Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Izložba švicarskog arhitekta i umjetnika Stephana Mädera
U ponedjeljak, 25. ožujka u 18 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe švicarskog arhitekta, sveučilišnog profesora i umjetnika Stephana Mädera pod nazivom Skice. Izrazito produktivan dugogodišnji opus arhitekta predstavit će se kroz raznolike teme u kojima dominira arhitektura u krajoliku ili urbanom kontekstu, dok su vizure Hrvatske posebno zabilježene kroz skice koje orisuju Kvarner i Dalmaciju. Za vrijeme izložbe bit će dostupan i dvojezični deplijan s tekstom slovenskog arhitekta Tadeja Glažara s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.
Izložba će biti otvorena do 23. travnja.
Izložba Irene Frantal u galeriji CEKAO
“(…) Ovom vezom knjige i prostora, specifično prostora Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, bavi se Irena Frantal u svom radu dis-/+appearance of text. Ispisujući svoj autorski tekst na zid galerije školskom kredom, ona prostor tretira kao knjigu, stvarajući narativ o prostoru, jednu istinu unutar njega i tako mu dajući glas. Jednostavan alat krede i simbolički je vezan uz sam prostor i njegovu ulogu edukacije različitih generacija. Međutim, on upućuje i na temporalnost intervencije u prostoru koja se nevjerojatnom lakoćom briše sa zidova upravo interakcijom spomenutih različitih generacija i njihovom prisutnošću u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.
Drugi dio rada Irene Frantal čini knjiga, medij koji je središte njenog umjetničkog istraživanja. U knjigu umjesto teksta ona smješta prostor Učilišta čineći tako petlju naspram smještanja teksta u prostor. (…)” (iz teksta Maje Flajsig)
Radovi studenata Novih medija u Galeriji Prozori
U zagrebačkoj Galeriji Prizori u ponedjeljak, 25. ožujka u 19 sati otvara se izložba Prostori između, na kojoj sudjeluju studenti diplomskog studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, smjer Novi mediji: Sanja Bistričić, Filip Borelli, Valentina Butumović, Dora Fodor, Teuta Gatolin, Ivan Jamić, Iva Korenčić, Maja Rivić, Branimir Štivić, Sarah Toscano.
“Ulazeći u lokalnu zajednicu te uspostavljajući kohezivne veze između knjižnice i njenih stanovnika autori preispituju mogućnosti i potencijale medija i njihovu društvenu ulogu. Javni prostor kojeg čine knjižnica i kvart postaju mjesto razvijanja ideja koje više ne leže internalizirane unutar njihovih metodologija, već omogućavaju komunikaciju i povratnu informaciju.” (iz predgovora Maje Flajsig)
Mentorica je Andreja Kulunčić, a umjetnička suradnica Katerina Duda. Izložba će se moći pogledati do 30. ožujka.
Otvorenje 54. zagrebačkog salona
54. zagrebački salon – Bez anestezije, nastao prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara, otvara se u utorak, 26. ožujka 19 sati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 5. svibnja.Izložbu smo najavili ovdje, a za vrijeme trajanja Salona bit će održana stručna vodstva svake srijede i petka u 15 sati.Također, paralelno s otvorenjem 54. zagrebačkog salona, u galeriji Proširenih medija (PM) istoga se dana s početkom u 20.15 sati otvara Izložba nagrađenih autora 51. zagrebačkog salona: Goran Škofić i Vlasta Žanić S druge strane. Prema odluci odbora za dodjelu nagrade Goranu Škofiću, za rad Na plaži i Vlasti Žanić, za rad Pravo glasa, dodijeljene su dvije jednakovrijedne Grand Prix nagrade 51. zagrebačkog salona.
Na izložbi u galeriji PM, umjetnici će s predstaviti zajedničkim radom koji će se sastojati od peformansa koji će biti održan na danu otvorenja dok će do kraja trajanja izložbenog razdoblja u galeriji PM biti postavljena multimedijalna instalacija temeljena na video zapisima samog performansa.
Tribina o toleranciji u Muzeju za umjetnost i obrt
Sedma tribina iz ciklusa Zašto se mrzimo? u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, održat će se u srijedu 27. ožujka u 19 sati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, pod nazivom Mržnja i likovni izričaj. Na tribini sudjeluju dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Dimitrije Popović, akademski slikar i književnik, Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti, viša kustosica u Atelijeru Meštrović u Zagrebu te Dejan Kršić, povjesničar umjetnosti, grafički dizajner i profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Moderatorica tribine je Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti, neovisna kustosica i urednica.
U slikarskom ili kiparskom djelu ponekad je granica između patriotizma i nacionalizma vrlo tanka, što otkriva mogućnosti izravne zlouporabe i manipulacije likovnosti u političke, ideološke i propagandne svrhe. Kako se emocije, posebno one negativne, poput mržnje i nasilja, netolerancije i agresije, prenose putem likovnog izričaja? Kako se mržnja i govor mržnje izražava kroz karikaturu, političke plakate i dizajnerska rješenja, gdje su granice dobrog ukusa i slobode govora, što se poručuje grafitima, intervencijama na javnim skulpturama?
Tribina pokreće zanimljivu i intrigantnu temu, jer je u likovnom izričaju teško prepoznati koje teme izravno i izrazito potiču ili veličaju mržnju, nasilje, netrpeljivost, agresiju, a koje na mržnju upozoravaju ili je osuđuju. Nizom odabranih primjera pokazat će se kako se takva praksa prelamala na likovnom izričaju od antičke mitologije, biblijskih tema i renesanse do suvremene epohe i moderne umjetnosti. Ulaz je slobodan.
Predavanje Nikole Bojića u DAZ-u
U srijedu, 27. ožujka u 20 sati, u prostorima Društva arhitekata Zagreba (DAZ), održat će se predavanje dizajnera i povjesničara umjetnosti Nikole Bojića na temu eksperimentalnih metoda istraživanja prostora koja spajaju satelitsku arheologiju, mapiranje, arhivski i terenski rad, ekosustavno mišljenje i kritički dizajn.
O ovim će metodama biti riječi unutar projekta The Sinking Gardens (s Alanom Waxmanom), realiziranog 2012. u Xi Xi nacionalnom parku u gradu Hangzhou u Kini. Projekt problematizira pitanja gentrifikacije, prostornih politika i radikalne ekološke transformacije do koje dolazi uslijed nekontrolirane urbanizacije, a koja sve češće nije vezana za određeno političko i kulturno okruženje, već poprima globalni karakter.
Metodologija razvijena unutar ovoga projekta poslužila je kao osnova za koncipiranje umjetničke knjige“Excavations, te 96. broja časopisa Život umjetnosti koji se bavi odnosom teritorija i specifičnog mjesta. Unutar ovog broja objavljeno je 11 mapa među kojima su radovi brojnih domaćih istraživača, dizajnera i arhitekata stavljenih u odnos s radovima umjetnika poput Santiaga Sierre i istraživača s Harvard GSD Urban Theory Lab-a.
Prostorna realizacija u Kini bit će predstavljena zajedno s dvije spomenute publikacije kao jedinstvena narativna i metodološka cjelina, pri čemu će naglasak biti na stalnoj tranziciji između prostornog medija i medija knjige.
Geert Lovink u Mami
U petak, 29. ožujka u 19 sati u zagrebačkom Multimedijalnom institutu Mama održat će se predstavljanje nove knjige nizozemskog medijskog teoretičara i aktivista, Geerta Lovinka.
Dizajniran(a) da budeš tužan/na (Sad by Design) je nova knjiga Geerta Lovinka u kojoj nudi kritičku analizu našeg društvenog okruženja i svega što nam ono čini. Geert analizira probleme toksičnih viralnih memova, ovisnosti o mreži i mamaca lažnih vijesti. Pokazuje kako su pokušaji dizajniranja mjesta za rješavanje tih problema, u svojim nastojanjima da budu apolitični, nesposobni stvoriti ozbiljnu kritiku ili legitimne alternative. Ali odgovor postoji: Lovink nas poziva da prihvatimo da je intimnost tih mjesta konstruirana – jer je dosada, kaže, prva faza prevladavanja “nihilizma platformi”, što nas može osloboditi da se organiziramo kako bismo zaustavili industriju prikupljanja podataka koja ih pokreće.
Šetnja za spas potoka Črnomerec
U subotu, 30. ožujka s početkom u 11 sati, na okretištu Črnomerec (zelena površina uz Ilicu) krenut će šetnja podrške incijativi za očuvanje otvorenog toka potoka Črnomerca i uređenje javne šetnice duž trase potoka na potezu od Medvednice do Save. Šetnja će ići trasom potoka Črnomerca od Ilice do Save (Pliva će se zaobići), a previđeno trajanje je oko 2 sata. Šetnju će voditi Darko Rundek, a organizira ju inicijativa Spasimo potok Črnomerec i 1POSTOZAGRAD.
Potok Črnomerec jedan je od rijetkih zagrebačkih potoka koji je sačuvao otvoreni tok u gotovo cijeloj dužini od Medvednice do Save. Trasa potoka iznosi čak 11 kilometara, a iako bez ikakve komunalne opreme, izrazito je popularna šetnica i izuzetno važan dio zagrebačke zelene infrastrukture. Aktualni GUP za dio trase potoka Črnomerca od Krčelićeve ulice do Horvaćanske ceste predviđa izgradnju produžene ulice Črnomerec. Tako kako se planira danas, ta bi izgradnja u potpunosti poništila sam potok i vrijedni zeleni koridor te ukinula potencijal važnog javnog zelenog šetališta zapadnog dijela grada. Ideja zatvaranja potoka za potrebe izgradnje ceste datira iz prve polovice 20. stoljeća kada su mnogi gradski potoci nadsvođeni za potrebe novih ulica. Od tada do danas stvari su se bitno promijenile: od toga da su izgrađene nove prometnice do toga da mnogi europski i svjetski gradovi sada otvaraju ranije nadsvođene vodotoke, prepoznajući u njima vrijednost kroz urbane, ekološke, društvene i druge aspekte.
Kako bi skrenuli pažnju na postojeće vrijednosti i mogućnosti trase te potrebu prostornog planiranja grada koje uključuje, a ne poništava potok, u šetnju uz potok Črnomerec vodi nas glazbenik Darko Rundek. Cilj šetnje je skretanje pažnje na taj vrijedni javni prostor koji treba sačuvati i urediti. Uz pomoć aktivista Spasimo potok Črnomerec i 1POSTOZAGRAD, Darko Rundek vodit će zainteresiranu javnost duž najugroženije rute šetnice, od Ilice do Save, a koja bi idejnim gradskim projektom u potpunosti nestala i bila pretvorena u prometnicu. Trasa koju se planira staviti u podzemlje je stanište mnogih vrsta životinja od kojih su neke zakonom izričito zaštićene. Njihova staništa je najstrože zabranjeno uništavati. Utoliko se projekt ceste preko potoka i ne može ostvariti bez kršenja zakona. Dio trase je i zaštićeno arheološko područje s ostacima iz Kamenog doba.
Šetnica uz potok Črnomerec povezuje gradske četvrti Črnomerec, Trešnjevku-sjever i Trešnjevku-jug i dio je identiteta nekoliko zagrebačkih kvartova, a na niz mjesta i jedina javna zelena površina koja funkcionira kao javni park, primjerice u Zaprešićkoj ulici. Spasimo potok Črnomerec i 1POSTOZAGRAD pokrenuli su inicijativu da se potok spasi od betonizacije te primjereno uredi kao javno šetalište u punoj trasi od Medvednice do Save. Zagovara se alternativno rješenje od onoga koje u potpunosti poništava potok.
U sklopu izmjena GUP-a zatraženo je da se potok sačuva kao važan dio zagrebačke zelene infrastrukture. U perspektivi, trasu potoka Črnomerca vidimo kao uređenu šetnicu ali i dio mreže zelenih koridora javnih šetnica s biciklističkim stazama, koje (već sad) povezuju Park prirode Medvednicu s Jarunom tj. nasipom uz Savu, uključujući i brojne druge smjerove kretanja, poput uređene trase Samoborčeka i veze sa šetnicama uz druge gradske potoke. Novu mrežu šetnica koje bi uključivale i biciklističke staze vidimo i kao važan doprinos boljoj mobilnosti u gradu. Očuvanje zelenog i plavog koridora izuzetno je značajni doprinos i ublažavanju negativnih klimatskih promjena.
Kroz male komunalne akcije za 2019. godinu već su prihvaćene građanske incijative za etapno uređenje šetnice na prostorima gradskih četvrti Črnomerec, Trešnjevka-sjever i Trešnjevke-jug. Vijeće Gradske četvrti Črnomerec jednoglasno je donijelo i zaključak da zabranjuje da se potok nadsvodi te je odbijen gradski idejni projekt o pretvaranju zelene oaze u prometnicu.
Izložba Ivane Tkalčić u Kazamatu
Do 7. travnja u osječkoj Galeriji Kazamat može se pogledati izložba umjetnice Ivane Tkalčić pod nazivom Paradise now_ _twilight zone, snapchat, camera, text to speech.
Ako pogledamo našu dnevnu online komunikaciju, ona se više ne odvija samo kroz tekstualne poruke i slike, nego i kroz videozapise, GIF-ove, Twitter postove, blogove, igre, Skype i grupne razgovore. Čak ako smo daleko od naših prijatelja i obitelji, možemo se trenutačno spojiti i imati osjećaj gotovo fizičke prisutnosti. No s druge strane, sve te informacije ostavljaju digitalni trag koji se može slijediti do izvora i potencijalno zloupotrijebiti.
Većina digitalnih platformi koje svakodnevno koristimo (youtube, google, facebook, instagram, tiktok, twitter, amazone, eBay, news portali) ne samo da prikupljaju informacije o nama kao korisnicima, nego i filtriraju sve dostupne informacije prema ‘našim’ potrebama, pokazujući nam informacije za koji smatraju da bi bile najbolje za nas, vođeni načelom ‘ako ti se sviđa ovo, sviđat će ti se i ono’. Mi kao korisnici možemo imati osjećaj korisnog personaliziranog svakodnevnog okružja u kojemu individualno odlučujemo i slijedimo svoje pravo slobode izbora, no sve to može biti samo dio našeg osobnog svijeta iluzija, život u odvojenom balonu.
Za sve nove vizualne podražaje, često je teško biti siguran što vidimo kada gledamo. Kroz naš ‘balonski’ pogled , prikupljamo djeliće informacija, pretpostavljajući da je ono što vidimo koherentno i ekvivalentno stvarnosti. Problem takvog pogleda je u tome što se korisnici nalaze u intelektualnoj izolaciji, u takozvanom ‘paralelnom informacijskom svemiru’, koji se hrani samim sobom. Kao rezultat, korisnici se odvajaju od informacija koje se ne slažu s njihovim stajalištima, učinkovito ih izolirajući u vlastite kulturne i/ili ideološke balone. Također kad donosimo odluke o informacijama na koje ćemo usmjeriti pažnju, biramo prema nekim nesvjesnim kriterijima. Svjesna pažnja, koju velike medijske i tehnologijske kompanije pokušavaju što duže zadržati, uhvatiti i zaplijeniti je možda posljednja linija otpora za osiguravanje privatnih misli i svjesne akcije?
Ulazimo u post-informacijsku i post-ljudsku eru, koja radikalno transformira način i prirodu našeg življenja, postojanja i razumijevanja svijeta koji nas okružuje. Nadalje, na osobnoj razini, granica između online i offline života je nestala. Najintimniji dio naših života postao je dio virtualnog svijeta koji izvlači snagu iz medija. Naša percepcija i iskustvo svijeta se nesumnjivo mijenja. Informacije i slike kojima smo okruženi postaju dio naše percepcije svijeta, naše točke gledišta, razumijevanja stvarnosti – temelj za razmišljanje i djelovanje.” (iz pregovora)
Dio projekta je realiziran u sklopu Mreže za razvoj talenata Summer Sessions 2018. u koprodukciji udruge Metamedij, Pula i V2_Instituta za nestabilne medije, Rotterdam.
Retrospektiva Ivane Popović u MSU-u
Do 28. travnja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti traje velika retrospektivna izložba Ljubav i otpor Ivane Popović, s više od 250 radova od područja mode, kazališta, kiparstva, kostimografije, performansa, crteža, primijenjene umjetnosti i produkt dizajna. Izložbu prati katalog o radu Ivane Popović, te bogat diskurzivni edukativni program. Predstavljeni su i radovi studenata Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu i učenika Aranžersko – scenografskog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna inspirirane njenim stvaralaštvom.
