Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Ana Horvat izlaže u galeriji CEKAO
O izložbi Home(s) piše Martino Tattara:”Unutar arhitektonske discipline, arhitekt je uglavnom zadužen za pružanje razboritih odgovora na zahtjeve klijenta, bilo da se radi o građenju kuće ili planiranju urbanog prostora. Projekti prikazani u sklopu ove izložbe otkrivaju drugačije poimanje onoga što arhitektonski projekt može biti.
Razvijane prema dugoj tradiciji arhitektonskih priručnika – knjiga sačinjenih kao kombinacije crteža i riječi, teksta i projekata – ove malene intervencije neobičnih kuća podsjećaju kako arhitektura, među ostalim, sadržava i pedagošku svrhu: mogućnost da nasluti načine življenja kao alternativne trenutnima. Kao i modeli u mnogim priručnicima o prostorima za život, publiciranim tijekom proteklih stoljeća, ovi projekti nemaju pripadajuću lokaciju niti stvarnog korisnika, ali unatoč tomu stvarani su, obraćajući pozornost na vrlo specifične prostorne i socijalne uvjete. Umjesto aristokrata-gospodina ili siromašnog obrtnika za koje Sebastiano Serlio projektira modele kuća tijekom druge polovice 16. stoljeća, projekti ovdje predstavljeni koncipirani su imajući na umu potrebe i zahtjeve fiktivnih, a ipak stvarnih subjekata koje suvremena stambena arhitektura nije sposobna osloviti; kao što su samohrani roditelji ili višegeneracijske suživotne zajednice.
Kako bismo shvatili što spomenuti subjekti trebaju i koje su njihove prostorne aspiracije, umjesto oslanjanja na sociološka istraživanja ili psihološka predviđanja, postojeća književna djela postaju primarni izvor razumijevanja i pomažu kroz riječi pisaca i oči njihovih likova razjasniti što stanovanje jest i nije ili što bi moglo biti.
Istovremeno, umjesto stvarne parcele, ove malene intervencije smještene su u fiktivne situacije, koje svejedno odgovaraju mnogim stvarnim i često neprimjetnim gradskim prostorima, skrivenim unutar naših gradova, kao što su zaboravljeni djelići zemlje uz infrastrukturu ili pak prostrani ravni krovovi proizvodnih sadržaja. Iako je život u takvim prostorima danas nezamisliv, ovi maleni projekti pokazuju kako težnja prema priuštivom stanovanju i dostupnost određenih lokacija mogu biti oslovljeni.
Konstruirani kao dosljedan i racionalan asamblaž jednostavnih arhitektonskih poteza, ovi se projekti neočekivano otkrivaju prema poetičnoj reinterpretaciji toga što dom još uvijek može biti, unatoč ozbiljnim ograničenjima današnjega grada.”
Izložba Grupe ABS u GMK
U zagrebačkoj Galeriji Miroslav Kraljević (GMK) u ponedjeljak, 11. studenoga, u 20 sati, otvara se izložba Autorske pjesme Grupe ABS. Izložba će biti otvorena do 30. studenoga, a moći će se razgledati svakim danom od utorka do petka od 14 do 20 sati te subotom od 10 do 15 sati.
“Naš recentni interes je praksa u umjetnosti koja se bavi vidljivosti modela participacije u svakodnevici i njezinoj složenosti. Pri tome naše inzistiranje na radu s tuđom percepcijom svijeta ima intenciju da se kroz djelovanje u postojećim društvenim modelima, pluralnost i performativnosti postavi u polje vidljivosti institucionalne i subjektivne svakodnevice. Tome umjetnost može pomoći, a i ne mora.”
Više o izložbi i Grupi ABS doznajte ovdje.
Martina Ištvan u GALUM-u
Izložba mlade umjetnice Martine Ištvan pod nazivom Vertigo otvara se u utorak, 12. studenoga u 19 sati u Galeriji umjetnina u Splitu. Izložba se održava u sklopu programa A4, nacionalnog natječaja koji povezuje studente diplomskog studija umjetničkih akademija i povijesti umjetnosti u svrhu organiziranja izložbe koja će povezati buduće umjetnike/ice i buduće povjesničare/ke umjetnosti iz cijele Hrvatske. Za izložbu Martine Ištvan tekst je napisao Leopold Rupnik:
“Proces propitivanja identiteta ujedno označava i postupak ograđivanja od problema koji su dio onoga što čini bivstvo svake osobe. Analitičkim instrumentarijima poput introspekcije ili retrospekcije moguće je ponirati u vode podsvjesnog i spoznati uzroke vlastitih destruktivnih mehanizama. Proces spoznaje podsvjesnih mehanizama svojstven je svakom čovjeku, a svoju inačicu uranjanja u podsvjesno Martina Ištvan predstavlja u multimedijalnoj izložbi Vertigo. Izložbu čine dvije kiparske instalacije, kinetička skulptura i zasebni video rad kojima umjetnica bilježi trenutke osobne fragmentacije u različitim periodima života, kao i metode kojima se autokritički hvata u koštac s isplivanim fragmentima podsvijesti.”
Mentorice ovog umjetničkog rada su dr. sc. Vlasta Žanić, izv. prof. art. (ALU) i dr. sc. Josipa Alviž, viša asistentica (FFZG). Izložba će biti otvorena do 8. prosinca, a više informacija potražite ovdje.
Premijera dokumentarca o Trokutu
U ponedjeljak, 11. studenoga, kino Kinoteka ugostit će zagrebačku premijeru dokumentarnog filma Vladimire Spindler Prijateljstvo s Trokutom, u kojem redateljica predstavlja intimističku priču o prijateljstvu s čuvenim konceptualnim umjetnikom Vladimirom Dodigom Trokutom.
S namjerom da dozna kakav je Trokut zapravo i pronikne u osobu iza umjetničke persone, redateljica ulazi duboko u njegov osebujni svijet. Tijekom snimanja njih dvoje postaju prijatelji, a film se odmiče od klasičnog biografskog prikaza umjetnika te kroz prizmu nastalog prijateljstva donosi intiman pogled na umjetnikovu svakodnevicu i priču o nekom drugom Trokutu, kojeg je malo tko imao priliku upoznati.
Osim kao umjetnik, Vladimir Dodig Trokut (1949. – 2018.) bio je poznat i kao šaman, sakupljač umjetnina, galerist, muzeolog, donator, antropolog, teoretičar, predavač, publicist, autor mnogobrojnih muzejskih projekata i osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja. Začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti i tvorac novih muzeoloških i umjetničkih praksi, kao i nazivlja u novoj umjetničkoj praksi i muzeologiji. Djela mu se nalaze u svjetskim muzejima i zbirkama.
Projekcija filma počinje u 20 sati, a bit će popraćena izložbom Trokutovih radova koju je omogućila Zaklada Trokut. Ulaz je besplatan uz prethodno preuzete ulaznice, koje se preuzimaju na blagajni kina Kinoteka od 19 sati.
Predstavljanje novina Lane Stojićević u Šibeniku
U srijedu, 13. studenog u 18 sati u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku bit će predstavljene novine Lane Stojićević Kad ne dime tvornički dimnjaci – TEF, objavljene u izdanju umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon.
Riječ je o autorskoj publikaciji, drugom dijelu višegodišnjeg umjetničko-istraživačkog projekta mlade šibenske umjetnice o ugasloj šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura. O novinama će govoriti autorica Lana Stojićević te izvršna urednica Maša Štrbac. Na predstavljanju će biti prisutni bivši radnici tvornice čija kazivanja čine važan dio novina.
Šibenska Tvornica elektroda i ferolegura – TEF obilježila je živote mnogih Šibenčana i Šibenčanki te je svojim dimnjacima desetljećima sukreirala prepoznatljiv obris grada. Uz Tvornicu lakih metala (TLM) činila je okosnicu šibenske industrije i gospodarskog razvoja grada snabdijevajući željezare, čeličane i livnice metala diljem SFRJ i u inozemstvu. Dimnjaka i tvornice već odavno nema (tvornica je službeno zatvorena 1994.) no mlada umjetnica Lana Stojićević (r. 1989.) koja je odrasla u njenoj blizini istražuje ulogu koju je tvornica imala u životu lokalne sredine. Tvornički su objekti većinom srušeni, ostao je tvornički otpad (troska i fenolne otpadne vode) koji do danas nije adekvatno zbrinut i prostor u središtu grada (305.395 m² površine) koji se prepoznaje kao velik turistički potencijal. Prošle je godine na mjestu bivše tvornice umjetnica izvela performativnu šetnju s radnicima te kroz razgovor s njima rekonstruirala život koji se odvijao unutar i oko nje. Ove godine projekt nastavlja u formi novina, autorske publikacije koja se izgledom naslanja na originalni informativni list tvornice koji je izlazio od 1963. do 1991. U bivšoj su državi tvorničke novine bile promovirane kao medij participacije radnika u radu tvornice i u društvenom životu koji se odvijao oko nje te su vrijedan izvor informacija o povijesti pojedine tvornice i o društvenim kretanjima koja su se prelamala kroz nju. Lana Stojićević koristi ih kao format za priču o povijesti TEF-a u kojoj iznosi saznanja stečena uvidom u originalni informativni list tvornice i drugu arhivsku građu te, ponajviše, kroz kazivanja bivših radnika.
Tekstove prate umjetničine ilustracije kojima obrađuje pojedine teme ili pak u arhivskoj građi (tehnički nacrti tvorničkih objekata i postrojenja) prepoznaje zanimljiv likovni materijal u kojeg autorski intervenira crtežima ili foto-montažama.
Na promociji će uz novine biti predstavljen audio-rad, zvučna dokumentacija razgovora s radnicima tijekom prošlogodišnje šetnje. Nakon promocije novine će biti distribuirane posredstvom kulturno-umjetničkih institucija i ugostiteljskih objekata u Šibeniku gdje će se moći besplatno preuzeti.
Promocija monografije o Kinoklubu Zagreb
Promocija monografije Čisti amaterizam: 91 godina Kinokluba Zagreb održat će se u petak, 15. studenog u 19 sati u projekcijskoj dvorani KKZ-a.
Kinoklub Zagreb je od 1928. do 2019. prošao niz društvenih, kulturnih i tehnoloških promjena, no bio je i ostao prostor za besplatno i amatersko bavljenje filmom. U ovoj monografiji tematizira se prijelaz Kinokluba iz socijalističkog u demokratsko i kapitalističko društveno uređenje: nakon turbulentnih 1990-ih kad se činilo da bi KKZ mogao nestati, klub je uspješno preživio tranziciju i 2010-ih doživio svoje najproduktivnije dane tijekom kojih je znao imati i preko 100 filmova godišnje.
Na promociji će govoriti urednik monografije Luka Ostojić i grafički urednik Dario Dević, kao i autori tekstova monografije i filmski autori iz obrađenog razdoblja.
U sklopu promocije prikazat će se filmovi The Awakening of Jacob Zorka Sirotića, Kartograf Darie Blažević, Bolji život Kena K. Martine Lončar i Hrvatska djevica Sunčice Ane Veldić.
Za monografiju su pisali Danijel Brlas, Nikica Gilić, Ana Hušman, Vladislav Knežević, Ejla Kovačević, Valentina Lisak, Luka Ostojić, Petra Belc, Damir Radić, Iva Rosandić, Vedran Šuvar i Hrvoje Turković. Uredili su je Luka Ostojić i Petra Belc.
Izložba Valentine Butumović u Laubi
13. i 20. studenoga u zagrebačkoj Laubi, od 14 do 22 sata, može se razgledati izložba umjetnice Valentine Butumović pod nazivom Meteorologija tijela.
Budući da je, zbog očevog posla, dio života provela na svjetioniku, Valentina Butumović odabire upravo arhivske materijale svjetionika kao polaznu točku za svoje umjetničko istraživanje. Istražujući arhive i pritom zalazeći u vlastitu memoriju, koristi pristup dokumentiranja i konstantnog generiranja novog sadržaja. Ono što istražuje su dnevnički zapisi atmosferskih pojava, ali i osobnog života svjetioničara, pritom povezujući vlastita sjećanja s tim arhivom, i sa sjećanjima svog oca. Istražujući iste situacije kako su interpretirane službenim dokumentima, kako su interpretirane njenim sjećanjima te interpretacijama od strane njenog oca, stvara dijalog između memorije i doživljaja, a pažljivo dokumentirajući, fotokopirajući i proizvodeći stalno novi sadržaj, stvara preklapanja između tih situacija. Ponovo posjećuje mjesta, fotografira i stvara novi materijal. Medij umjetničke knjige nameće se kao poveznica kroz koju generira vlastiti arhiv, uzimajući principe i metode postojećeg arhiva kojeg istražuje. Novonastali arhiv tako postaje spoj službenog i dokumentarnog te osobnog. U procesu svog rada, okreće se analogiji između ljudskog tijela i tijela atmosfere te uspoređuje djelovanje atmosfere s procesima u ljudskom tijelu.
Željko Kipke izlaže u Galeriji Kranjčar
Izložba Željka Kipkea pod nazivom Dismantling Structures u Galeriji Kranjčar u Zagrebu može se razgledati do 7. prosinca. Galerija je otvorena radnim danima od 12 do 19 sati te subotom od 11 do 15 sati.
Kustos izložbe, Vanja Babić, u predgovoru ističe:
“Kipke svoje najnovije referiranje na institucije, odnosno njihovu arhitekturu, iskazuje multimedijalno realiziranom izložbom Dismantled Structures, sačinjenom od sedam slika na platnu, kratkog eksperimentalnog filma i jedne fotomontaže. Raspon djelatnosti uprizorenih institucija/zgrada nadasve je širok, obuhvaća područje politike (Hrvatski sabor i nekadašnji CK SKH – popularna kockica), pravosuđa (Državno odvjetništvo), medija (Novinarski dom i nekadašnji Vjesnik), gospodarstva (Agrokor) i kulture (Muzej suvremene umjetnosti). Zgrade pobrojanih institucija, zahvaljujući načinu kako ih Kipke slika, jedva su raspoznatljive. Smještene na neutralnu sivu pozadinu, one su demontirane, štoviše doslovno zgužvane. Zbog toga kao da tvore vlastite mandorle, ili preciznije antimandorle, s obzirom da u srednjovjekovnom slikarstvu takav način prikazivanja označava pozitivno izdvajanje, a Kipkeovo mišljenje u ovom je slučaju, dakako, posve suprotno. Zanimljiva je i referencija na slikarstvo kubizma, ali uz ključnu razliku u odnosu na taj avangardni pokret s početka prošloga stoljeća. Kubisti su, naime, razlomljene strukture realizirali problematizirajući formu, dok Kipke to čini zbog svoga odnosa prema sadržaju. On, kako sam kaže, nastoji naglasiti taktilnost te stoga poseže za slikarstvom kao izrazito manualnom umjetnošću. Štoviše, čin gužvanja zgrada, izveden posredovanjem njihovih fotografija, eksplicitno će naglasiti i u filmu – ovdje kao osmu instituciju/zgradu dodaje i nacionalnu obavještajnu agenciju – ostvarujući, koliko god to možda kontradiktorno zvučalo, ugođaj dramatične monotonije. Film sadržava i animaciju plana grada Zagreba s akcentuiranim lokacijama na kojima se zgužvane institucije/zgrade nalaze, a varijaciju toga prikazivat će i fotomontaža. Poigravanje kartama, planovima, ali i labirintima, već desetljećima je jedna od Kipkeu omiljenih umjetničkih strategija. Autor koji nas je vodio kroz subterraneus, bio u potrazi za Bulevarom devet života, evidentirao i kreativno iskoristio lokacije brojnih zagrebačkih nadzornih kamera ili pak mapirao Botanički vrt, iznova nam nudi neobično i drukčije viđenje odnosno demontažu prividno posve običnih struktura. Svi posjetitelji izložbe iznova su, dakle, prinuđeni osvijestiti fantastiku svakodnevice. I sve skrivene izazove i opasnosti što ih ona u sebi krije.”
