnost i buduće nastavnike ili stručnjake o novostima iz kurikuluma i specifičnim problematikama kako bi se stvorio dijalog kojim bi se moglo kritički promatrati odgojno-obrazovne strategije kurikuluma.

Među različitim temama o kojima će se govoriti na okruglom stolu je pitanje izvedbe nastave prema temama, ne stilovima iz povijesti umjetnosti, promjena kanona umjetničkih djela u novim udžbenicima u nastavi povijesti umjetnosti, problem integracije novih kurikulumskih sadržaja i državne mature i pitanje primjene novih nastavnih metoda na predmetu Likovna kultura.

Na okruglom stolu govore:
– Josipa Alviž, profesorica na Katedri za metodiku nastave povijesti umjetnosti
– Jasmina Nestić, profesorica na Katedri za metodiku nastave povijesti umjetnosti
– Ida Loher, profesorica na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti
– Vesna Mišljenović, profesorica V. gimnazije Zagreb
– Martina Ištvan, studentica nastavničkog smjera povijesti umjetnosti i likovne kulture
– Tihana Kušter, studentica nastavničkog smjera povijesti umjetnosti

Okrugli stol moderiraju:
– Mirna Bralić, studentica povijesti umjetnosti
– Ivana Rogač, studentica povijesti umjetnosti

 

 

U MUO se otvara izložba poznatog istarskog umjetnika Roberta Paulette

Poznati istarski umjetnik, akademski slikar Robert Pauletta u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu prvi put će publici predstaviti svoje recentne radove na izložbi naziva Suton & zora. Izložba Paulettinog stvaralaštva otvara se u utorak, 14. svibnja i trajat će sve do 9. lipnja.

Kroz dvije suprotstavljene teme – nevidljivo i hiper-vidljivo, koncept izložbe propituje odnos s gledateljem u dva ciklusa. Prvi ciklus predstavlja monokromatske slike s motivima oružja vidljive tek kroz angažman gledatelja. Uz slike iz prvog ciklusa, bit će predstavljeni i prateći kinetički objekti. Poigravajući se s optičkim varkama i percepcijama vidljivog, skrivenog i iluzornog, drugi ciklus predstavlja djela izrazito naglašenog kolorita kroz geometrijske apstrakcije koje predstavljaju jedinstven Paulettin umjetnički potpis. Neki od radova iz druge, opozitne serije, stvaraju tzv. simultani kompleks zbog kojeg gledatelj percipiraju likove i boje koji ne postoje.

 

 

Tevž Logar o Goranu Trbuljaku 

U zagrebačkoj Galeriji Nova, u srijedu, 15. svibnja u 18 sati održat će se predavanje i prezentacija Tevža Logara pod nazivom Zamisli nešto nezamislivo a onda zamislivo, u kojem će se baviti nedavno objavljenim knjigama Gorana Trbuljaka. Knjiga 1, I – CCXXX i Prije i poslije retrospektive kroz dva različita urednička pristupa nastoje smjestiti Trbuljakovo djelo u njegovu životnu dijalektiku koja se neprestano proteže između dva suprotna elementa. Knjiga 1, I – CCXXX objavljena je povodom Trbuljakove izložbe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (2019.) a koja je umjesto predstavljanja kronologije Trbuljakovog opusa od 1960-ih do danas pokušala odrediti glavne interese umjetnika kroz prizmu jednog rada – serije Ovojeizam. S druge strane, monografija umjetnikovog rada pod nazivom Prije i poslije retrospektiveobjavljena je povodom umjetnikove izložbe u Centru za suvremenu umjetnost u Ženevi (2018.) i analizira Trbuljakov stav prema statusu umjetničkog djela te ulozi umjetnika kroz perspektive pozvanih pisaca Ivane Bago, Andree Bellinija, Jerka Denegrija, Christiana Rattemeyera i Víta Havráneka, kao i kroz specifično definiranu vizualnu strukturu knjige koja se opire kronološkom čitanju opusa. Imajući u vidu da je Goran Trbuljak označio svoj opus retrospektivom još 1981. važno je primijetiti u kontekstu ove dvije publikacije da ovo nije još jedna retrospektiva, već mogući pregled i uspostavljanje tenzije s umjetnikovim propitivanjem načina na koji promatramo i doživljavamo umjetnost.

 

 

Predavanje o izložbi Toward a Concrete Utopia

Predavanje Martina Stierlija, glavnog kustosa odjela arhitekture i dizajna Muzeja moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, tematizirat će veliku izložbu MoMA-inu izložbu posvećenu arhitekturi Jugoslavije, a održat će se u srijedu, 15. svibnja u Velikoj dvorani Arhitektonskog fakulteta u 19 h. Uvod u predavanje i diskusiju moderirat će Maroje Mrduljaš.

Izložba Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 održala se u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku od srpnja 2018. do siječnja 2019. godine. U predavanju će je kustos Martino Stierli smjestiti u širi kontekst arhitektonskih izložbi u MoMAi, te se osvrnuti na ulogu te izložbe kao alata za kritičku reviziju kanona moderne arhitekture. Regija južnog dijela Srednje Europe i Balkana se, iz zapadne perspektive, dugo smatrala tek rubno povezana s modernističkim projektom. Povjesničarka Maria Todorova pokazala je kako su u zapadnoj umjetnosti, književnosti i kulturi države bivše Jugoslavije smatrane i prikazivane kao europsko unutarnje “drugo”. Međutim, sustavnim pregledom produkcije i mreža razmjene arhitekata koji su djelovali u Jugoslaviji u razdoblju od 1948. do 1980. godine, stvara se posve drugačija slika.

Nadalje, predavanje će se osvrnuti na praksu kuriranja kao istraživanja. Izložba kao što je Toward a Concrete Utopia oslanja se ne samo na temeljito istraživanje arhiva, već i na kritičke doprinose velikog broja stručnjaka specifičnih područja koji zajednički komuniciraju nedovoljno priznato arhitektonsko djelo širokoj međunarodnoj publici.

 

 

Izložba Josipe Krolo u Galeriji Siva

U četvrtak, 16. svibnja u 20 sati u Galeriji Siva u AKC Medika u Zagrebu, otvara se izložba mlade umjetnice Josipe Krolo pod nazivom Obgrljena rima.

Obrgljena rima
a – Bezglava žena
b – Labirint
b – Šah
a – Iznad situacije

Obgrljena rima, prva strofa soneta, u četiri slike prikazuje četiri etape višegodišnje veze.
a – Bezglava žena
Zbog straha od vezivanja odbijala sam ljubav. Kamena bista među pravim ljudima, bezglava u shvaćanju da imam problem.
b – Labirint
Početak veze. Moje gubljenje, njegovo ganjanje, moje izmicanje.
b – Šah
Na šahovskoj ploči ostali su samo bijela kraljica i crni kralj. Njegova je depresija pojela bijelog kralja. Venera je tu da sudi i da se smije. Igranje šaha je kao igra ljubavi. Ja ne znam igrati šah.
a – Iznad situacije

Josipa Krolo, rođena je u Splitu 1992. godine. Završava opća gimnazija Vladimir Nazor, Split, Krajobrazna arhitektura pri Sveučilištu u Zagrebu, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, Facultat de Belles Arts u Barceloni. Iza sebe ima nekoliko grupnih i samostalnih izložbi.

 

 

Izložba Ane Mušćet u MMSU-u

U subotu, 18. svibnja u 19 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci bit će otvorena samostalna izložba Ane Mušćet pod nazivom Zastave, koja će obuhvatiti autoričinu istoimenu seriju radova, inspiriranu Krležinim romanom Zastave.

 

 

Tanja Dabo u Galeriji Prozori

U zagrebačkoj Galeriji Prozori trenutno se odvija procesualan participativan istraživački umjetnički projekt pod nazivom Što umjetnica/umjetnik treba – studija slučaja umjetnice Tanje Dabo.

“Ovaj istraživački umjetnički projekt zamišljen je kao početak istraživanja temeljenog na iskustvima vizualnih umjetnica i umjetnika u Hrvatskoj, na temu stvarnog položaja i potreba umjetnica i umjetnika za njihov rad – od produkcije umjetničkih radova, podrške sustava, izložbenih aktivnosti i svih drugih oblika djelovanja čije se razmatranje pokaže važnim kroz ovo istraživanje.