+ 2 Preporuka

O poetikama i razmjenama

autor: vizkultura


PODIJELI:

Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

Izložba o kulturnoj baštini u Galeriji Kortil

U riječkoj Galeriji Kortil se u srijedu, 27. studenoga u 19 sati otvara izložba Volontiranje na kulturnoj baštini. Ovu putujuću edukativnu izložbu organizira međunarodna organizacija European Heritage Volunteers čiji je cilj promovirati volontiranje na kulturnoj i prirodnoj baštini Europe. Izložba je dio projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Izložbu čini 18 velikih panoa s opisima projekata volontiranja na kulturnoj baštini diljem Europe u Hrvatskoj, Njemačkoj, Finskoj, Rusiji, Portugalu, Španjolskoj, Albaniji, Armeniji i Slovačkoj.

U Rijeci je organizacija European Heritage Volunteers održala međunarodnu radionicu planiranja koja je bila dio programa Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika industrijske baštine u Rijeci. Program je uključivao stvaranje novih turističkih ruta, kao i aktivnosti koje podižu svijest o kulturnoj baštini, posebice industrijskoj baštini. Osnovna ideja projekta bila je suočiti se s izazovom inovativne interpretacije broda Galeb i Palaće šećerane. Od sudionika se tražilo da ponude rješenja koja će nadahnuti, zaintrigirati i zabaviti posjetitelje te ponuditi nove oblike tumačenja tih prostora.

Direktor organizacije European Heritage Volunteers, dr. Bert Ludwig, tijekom trajanja izložbe, 4. prosinca u 19 sati, održat će predavanje o aktivnostima organizacije European Heritage Volunteers u Galeriji Kortil. Aktivnosti koje provodi organizacija European Heritage Volunteers namijenjene su svim generacijama zainteresiranih građana bez prethodnog iskustva, ali prvenstveno studentima i mladim profesionalcima koji svoj volonterski doprinos žele dati očuvanju kulturnog nasljeđa Europe. U protekla dva desetljeća organizirali su više od 200 projekata na kojima je sudjelovalo gotovo 2000 volontera iz 67 zemalja.

Više informacija o organizaciji European Heritage Volunteers potražite na www.heritagevolunteers.eu/.

Izložba u Galeriji Kortil ostaje otvorena do 10. prosinca.

 

 

Izložba arhitektonskog ureda ARHIV u Bernardiju

U četvrtak, 28. studenoga u 19 sati, u Galeriji Bernardo Bernardi (u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb), otvara se izložba arhitektonskog ureda ARHIV. Ovaj internacionalni ured, fokusiran na arhitekturu i urbanizam, osnovan je 2014. Djeluje u različitim mjerilima u rasponu od namještaja do urbanističkih planova. ARHIV vjeruje u pomicanje granica arhitektonske discipline – bilo kroz pouke iz povijesti, način djelovanja projektnog tima, istraživanje materijala, sagledavanje sveobuhvatnog potencijala projekta, teorijske primjene i/ili tehnološki napredak u gradnji. ARHIV trenutno broji 16 ljudi, i kontinuirano raste. Ovo je prva izložba ureda, čiji se koncept postava u galeriji Bernardi, nakon izložbe, trajno, prenosi u njihov radni prostor.

U pratećem tekstu Sandra Križić Roban piše: “U vrijeme dok se statika plovećeg paviljona, Teglenice, s kojom je Hrvatska 2010. sudjelovala na 12. međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, poremetila, nisam poznavala Peru Vukovića, jednog od arhitekata koji je sudjelovao u njegovu projektiranju i izvedbi. Vizualno djelujući poput nestalne, titrave konstrukcije, teglenica je usmjerila pažnju na vezu arhitekture i umjetnosti, dva pola oko čijih se složenih odnosa rijetko postiže konsenzus. Kakva god bila njezina sudbina, poslužila je kao središnji motiv susreta raznovrsnih ideja, postavši svojevrsno “žrtveno janje” velike i važne teme – arhitektonske izložbe. Osim toga, ideja arhitekture kao mjesta susreta od nje se simbolički perpetuira sve do najnovijeg projekta kojim se predstavlja Vukovićev međunarodni arhitektonski ured, ARHIV.
Praksa i poetika arhiva osobito je zanimljiva, ponajprije jer je arhiv, razmotren u kontekstu suvremene umjetnosti, osobna i privremena konstrukcija u čijoj se strukturi prepoznaju politike izdvajanja i razne druge kreativne strategije. U povijesnom smislu arhiv simbolizira historijska znanja i važnost samog mjesta gdje se ona skupljaju. No suvremene će prakse – pa i one arhitektonske – krenuti u formiranje arhiva istražujući druga njegova značenja i znanja, koja nerijetko proizvode sami autori. Vuković je ARHIV zamišljao u rimskoj kapitali, pri čemu slovo V zapravo predstavlja U, pa se tako arhiv čita kao složenica arhitekture i urbanizma. Ipak, sudeći po načinu prezentacije, mnogo toga moguće je podvesti pod suvremene prakse arhiva.
Izložba nastaje na razmeđu četiri elementa važna u Vukovićevoj praksi. Zavjese, makete, stolovi i boja. Maketa je nužnost, provjera “nelogike” projektiranja kako bi se omogućilo šire sagledavanje njezinih posljedica. Stol je predimenzionirani okrugli niski stol koji je Bernardo Bernardi projektirao za RANS. Na njemu su nekad stajali primjerci časopisa i drugih publikacija iz kojih su se radnici dodatno obrazovali. Uključuje fizičku komponentu svladanja formata, posezanje preko površine da bi se dosegao željeni sadržaj. Boja je kontrapunkt onome što je arhitektura RANS-a svojedobno uspostavila kao dominantni kriterij. A zavjesa je reinterpretirana u aktivnog sudionika u prostoru, poput krajolika koji se mijenja u skladu s godišnjim dobima, promjenom svjetla, zvuka, pa i kretanjem. Nešto poput minimalne geste koja ništa ne mijenja, tek privremeno ‘uznemiruje’ prostor.”

Izložbu ureda ARHIV možete pogledati do 10. siječnja 2020., svakim radnim danom od 8 do 21.30 i subotom od 8 do 14.30. U razdoblju od 23. prosinca 2019. do 6. siječnja 2020. izložbu možete pogledati svakim radnim danom od 8 do 15.30 sati.

 

 

Andreja Kulunčić u Galeriji Striegl

U Gradskoj galeriji Striegl u Sisku Andreja Kulunčić postavit će vizualnu prezentaciju rada i prezentirati publikaciju jednogodišnjeg projekta Improvizirani događaji, u četvrtak, 28. studenoga u 19 sati. Kao nastavak projekta ART-ACT-BOX, čija je izvedba i izložba bila postavljena u Gradskoj galeriji Striegl, u studenom 2018. godine, performativna izložba Improvizirani događaji, izvedena u rujnu 2019. godine u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, nadovezuje se na interakciju plesnog i vizualnog sadržaja, uključivanjem instrumentalnog i vokalnog improviziranja. Autorice izvedbe u MSU bile su Andreja Kulunčić [vizualna umjetnica], Zrinka Užbinec [plesna umjetnica i koreografkinja], Jasna Jovićević [saksofonistica i skladateljica] i Annette Giesriegl [vokalistica].

U ovom radu umjetnice istražuju mogućnost dijaloga i razmjene ideja kroz improvizaciju kako bi ostvarile interakciju u širokom rasponu svojih područja. Cilj je ostvariti skupnu umjetničku praksu nastalu na sjecištu prostora, pokreta i zvučne artikulacije unutar prostornih, semantičkih i političkih potencijala zadanog prostora. Elementi individualnog izražavanja se više ne ograničavaju na afektivne reakcije danog i jednoličnog umjetničkog polja. Tokom ovog stvaralačkog događaja, prepoznaju se stalno obnavljajuće nepoznanice. Princip jednakosti različitih umjetničkih tehnika unutar procesa obrazuje novu praksu čiji je ishod potencijalni vokabular novih izraza.
Slobodna struktura izvedbe, odnosno koreografija proširene prakse, ograničena je prethodno definiranim točkama u zadanom fizičkom prostoru Muzeja suvremene umjetnosti i vremenskim sekvencama, a njezin je ishod rezultat interakcije baziran oko dogovorenih točaka (stanica) u kombinaciji sa živom izvedbom. Živa izvedba se pritom ne odnosi na formu ili disciplinu već na strategiju: to je proces i praksa koja provocira cjelokupno iskustvo sudjelovanja, često zamagljujući distinkciju između izvođača i gledatelja, postavljajući pitanje njihovog prostora djelovanja. U istovremenosti i interaktivnosti medijski zasićenog društva, živa izvedba označava „sada“ i „ovdje“ te otvara prostor za istraživanje iskustva stvari, višestrukih značenja i pojedinačnih odgovornosti u proizvodnji značenja.

Detalje o procesu nastanka i izvedbe ovoga rada potražite ovdje.

 

 

Tripartitna izložba u DKC-u Lamparna

Do 10. prosinca u labinskom DKC-u Lamparna održava se nova tripartitna izložba umjetnica i umjetnika Alison Ivašić, Katarine Musap i Gorana Ristića. Izložbama se nastavljaju participativni kulturni programi projekta DKC Lamparna: dvogodišnji ciklus mladih lokalnih, neprofesionalnih umjetnika u Klubu mladih “Klub 21” odabranih putem javnog natječaja na koji se prijavilo 10 mladih umjetnika, a odabrano ih je 6 za izlaganje u sezoni 2019/2020 (voditeljica Ivona Verbanac), te dvogodišnji ciklus od 10 izložbi mladih domaćih i stranih suvremenih umjetnika u Galeriji „Lamparna“ koji su dio priprema za 3. Bijenale industrijske umjetnosti (voditelj i kustos Damir Stojnić). U Klubu mladih predstavljaju se Alison Ivašić (Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb) s modnim projektom Površina, struktura – moda, arhitektura i Katarina Musap (APU Rijeka) s instalacijom Verifikacija. U Galeriji Lamparna predstavlja se mladi bosanski umjetnik Goran Ristić multimedijskom izložbom Kao da je bilo danas.

Alison Ivašić (Labin, 1997.), studentica prve godine diplomskog studija Modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, svoj modni projekt Površina, struktura – moda, arhitektura realizirala je u sklopu završnog rada na preddiplomskom studiju. Cilj ovog projekta je razumjeti povezanost između mode i arhitekture te istražiti korištenje znanosti i tehnologije poput 3D tiskanja u stvaranju jedinstvenog dizajna. Autorica se za model haljine i oblik 3D tiskanih elemenata inspirirala kolekcijom Between the Lines modne dizajnerice Iris van Herpen i projektom stadiona Al Janoub arhitektice Zahe Hadid.

Katarina Musap (Zadar, 1996.), studentica druge godine diplomskog studija likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, svoju instalaciju Verifikacija osmislila je kao seriju radova eksperimentalnog karaktera izrađenih od prozirne plastike. Kombiniranjem prozirnosti materijala s laviranim tušem i temperom na jednostavnim formama nastaje privid volumena, a slojevitošću mrlja nastaju tonske vrijednosti koje se dodatno naglašavaju pomoću svjetla.

Goran Ristić (Mostar, 1989.) je mladi bosanskohercegovački umjetnik diplomirao na smjeru grafike pri Akademiji likovnih umjetnosti u Mostaru. Koristi se medijem instalacije, performansa, videa, ali i klasičnih likovnih medija (slika, skulptura i sl.). Predstavlja se samostalnom, multimedijalnom izložbom koja se sastoji od instalacije My First Home, napravljene od dijelova autorove kože, i tri video rada: Preko vode do slobode, Iz linije u polje i My First Home (dokumentacija performansa).

Izložbe se mogu razgledati radnim danom od ponedjeljka do petka, od 10 do 14 te od 17 do 20 sati.

 

 

Petra Grozaj u Galeriji Galženica

U velikogoričkoj Galeriji Galženica do 21. prosinca može se razgledati izložba Krystal Petre Grozaj, jedne od najzapaženijih slikarica srednje generacije čiji radovi podjednako intrigiraju i likovnu struku i publiku. Za njezino slikarsko formiranje od velike je važnosti bio odlazak na nekoliko studijskih boravaka u inozemstvo, što će ju osnažiti u odabiru slikarstva kao životna poziva. Ljudski joj je lik središnja tema, a osobito je usredotočena na žene, mahom prijateljice koje prikazuje kao zagonetna lica, često ambivalentnog i grotesknog karaktera. Njezin rad snažno obilježava odnos između fotografije i slikarstva. U njemu slikarstvo posuđuje, citira ili prevodi prizore iz privatne životne sfere, kao u slučaju obiteljskih foto-albuma, ili prizore iz sfere masovnih medija, kao u slučaju popularnih magazina. Njezin se novi ciklus slika, koje donosimo na izložbi, bavi temom kontrasta postojanosti i krhkosti.

Više informacija potražite na www.galerijagalzenica.info, a izložbu posjetite od utorka do petka između 10 i 16 sati ili subotom od 10 do 13 sati.

 

 

SintArt predstavlja rad Tonija Meštrovića

Prostorno-zvučna instalacija 12,1 po Richteru multimedijalnog umjetnika Tonija Meštrovića, realizirana za izložbeni prostor Zbirke Richter u Zagrebu (u sklopu programske linije pod nazivom SintArt), prenosi skrivenu strukturu pet skulptura Vjenceslava Richtera. Vodeći se izjavom Vjenceslava Richtera da su njegove skulpture instrumenti koje samo treba znati svirati, Toni Meštrović je 2017. godine započeo zvučni rad snimajući kontaktnim mikrofonom udarce muzičkih udaraljki po Richetrovim skulpturama. Tako su kontaktnim mikrofonom zabilježene rezonancije udaraca trideset i šest skulptura. Izložba 12,1 po Richteru prenosi kroz pet kompozicija ritam, liniju i oblik izabranih skulptura koje su konstruirane od različitih materijala, aluminijskih šipki i cijevi, staklenih cjevčica ili pak drvenih šipki koje u svojoj osnovi polaze od određenog sustava elemenata, metoda i ciljeva. Centra 3, Reljefometar 5, Rastavljena sfera 2, Sinusoide i Trodimenzionalna grafika nastali su u razdoblju od 1963. do 1972. i u Richterovu opusu predstavljaju ključne radove u istraživanjima prostorno-plastičkih mogućnosti. Zvučna rezonancija minimalističke geste udarca koji se širi kroz materiju pojedine skulpture početni je zvučni uzorak naknadno modularno obrađen kroz softverski instrument SuperCollider te distribuiran po 12.1 surround kanalima. Tako nastaje struktura svake zvučne kompozicije.

Mjerna jedinica Richter za mjerenje magnituda potresa prisutna u naslovu rada postavljena je u odnos s naizgled tihim, ali vibrantnim skulpturama arhitekta Richtera koje je u jednom od intervjua opisao kao instrumente koje samo treba znati svirati.  Njihova modularnost prisutna u odabiru materije, tj. materijala (uglavnom su to industrijski proizvedeni moduli, cijevi, profili, šipke…) prevedena je u jedan drugačiji, također modularni princip rada (modularna obrada zvučne matrice u softverskom instrumentu) za stvaranje zvučne kompozicije.

Pretpostavka koncepta “sinteznog pristupa” okosnica je projekta SintArta, koji se od 2010. održava u izložbenom prostoru Zbirke Richter i parku skulptura. Kroz umjetničke radove, instalacije, akcije, eksperimente umjetnika istražuje se misaoni prostor Vjenceslava Richtera i na određen način ostvaruje Richterova ideja da njegova obiteljska kuća s pripadajućim parkom (koju je zajedno sa suprugom Nadom Kareš Richter 1980. godine poklonio Gradu Zagrebu) postane mjesto eksperimenta i istraživanja ali i živo mjesto susreta umjetnika i publike.

Kustosica izložbe je Vesna Meštrić, a izložba je za posjetitelje otvorena do 1. veljače 2020., srijedom i subotom od 10 do 16 sati.

 

 

 

+ 2 Preporuka