Knjigu ne treba suditi (samo) po koricama, no u onim najsretnijim slučajevima literarna vrijednost štiva uspije dobiti i svoj ravnopravan pandan u samom oblikovanju knjige kao predmeta. Dva primjera takvog spretnog spoja, u kojima sadržaj knjige dobiva svoju nadahnutu grafičku interpretaciju, nastala su u suradnji dizajnerica Lane Cavar i Narcise Vukojević s nakladničkom kućom OceanMore i autorima Damirom Karakašom i Želimirom Perišem. Više o dizajnu knjiga i tipografiji za romane Proslava i Mladenka kostonoga, koji će od 27. listopada biti predstavljeni i na online Izložbi hrvatskog dizajna 19/20, doznajte u nastavku!
Damir Karakaš: Proslava
Dizajn knjige, dizajn tipografije
Dizajn: Lana Cavar, Narcisa Vukojević
OceanMore, Zagreb, 2019.
*foto: Ino Zeljak
Hrvatski književnik Damir Karakaš ovim romanom još jednom poseže za inspiracijom u svojim težačkim ličkim korijenima. Roman predstavlja život malom selu ličke provincije gdje pratimo glavnog protagonista od odrastanja do svršetka Drugog svjetskog rata, kada se našao na gubitničkoj strani ustaškog režima. Sam roman inspiriran je modernističkom literaturom poslijeratnih desetljeća pa se i dizajn naslanja na knjige oblikovane u tom razdoblju. Tipografija na koricama inspirirana je lokalnim narodnim vezom decentno evocirajući nacionalističke simbole tog vremena. Roman je snažno odjeknuo u hrvatskim medijima koji su ga prepoznali kao knjigu desetljeća te je dobitnik nagrade za književnost T-Portala za 2019. Rad dizajnerica na oblikovanju ove knjige također je prepoznat i u stručnim krugovima, pa je tako dizajn Proslave uvršten i na prestižnu izložbu grafičkog dizajna u Japanu – Tokyo Type Directors Club – kao jedan od 130 najboljih tipografskih rješenja u 2019. godini.
Želimir Periš: Mladenka kostonoga
Dizajn naslovnice knjige, dizajn tipografije
Dizajn: Lana Cavar, Narcisa Vukojević
OceanMore, Zagreb, Hrvatska 2020.
*foto: Ino Zeljak
Mladenka kostonoga roman je o životu vještice Gile. Mjesta radnje romana su od Hercegovine, Dalmatinske Zagore, Dalmacije i otoka, Istre pa sve do carskoga Beča, a vrijeme radnje se nelinearno proteže kroz 19. st. Roman je napučen mnoštvom likova koji stvaraju mrežu intrigantnih odnosa. Stilski je izrazito eklektičan.
Na tom je tragu dizajnirana i naslovnica — po mjeri napravljena slova rašljastih serifa u naslovu; ime autora u prijelaznom serifnom pismu izlomljenih linija (tipografija Avara); uzorak koji tvore dva simbola: simbol ženskoga božanstva Mokoš iz slavenske mitologije i kršćanski simbol Mater Misericordia koji se povezuje s Marijom, Isusovom majkom. Slova su izvedena u sitotisku, a uzorak slijepim tiskom na platnu.
