Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Izložba Sandra Đukića u Galeriji Spot
U zagrebačkoj Galeriji Spot u ponedjeljak, 21. listopada u 19 sati otvara se izložba Arhiva kao memorijski konstrukt umjetnika Sandra Đukića, koja polazi od istoimenog Đukićevog umjetničkog rada realiziranog i uništenog ranih 1990-ih. Naime, neposredno prije početka Domovinskog rata nastaju prvi Đukićevi objekti koje čine fotografije (“autoportreti”) u atipičnom obliku, aplicirane na trodimenzionalne konstrukcije izrađene od ultrapasa s dodatkom elektronike. Dio ovih objekata izložen je na izložbi Objekti u Gliptoteci, nastaloj u organizaciji Galerije suvremenih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj su osim Đukića sudjelovali teoretičar Krešimir Purgar i umjetnik Damir Babić. Ovi objekti, kao i koncept same izložbe, teorijski su utemeljeni u tekstovima Jeana Baudrillarda, Gillesa Deleuzea i Slavoja Žižeka, kao i u psihoanalizi i antipsihijatriji, te snažno usmjereni na poziciju subjekta u post-ideološkom društvu.
Nakon izložbe u Gliptoteci, svi izloženi objekti su, nažalost, uništeni. Neposredno nakon toga, jedan od uništenih radova prihvaćen je i osvaja nagradu Saveza likovnih umjetnika Hrvatske u okviru posljednjeg Jugoslavenskog biennala mladih održanog u ljeto 1991. godine, koje se od 1960. održavalo u organizaciji Moderne galerije (današnji Muzej moderne i suvremene umjetnosti) u Rijeci. Za potrebe Biennala Đukić nagrađeni rad rekonstruira. No, ova se izložba poklapa s početkom ratnih sukoba u Jugoslaviji, a samo otvorenje upriličeno je istog dana kada počinje rat u Sloveniji. S obzirom na zaoštravanje političke situacije, umjetnici iz svih republika na poziv direktora Galerije, Berislava Valušeka, stupaju u simboličan protest protiv rata. Slike se okreću prema zidu, a skulpture prekrivaju plahtama. Nakon ove izložbe Đukićev objekt ponovno biva uništen.
Skoro trideset godina kasnije, Đukić se vraća izgubljenom radu stvarajući arhivu materijala kojom želi obuhvatiti proces njegovog nastanka i nestanka. Forenzičkom preciznošću prikuplja i rekonstruira pojedine elemente, preispituje inicijalnu umjetničku intenciju kao i samo vrijeme u kojemu je rad realiziran. U konačnici, vršenjem svojevrsne revizije onoga što se tada činilo mogućim u odnosu na ono što se doista dogodilo, Đukić pristupa rekonstrukciji (izradi replike) samog rada s ciljem otvaranja novih značenjskih razina.
Izložba je otvorena do 8. studenog, a može se razgledati radnim danima između 16 i 20 sati.
Filmska komuna Rožava gostuje u Galeriji Nova
U četvrtak, 24. listopada u 20 sati u Galeriji Nova u Zagrebu otvara se izložba Oblici slobode grčke kustosice Liane Fokianaki i Filmske komune Rožava, kolektiva osnovanog 2015. godine koji djeluje u autonomnoj regiji Rožava i čije ime znači “zapad”, a odnosi se na zapadni dio Kurdistana (današnja sjeverna Sirija).
Izložba se bavi Filmskom komunom Rožava, a učenje procesa i jedinstvenih vrijednosti Rožavske revolucije ključno je za razumijevanje uvjeta rada kolektiva. Ovo demokratsko društvo bez države temelji se na ženskim pravima, ekologiji i jednakosti u svim sferama života. Politički projekt Rožave dovodi u pitanje patrijarhalni sustav, osnažuje etničke i vjerske manjine te nadahnjuje otvaranje lokalnih demokratskih prostora. Sve odluke o društvenim pitanjima, od infrastrukture i energije do obrazovanja i nasilja u obitelji, raspravljaju se na javnim sastancima gdje se provodi kolektivno odlučivanje. Rožava se upravo ovih dana suočava s najokrutnijim prijetnjama i bori se za opstanak.
Posredujući iskustva dnevne borbe u građanskom ratu u Siriji te kolektivni napor Rožave da izgradi novo društvo, izložba Oblici slobode bavi se vrijednostima i idealima Rožavske revolucije. Filmska komuna Rožava potiče lokalnu filmsku kulturu proizvodnjom novih filmova, obrazovanjem novih generacija filmaša te organiziranjem filmskih projekcija i razgovora o ulozi filma u suvremenom društvu.
Otvorenju će prethoditi predavanje i promocija knjige Jonasa Staala Umjetnost propaganda u 21. stoljeću, u 18.30 sati, a kustosko vođenje izložbom zakazano je za 20:30 sati istoga dana. U petak, 25. listopada, u 19 sati, u Galeriji Nova će se održati seminar Umjetnost kao kontra-hegemonija na kojem će sudjelovati umjetnici Jonas Staal, Milica Tomić i Marina Vishmid, a moderirat će ga Liana Fokianaki. Popratni program izložbe Oblici slobode zaključit ćese u utorak, 12. studenog u 19 sati s Bitkom za Rožavu – diskusijom Jerka Bakotina i Nikole Kuprešanina te projekcijom epizode njihovog dokumentarnog serijala Kurdi posvećene kurdskom revolucionarnom pokretu u Siriji. Izložba će biti otvorena do 30. studenog, a Galerija je otvorena svakim danom od utorka do petka od 12 do 20 sati te subotom između 11 i 14 sati.
Više o izložbi doznajte ovdje.
Davor Vrankić izlaže u MSU-u
U petak, 25. listopada u 19 sati u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti otvara se dosad najveća izložba Davora Vrankića u Hrvatskoj, na kojoj će se moći vidjeti radovi koji datiraju od početka umjetnikove karijere iz početka 90-ih, pa sve do novih crteža, nastalih netom pred izložbu u Zagrebu.
Koristeći isključivo grafitnu olovku 0,9 2B, bez skice i predloška, autor stvara crteže impresivno velikih dimenzija koji se, poput živih entiteta, kako sam kaže, “spontano hrane svim mogućim, novim vizualnim iskustvima”. A ta vizualna iskustva kod Vrankića vrlo su široka i kreću se od stripovske i underground kulture, preko proučavanja omota ploča i slušanja avangardnih zvukova, do uranjanja u ekspresivnost nijemog filma ali i same filmske klasike, da bi, dolaskom u Pariz, duhovno srodstvo pronašao u starim majstorima. Rezultat su fantazmagorični svjetovi koji odražavaju ono što umjetnik naziva “osobnim realizmom”. Vrankić se tako poigrava percepcijom promatrača, kako sam kaže: “Ono što vidimo u jednom trenutku čini nam se blisko, a već u drugom postaje strano i čudno”.
Izložba pod nazivom Obećavam ti čudo sadrži izbor radova iz sedam Vrankićevih ciklusa koji se međusobno isprepliću i prožimaju. Na izložbi će biti prikazana i animacija u kojoj se stalno mijenjaju moduli i tako stvaraju dojam neprestano novog crteža, a tijekom trajanja izložbe umjetnik u prostoru muzeja pred posjetiteljima započeti stvaranje novog djela – monumentalnog modularnog poliptiha čiji djelovi mogu funkcionirati zasebno ili kao cjelina.
Uz izložbu je tiskana obimna dvojezična monografija s tekstovima teoretičarke umjetnosti Leonide Kovač i kustosice izložbe Kristine Bonjeković Stojković. Grafički dizajn monografije potpisuje Mirko Ilić.
Izložba će biti otvorena do 22. prosinca. MSU je za posjetitelje otvoren svakim danom od utorka do nedjelje od 11 do 18 sati, a subotom do 20 sati.
Amorella Duške Boban u Tehničkom muzeju
U zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla, u petak, 25. listopada u 19 sati otvara se izložba Amorella – ploveći grad splitske umjetnice Duške Boban.
U svojem najnovijem projektu, autorica istražuje “bogato nasljeđe splitske moderne brodogradnje te važnost njegove aktivne uloge u formiranju identiteta suvremenog Splita. Kroz seriju analognih fotografija snimljenih krajem 2018. na Amorelli, čuvenom feribotu koji još uvijek održava svoju baltičku liniju između Švedske i Finske, autorica prenosi fragmente njene svakodnevnice, no jednako tako prati tragove memorije o vremenu njene izgradnje 1988. u splitskom škveru. Ova je serija fotografija prvi put izložena u travnju ove godine u Galeriji Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu, a autorica je posebno za predstavljanje u Tehničkom muzeju Nikola Tesla dodala i novu seriju fotografija strojarnice i njezine posade, snimljenu tijekom autoričinog drugog boravka na Amorelli. Zasebnu cjelinu izložbe čine fotografije maketa 33 broda izgrađena između 1937. i 2012. godine, koje su vlasništvo Brodosplita kao dio fundusa nekadašnjeg brodogradilišnog muzeja. Postav uz fotografije donosi i priče o sudbini brodova te otvara pitanje mogućnosti neke buduće prezentacije ovog vrijednog nasljeđa”, kako bilježi kustosica izložbe Jasminka Babić.
Tijekom trajanja izložne odvijat će se i popratni program: promocija istoimene knjige, čiji su autori Duška Boban i Nikola Bajto, zakazana je za 22. studenog u 18 sati; posjet Brodardskom institutu u Zagrebu uz stručno vodstvo održat će se 23. studenog u 12 sati; 14. studenog, 12. prosinca i 9. siječnja (s početkom u 18 sati) projicirat će se film Amorella – put u budućnost (1998.) Lordana Zafranovića i TV reportaže S Amorellom preko Baltika (1991.) Tene Perišin i Šime Strikomana.
Izložba će biti otvorena do 15. siječnja, a radno vrijeme za posjetitelje je svakim danom od utorka do petka od 9 do 17 sati te vikendom od 9 do 13 sati.
Program posvećen temi Jasenovca na filmu
U petak i subotu, 25. i 26. listopada u prostoru Scene F22 Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu (Frankopanska 22), u organizaciji Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja UIII, odvijat će se program Mnemosyne : : Jasenovac na filmu.
Uvodna predavanja u petak će održati autorice programa, kustosica i kritičarka Ana Kršinić Lozica te antropologinja i inicijatorica projekta Mnemosyne Sonja Leboš, koja će ukratko predstaviti projekt. Ana Kršinić-Lozica dat će kratak pregled povijesti filma o Jasenovcu u kontekstu različitih reprezentacija te teme u drugim medijima.
U subotu je na programu radionica analize filmskog diskursa koja će skicirati moguće odgovore na pitanja o načinima na koje se prošlost jasenovačkog logora i 2. svjetskog rata uokviruje u filmskom vremenu, o značenjskim odnosima između prošlosti i sadašnjosti odnosno različitim režimima povijesnosti u filmovima o jasenovačkom logoru, društvenom prostoru filmskog prezenta i performativnim aspektima filma. Možda najvažnije problemsko polje koje tematizira radionica je ono sinkronijske prirode: iz kojih pozicija se tumači prošlost i kako danas govorimo o Jasenovcu.
Obrađivat će se filmovi značajnih autora hrvatskog i jugoslavenskog filma poput Bogdana Žižića, Gojka Kastratovića, Vladimira Tadeja, Vatroslava Mimice i drugih. Program će se zaokružiti tribinom pod nazivom Dokument, film, povijest na kojoj će sudjelovati Nataša Mataušić (Hrvatski povijesni muzej), Bogdan Žižić (autor filmova Jasenovac iz 1966. i Jasenovački memento iz 2015.) i glumac Dado Ćosić (Eichmann u Jerusalemu, Zagrebačko kazalište mladih, 2019).
Cijeli program je otvoren za javnost i besplatan, a za radionički dio potrebno je prethodno se prijaviti na e-mail adresu [email protected] do 24. listopada u ponoć.
Više informacija, programski raspored i biografije autora, sudionika i voditelja radionice potražite na linku. Više o projektu Mnemosyne doznajte ovdje.
Multimedijalna izložba o kulturno-geografskoj izmještenosti u Galeriji SC
U zagrebačkoj Galeriji SC u tijeku je multimedijalna izložba Zemlja meda i mlijeka autora Andree Zrno i Chrisa Van der Vekena, koja se može razgledati do 30. listopada, radnim danima između 12 i 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.
“Fraza u zemlji meda i mlijeka kolokvijalno se upotrebljava u opisivanju mjesta koja karakteriziraju iznimno povoljni životni i radni uvjeti te ekonomska i društvena propulzivnost. Ipak, u osvit globalne klimatske i političke krize i rastakanja mita o tzv. državi blagostanja, u ovaj izraz bez iznimke upisujemo pejorativno značenje. Konotiranje izložbe na takav način daje naslutiti da se u ovom umjetničkom procesu kulturni stereotipi, kao diskurzivne tvorevine s pripadajućim simboličkim teretom, testiraju i dekonstruiraju, ustupajući mjesto višeznačnim i potencijalno subverzivnim tumačenjima. Prihvaćajući se nekoliko općih mjesta iz repertoara predodžbi o jednom geografskom prostoru – u ovom slučaju Belgiji – Andrea Zrno i Chris Van der Veken ukrižuju svoje perspektive u vizualnom dijalogu o dijeljenome životnom prostoru. On se temelji, s jedne strane, na istraživanju različitih dimenzija vlastita iskustva kulturno-geografske izmještenosti i tapkanju u relativno nepoznatom – s uvijek prisutnim pogledom unatrag, na ono poznato – a, s druge, na interpretaciji odabranih tema iz rakursa onoga koji ih iskustveno (pre)poznaje i u većoj ili manjoj mjeri osjeća kao svoje.” (iz popratnog teksta Jozefine Ćurković)
