Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!
Izložba Vladimira Novaka u galeriji CEKAO
“(…) Ušli ste u strukturu koja titra, vibrira, iritira i stvara oko vas i u vama novu dimenziju, u koju ulaz nije jednostavno odrediti, kao ni njene granice, rubove. Međutim, poznati su neki elementi prepoznavanja dimenzije. Pristup njihovom uočavanju važan je poput uputa kako prepoznati jestivu vrstu gljive ili razlikovati sorte grožđa, radi izbjegavanja zablude: sve je to slično, koja može biti kobna po nas. Ovdje su ti elementi: video projekcija, audio snimke, skulpture i svjetlosna instalacija. Poznata je i namjera da dijelove te dimenzije možete prenosti čime postajete (pre)nositelji te dimenzije. Samim time širite polje te dimenzije, njezine granice postaju promijenjive i ovise o vašem kretanju i djelovanju. Onog trena kada pounutrite elemente autorove dimenzije, usvojite upute i pristanete je prenositi postajete dio autorovog puta unatrag (gdje se vidiš prije deset godina?) kroz soundtrack deset godina starih audio zapisa koji su, kao proizvod improviziranih jammova, do sada bili lišeni publike. (…)”.
Izložbu Vladimira Novaka u galeriji CEKAO pogledajte do 7. studenog, svakim radnim danom od 8 do 21.30 i subotom od 8 do 14.30.
Počinje 17. izdanje Festivala prvih
U Centru KNAP u Zagrebu, od 14. do 19. listopada održat će se 17. festival prvih kojeg je pokrenuo multimedijalni umjetnik Željko Zorica, postavivši ga kao smotru dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih i neumjetničkih profila. Organizatori festivala, Studio Artless, za središnju temu 17. izdanja Festivala prvih odabrali su “nestalnu ljubav”, inspirirajući se tezom i razmišljanjem poljsko-britanskog sociologa i teoretičara Zygmunta Baumana, koji današnje društveno okruženje označuje metaforom tekuće modernosti, koja obilježava stalnu promjenu u svim sferama društva, a osobito u međuljudskim odnosima.
Na otvorenju 17. Festivala prvih predstavit će se tako umjetnici s radovima pristiglim na natječaj – Kristina Birtić, Mirta Boban, Vanda Jurković, Dijana Lukić, Sonja Nerat, Lena Rihnovski, Klara Šimunović te Nina Šegović – a posjetitelje očekuje bogat program koji obuhvaća niz filmskih projekcija, radionica, performansa, predavanja, poetsku večer i kazališnu izvedbu. Program festivala nalazi se na web stranici www.studio-artless.hr.
Domagoj Rogina izlaže u Galeriji Karas
U utorak, 15. listopada u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Karas otvorit će se izložba slikara Domagoja Rogine pod nazivom Iz sjene. Kako u predgovoru izložbi piše Marija Kamber:
“Ciklus Iz sjene Domagoja Rogine ciklus je motiva mrtve prirode u nedefiniranim, negeografskim prostorima u kojima iz slojeva probijaju namazi čvrstih masa čajnika, u sunčanim danima redaju se niske zubatih planinskih vrhova, a mačkaste glave mekih ušiju razjapljuju velike čeljusti pod ravnodušnim osudama sjenovitih izležavajućih mica. Naslov (iz sjene) proizlazi spontano iz atmosfere skučenog ateljea u kojem umjetnik stvara, potkrovnog i ispunjenog zvukom povremenog vlaka, ali i elemenata odcijepljenosti od svijeta koji vani buči, ususret odvajanja od sigurnih situacija umjetnika na studiju. Jer ideja umjetnika kao hermetika koji u svom alkemičarskom laboratoriju iz olova koji ga okružuje stvara metaforičko zlato divna je priča koju nam pričaju stoljetni anali populističkog karakteriziranja umjetničke ličnosti, ali u realnosti jest konstantan sukob s materijalnim zahtjevima svakodnevice i samim sobom. U tom smislu, Roginine su slike ispunjene unutarnjim previranjima kroz izmjene noći i dana, glatkog i hrapavog, sjajnog i mata, hladnog i toplog, svjetla i sjene. A upravo teška sjena, element gradnje materičnosti, ovdje postaje mjestom konflikta, postaje biće jednako živo i bitno kao i ostali motivi, u ritmičnoj izmjeni koncentracije – kaosa – koncentracije – kaosa, u obliku sna (ili noćne more) i tamnog procijepa uz noge zavijenih formi.”
Izložba ostaje otvorena do 27. listopada, a može se pogledati srijedom, četvrtkom i petkom od 15 do 20 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati.
Diplomska izložba Dee Botice u Galeriji f8
Otvorenje diplomske izložbe fotografija Dee Botice pod nazivom Delta Oscar Mike održat će se u utorak, 15. listopada u 19 sati u Galeriji f8 Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
Riječ je o izložbi koja prikazuje dvomjesečnu plovidbu mlade autorice teretnim brodom obalama Mediterana, Crnog mora te Zapada Afrike. Motivaciju za putovanje autorica pronalazi u vlastitom nasljeđu i pokušaju razumijevanja muške obiteljske pomorske tradicije. Dea Botica, kao jedina žena među članovima posade, daje novu i osobnu perspektivu na život pomoraca. Fotografije brodske svakodnevice i intimne memoare objedinjuje u formu fotografske knjige i izložbe. Ovaj diplomski rad izveden je pod mentorstvom izv. prof. art. Darija Petkovića i doc. art. Jelene Blagović.
Izložba je dio programa kojim ADU Galerija f8 predstavlja Ciklus diplomskih izložbi studenata Katedre za fotografiju na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a slijedi diplomska izložba Denisa Butorca Poslanica koja će se otvoriti početkom 11. mjeseca.
Izložba ostaje otvorena do 2. studenog, radnim danom od 12 do 19 sati, a subotom od 10 do 15 sati. Razgovor s autoricom i vodstvo po izložbi održat će se u subotu, 26. listopada u 11 sati.
Duje Kodžoman u galeriji Bernardi
abNormal 6/208 naziv je izložbe modnog dizajnera Duje Kodžomana, koja se otvara u četvrtak, 17. listopada u 19 sati. Prostorni raspored njegovih rješenja, oblikovan je s obzirom na karakter “nesvakidašnje” kolekcije, kako je u svome tekstu za izložbu naziva i likovna kritičarka Sandra Križić Roban. Temeljena na istraživanjima u medicini, kolekcija Duje Kodžomana uspješno i na nesvakidašnji način povezuje modu s psihijatrijom i psihologijom.
Izložba se može razgledati do 22. studenoga, radnim danima od 8 do 22 sata te subotom od 8 do 15 sati.
Iluminovizija treći put u Šibeniku
U petak i subotu, 18. i 19. listopada u Šibeniku se odvija treće izdanje Iluminovizije, koje nosi naslov Prostor između, a predstavit će dva filma, jedno predavanje i jednu umjetničku instalaciju u javnom prostoru, točnije u prolazu Importanne.
Tema ovogodišnje Iluminovizije su “prostori između”, prostori koji povezuju ili razdvajaju, ovisno o tome kako ih oblikujemo. S jedne strane zanimaju nas površine koje su istovremeno i vanjski zid kuće i unutrašnji zid ulice, koja je također zajednički prostor. Fasade kuća tako su opne kroz koje noću, kroz osvjetljene prozore, na ulicu izvire unutrašnji život kuća i njihovih stanovnika. Fasade su mjesto na kojima su se nekad nalazili neonski znakovi, rani vjesnici posvemašnje električne iluminacije grada. Film Neon Erica Bednarskog podsjeća nas na ta vremena kada su se gradovi kupali u neonu: prije svega govori o neonskim iluminacijskim znakovima u javnom prostoru Varšave ali putem njih priča i o povijesti Varšave u 20. stoljeću: kako je neon iluminirao ulice Varšave prije II. Svjetskog rata, koja je bila uloga neonskih znakova u soc-realističkom povijesnom i političkom kontekstu, te što se s neonom događalo od 1989. godine.
Film Više svjetla govori o neonskoj instalaciji umjetnice Ane Elizabet Dišeš? koja je bila postavljena u blizini tramvajske stanice na fasadi u Savskoj ulici u Zagrebu, u okviru projekta 1POSTOZAUMJETNOST u Savskoj ulici u Zagrebu u zimi 2011./2012. Uz dokumentiranje akcije, video donosi reakcije na rad stručne i šire javnosti te se dotiče povijesti umjetničkih intervencija svjetlom u javnom prostoru Zagreba.
U subotu, 19. listopada Darko Fritz održati će predavanje pod nazivom Medijske fasade i urbana medijska okruženja – razvoj umjetničkih praksi. O svom predavanju autor ističe: “Umjetničke prakse s medijskim fasadama, koje danas sve više ispunjavaju gradske ulice, imaju povijesnu tradiciju koju ću mapirati ističući pionirske primjere koji su pokazali mogućnosti urbanih medijskih okruženja i medijske arhitekture. Opisati ću postepene promjene koncepata i tehnologija medijskih fasada počevši od početka korištenja električne energije do danas, ističući tehničke i socijalne izazove dizajna i prezentacije urbanih medijskih okruženja.”
Iluminovizija 2019 :: Prostori između kulminirati će iluminacijskom instalacijom Lanterna splitskog umjetnika Tonija Meštrovića koja će, barem nakratko, oživjeti zapušteni međuprostor nikad zaživjelog Importanne centra, propitujući tako njegovu svrhu, ali i skrivene mogućnosti.
Iluminovizije organizira Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), a kustosica programa je Sonja Leboš.
Grossmannov festival fantastike i stripa u Ormožu
Prvi Grossmannov festival fantastike i stripa održava se od 18. do 20. listopada u obližnjem Ormožu u Sloveniji te donosi bogat i besplatan program filmova, predavanja, radionica, igraonica i tribina za sve ljubitelje spekulativne fikcije i devete umjetnosti. Uz gostovanja uglednih pisaca i autora, u središtu programa su Herbertova Dina i njezine filmske adaptacije, George R. R. Martin, Alan Ford, sovjetski SF film, kostimi Tajane Štasni… Boje našeg fandoma predavanjima na hrvatskom jeziku brane Milena Benini, Aleksandar Žiljak, Marko Fančović, Davorin Horak, Tomislav Brlek i Željko Luketić.
Više informacija o programu i rasporedu događanja potražite na web stranici www.grossmann.si.
Izložba Mejre Mujičić i Darija Petkovića u Kazamatu
Do 27. listopada u osječkoj Galeriji Kazamat može se pogledati izložba Memorija, koja predstavlja radove dvoje umjetnika – Mejre Mujičić i Darija Petkovića – istražujući odnos prema prošlosti kao kulturno trajanje i identitet kao produkt političke imaginacije.
“U svojoj multimedijalnoj instalaciji Mejra Mujičić govori o kulturnom nasljeđu kao slojevito generiranom sadržaju u vremenskom kontinuitetu, evocirajući neka prošla vremena i povijesne procese ovih prostora. Korijene ovoga rada nalazimo u nekim prijašnjim autoričinim umjetničkim istraživanjima vlastita identiteta koja se ovaj put, kroz obiteljsku sagu i daleke korijene u Bosni, nastavljaju nadograđivati motivima obiteljske i kulturno-povijesne memorije. Multimedijalna instalacija sastoji se od video projekcije koja prikazuje detalje objekata zvanih “ćumurhane” u kojima se i danas u nekim selima u Bosni proizvodi ugljen (ćumur), deset metara dugačkog crteža ugljenom na papiru te nekoliko vreća ugljena. Kopati ugljen, živjeti od ugljena i stvarati ugljenom vraća nas u povijest, početke umjetnosti, ali i ne tako davne, no zaboravljene načine preživljavanja u našim krajevima koji su se oslanjali na socijalno zajedništvo, humanost i solidarnost.
Uloga fotografije u prikazu društvenoga trenutka i urbani krajolik kao kulturološka kategorija povezana s iskustvom prostora koji svjedoči povijesnu memoriju u funkciji proizvodnje identiteta, kontinuirani su interes fotografskih istraživanja Darija Petkovića posljednjih desetak godina. Nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska već 30 godina ne prestaje biti ‘društvo u tranziciji’ koje, baš kao i ono nakon Drugoga svjetskog rata, karakterizira negacija društvenih vrijednosti prethodnoga razdoblja i povijesni revizionizam. Takva puknuća kontinuiteta u svim segmentima društva amputirala su i mnoga zdrava mjesta na kojima su do danas ostale praznine. Kao protagoniste svoga fotografskog eseja o povijesnoj memoriji, Petković odabire šest lokaliteta – šumu Bedenik kraj Bjelovara, uvalu Slana na Pagu, Crvenu luku kraj Biograda, Karađorđevo – Tikveš, kanal Sava – Odra i biblioteku Političke škole u Kumrovcu.” (iz teksta kustosice Anite Zlomislić)
Trostruka izložba u DKC-u Lamparna
Do 31. listopada u labinskom DKC-u Lamparna mogu se pogledati tri izložbe mladih autora i autorica – Klare Dujmović, Marka Človeka i Vande Velagić. Trostrukom izložbom nastavljaju se participativni kulturni programi projekta DKC Lamparna: dvogodišnji ciklus 6 mladih lokalnih, neprofesionalnih umjetnika u Klubu mladih “Klub 21” DKC-a Lamparna (voditeljica Ivona Verbanac) i dvogodišnji ciklus od 10 izložbi mladih, nadolazećih suvremenih umjetnika (domaćih i stranih) u Galeriji Lamparna, kao dio priprema za 3. bijenale industrijske umjetnosti (kustos Damir Stojnić).
Klara Dujmović (1991.) živi i radi u Rijeci, gdje studira na Akademiji primijenjenih umjetnosti, a djeluje i u Istri. Predstavit će se video serijalom Analize s 4 kratka video rada: Odokovanje, Strah, Čekanje i Objekt zvuk tijelo. Koristeći medij videa i vlastito tijelo autorica istražuje pokret i naraciju putem performativnog izraza, pri čemu se formiraju privremeni, nestalni prostori u koje autorica ponovno intervenira svojim tijelom bez unaprijed pripremljenog scenarija ili plana.
Marko Človek (1993.) iz Pule izložit će seriju reljefa i prostornih skulptura od keramike, nastalih u protekle dvije godine pod zajedničkim nazivom Osjetila i inspiriranih antičkim interpretacijama ljudskih osjetila (okus, miris, sluh, dodir i vid). Idejno, rad predstavlja ljudske perceptivne organe, prizivajući neka davna vremena kada su se ljudi pri prikupljanju podataka iz svoje okoline mogli osloniti isključivo na njih.
Vanda Velagić (1990.) je glumica i transdisciplinarna umjetnica, živi i radi između Rijeke i Novigrada. Predstavlja se svojom prvom samostalnom izložbom i radom Dark Webs kojeg čine fotografije snimljene u napuštenom postrojenju bivše tvornice za proizvodnju alatnih strojeva “Prvomajska” u Raši, jedne od prvih u svijetu koja je razvila i koristila industrijske robote. Fotografije kao da govore o posljedičnoj metamorfozi čovjeka, kojega je industrijska revolucija postepeno svela na kukca. Osigurači, prekidači, ventili prikazani su uzorkom uporabnosti te prizivaju sliku ljudske anatomije kao samo još jednog, puno sofisticiranijeg stroja.
Sve tri izložbe mogu se pogledati radnim danom (ponedjeljak – petak) od 10 do 14 i od 17 do 20 sati.
