+ 51 Preporuka

O prostorima solidarnosti

autor: vizkultura


PODIJELI:

Donosimo vam pregled izložbi i događanja koje možete posjetiti ovoga tjedna!

 

 

CreArt-ova izložba u Galeriji Prsten

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, u partnerstvu s CreArt mrežom, organizira putujuću izložbu pod nazivom Treći prostor (sve što nam je zajedničko), koja će svoje prvo izdanje imati upravo u Zagrebu, u Galeriji Prsten, Doma HDLU – Meštrovićevom Paviljonu. Otvorenje izložbe održat će se u srijedu, 22. svibnja u Galeriji Prsten s početkom u 19 sati.

Svake godine velika skupna izložba, radova umjetnika iz svih gradova CreArt mreže održava se u tri grada. Ove godine nakon predstavljanja u Zagrebu izložba će se u rujnu preseliti u Francusku (Clermont-Ferrand), a tijekom prosinca u Italiju (Lecce).

Kustosica ovogodišnje CreArt europske izložbe je Jovanka Popova iz Skopja. Svoje brojne kustoske koncepte s područja suvremene umjetnosti predstavlja diljem svijeta, a trenutno je kustosica makedonskog paviljona 58. bijenala u Veneciji.

Njezin kustoski koncept predstavit će umjetničke prakse koje se referiraju na “sebstvo” u odnosu prema zajednici i kolektivu, kao sinonim za prostor solidarnosti, zajednički kolektivni doživljaj i bitnost sudjelovanja unutar zajednice. Odabrani projekti će kritički preispitati koncept zajednice i zajedništva počevši od ideje da je suživot osnovno sredstvo postojanja te pokušati osvijestiti pojmove kao što su identitet, nacionalizam, politika moći u kontekstu “ja” i “drugi” i multikulturalni koncept.

Nakon predselekcije održane u svakom gradu, Jovanka Popova odabrala je 15 umjetnika/ica iz 10 gradova CreArt mreže koji će biti predstavljeni na izložbi, a među njima nalaze se i dvije hrvatske umjetnice Vlasta Delimar i Renata Poljak.

Popis izlagača: Sara Alves (Aveiro), Zach Mitlas (Clermont-Ferrand), Niccolò Masini (Genoa); Rasma Noreikytė and Monika Zaltauskaite (Kaunas), Victoria Hyam (Liverpool), Renata Poljak and Vlasta Delimar (HDLU-Zagreb); Waldemar Tatarczuk (Lublin), Sophie Dubosc and Marie – Margaux Bonamy (Rouen), Maria Tinaut (Valladolid), Gjorgje Jovanovik and Oliver Musovik (Skopje), Samuel Mello (Lecce).

 

 

Izložba japanskih erotskih drvoreza

Hrvatsko društvo likovnih umjetnosti u suradnji s udrugom Domino i festivalom Queer Zagreb predstavit će izložbu japanskih erotskih drvoreza Shunga – erotika i snovi Edo perioda. Izložba će se otvoriti u srijedu, 22. svibnja u Galeriji PM Doma hrvatskih likovnih umjetnika s početkom u 19 sati.

Izložbom Shunga – erotika i snovi Edo perioda po prvi se put hrvatskoj javnosti predstavljaju radovi koji pripadaju jednoj od najpoznatijih grana japanske tradicijske kulture i umjetnosti, drvoreza, čiji su se motivi dijelili na nekoliko glavnih motiva, između ostalog i shunge.

Shunga slike (1600. – 1900. godine) bile su izrazito popularne u Japanu, a nazivane su i “proljetnim slikama” te su ih izrađivali veliki majstori drvoreza poput Hokusaia, Utamara i Kunisada. Početkom 21. stoljeća Shunga biva ponovno otkrivena i predstavljena široj javnosti velikom izložbom u londonskom British Muesumu. Ironično, iako su Shunga slike uklonjene iz popularne i znanstvene memorije u Japanu, te su postale tabu, upravo su u to vrijeme  otkrivene i entuzijastično prikupljane od strane umjetnika sa zapada. Ovi eksplicitni i prekrasno detaljni erotski prikazi inspirirali su Toulouse-Lautreca, Rodina i Picassa, a utjecaj Shunge vidljiv je i u današnjoj pop-kulturi Japana od tattoo umjetnika do anima i mangi.

Utjecaju usprkos, sve do nedavno ova se forma nije dostatno istraživala i predstavljala u institucionalnim okvirima. Prvu veliku izložbu shunga radova velikih majstora tek je 2013. organizirao The British Museum da bi izložba ovih vrijednih radova prvi puta u Japanu bila prikazana dvije godine kasnije, 2015. u Eisei Bunko muzeju. Godine 2017. izložba shungi predstavljena je i u muzeju MAK u Beču.

Na zagrebačkoj izložbi predstavit će se stotinjak shunga radova – grafika, knjiga i svitaka, a planirano je stručno vodstvo kroz postav s kustosom British Museuma Stuartom Frostom, te kustosima izložbe Shunga – erotika i snovi Edo perioda Zvonimirom Dobrovićem i Brunom Isakovićem.

Izložba je dio programa Queer Zagreb sezone 2019., a više informacija možete pronaći na stranici thisisadominoproject.org.

 

 

Renata Poljak u Galeriji Bačva

U srijedu, 22. svibnja 19 sati u Galeriji Bačva, Doma HDLU  u Zagrebu otvorit će se izložba Renate Poljak Yet Another Departure.

Renata Poljak značajna je hrvatska umjetnica srednje generacije koja se najčešće izražava kroz medij videa, filma, fotografije i instalacije. Renatini radovi u velikoj mjeri referiraju se, kako na lokalne, tako i na globalne političke, ekonomske i socijalne fenomene.

U Salonu Muzeja suvremene umjetnosti, Renata Poljak se predstavila s dva video rada, Partenza (2016.) i Još jedan odlazak (Yet Another Departure, 2018). Još jedan odlazak je trokanalna video instalacija koja će ovom prilikom premijerno biti izvedena u Hrvatskoj. Kako Poljak često upotrebljava dokumentarne i arhivske materijale za koncipiranje i tematsku produkciju svojih radova, kao i pojedine pojave koje nastoji izolirati i transformirati u kompleksne i intrigantne motive; tako se ova dva rada formalno i simbolički bave pojmom otoka koji umjetnica nastoji preispitati kroz razumijevanje ontološke pozicije mjesta u odnosu na ostatak svijeta.

 

 

Panel o migracijama u Galeriji Spot

Kad japanski fotograf Seiichi Furuya, putujući transsibirskom željeznicom, sredinom sedamdesetih stiže u Europu, po prvi puta susreće se s granicama. Ovaj politički, nacionalni, kolonijalni, religijski, prostorni i pravni pojam, za osobu iz Japana bio je posve apstraktan. Ponajprije stoga, jer je Japan oivičen morem i granice s kakvima se susrećemo u Europi za Furuyu su bile potpuna nepoznanica.

Ranih osamdesetih Furuya istražuje duž granica Austrije i susjednih zemalja. Bilo je to doba kada se još uvijek osjećala hladnoratovska politika, posljedice podjele svijeta na zapadni, takozvani slobodni, i ostatak koji je egzistirao iza željezne zavjese. Prema vlastitom priznanju, Furuya o granicama u to doba razmišlja kao o imaginarnoj liniji kojom struji nešto poput povjetarca koji se “plete” uokolo gležnjeva. No dok je s jedne strane taj “povjetarac” nesputan, s druge strane događaju se ljudske drame o kojima i svjedoči njegova serija Granica 1981 – 1983 (koju možete pogledati na izložbi u Galeriji Spot).

U nizu od dvadeset i tri crnobijele fotografije, koliko ih je okupljeno u izvornoj, prvoj ediciji ručno otisnutoj 1983. godine (koja će kasnije biti proširena za još nekoliko fotografija i objavljena u istoimenoj knjizi), svaki prizor snimljen je ili uz samu granicu, ili svjedoči o posljedicama njezina neovlaštena prelaska. Promatrane u današnje vrijeme, ove naizgled tihe, a zapravo potresne snimke govore koliko se malo toga promijenilo: granice koje smo poznavali naizgled su nestale, no i nadalje egzistiraju. Surovo odjeljuju teren i priječe prelazak mnogima koji su danas nepoželjni – izbjeglicama čije se sudbine ne razlikuju toliko od onih nekoć istočnoeuropskih državljana, koji su ih sedamdesetih ili osamdesetih godina, tražeći način kako da prijeđu na Zapad, prekoračivali po cijenu vlastitih života.

U panel-diskusiji koja će se održati u Galeriji Spot u srijedu, 22. svibnja u 19 sati, razgovarat ćemo o granicama i aktualnim migracijama te njihovim utjecajima na suvremenu umjetnost. Ana Dana Beroš, arhitektica i aktivistica, kulturni antropolog i etnolog Duško Petrović te fotograf i novinar Davor Konjikušić podijelit će s publikom svoja razmišljanja o konceptima suvremenog izbjeglištva, promjenama identiteta koje ono uzrokuje, o strahu od promjena u doživljaju, interpretaciji i relevantnim znanjima, kao i o mogućnostima umjetnosti da ponudi neke nove modele pridonoseći međusobnom razumijevanju i toleranciji.

Panel-diskusija je dio izložbe Granica 1981-1983 (Staatsgrenze1 981-1983Seiichija Furuyje, otvorene u Galeriji Spot do 31. svibnja.

 

 

Nesvrstani u Laubi

Drugo izdanje sajma umjetnina Boutique Art Fair NESVRSTANI otvara se u zagrebačkoj Laubi – kući za ljude i umjetnost u četvrtak, 23. svibnja. Program u kojem ćete moći uživati sve do 26. svibnja ove je godine još bogatiji – Lauba postaje središtem domaćeg tržišta umjetnina na kojem će 11 galerija s više od sto umjetnika izložiti na prodaju najbolju ponudu suvremene umjetnosti, a posjetitelje uz to očekuje i niz atraktivnih glazbenih i filmskih sadržaja, radionica i predavanja.

Glavni izlagački program ovogodišnjeg sajma NESVRSTANI po prvi puta uključuje dvije internacionalne galerije. Tako će NESVRSTANI ugostiti talijansku galeriju Marco Antonio Patrizio, koja će za ovu priliku na prodaju izložiti radove svjetski poznatih umjetnika Josefa Albersa, Sama Francisa, Giorgia de Chirica, Lucia Fontane i Pabla Picassa. AAC International, galerija s austrijskom adresom, na sajmu predstavlja etablirane hrvatske umjetnike mlađe generacije Ivanu Jurić, Stjepana Šandrka, Fedora Fischera i Nikolu Vrljića. I ove godine predstavlja se najstarija komercijalna zagrebačka Galerija Beck, zatim Zen Contemporary Art Gallery, Galerija Kranjčar i Galerija Poola, dok po prvi puta gostuje Galerija S iz Koprivnice, usmjerena na prodaju grafika autora i autorica s ovih prostora od 1960-ih do danas, među kojima će između ostalog biti izloženi i radovi Borisa Demura, Eugena Fellera, Ivan Kožarića, Milivoj Bijelića, Jurja Dobrovića, Vlade Marteka. Lauba će izložiti radove iz svog prodajnog fundusa u kojem se nalaze Marija Ujević Galetović, Gordana Bakić, Đuro Seder, Kristian Kožul, Alem Korkut, Duje Jurić i umjetnički dvojac Tarwuk.

Osim što će predstaviti eminentne komercijalne galerije, umjetnički sajam NESVRSTANI u tržište umjetnina uključuje i nezavisne umjetničke organizacije, pa će tako u prodajni program biti uključene i Galerija Greta, centar zagrebačke periferije Atelieri Žitnjak, te Galerija 90 60 90.

Posebnost Nesvrstanih je i mogućnost pronalaska umjetnine, dostupne ne samo iskusnim kolekcionarima, već i ljubiteljima dobre umjetnosti koji žele imati unikatno umjetničko djelo po pristupačnoj cijeni,  a Laubina selekcija izlagača osigurava jamstvo kvalitete umjetničkih radova. U popratnom programu održat će se i između ostalog panel diskusije pod nazivom Pravni i financijski okvir tržišta umjetnina i Tržište umjetnina – jučer danas – sutra, u kojem će sudjelovati i Kristian Jarmuschek – predstavnik saveznog udruženja galerista i trgovca umjetninama u Njemačkoj i inicijator umjetničkog sajma u Berlinu.

U ovogodišnjem street art programu NESVRSTANI donose nove umjetničke radove na Prilaz baruna Filipovića – a radove će stvarati  Tea Jurišić, berlinski ulični umjetnik DOME – Christian Krämer, Ana Ratković Sobota, Dominik Vukovića te Ivan Blažetić ŠUMSKI.

Više o programu umjetničkog sajma NESVRSTANI potražite na poveznici.

 

 

Izložba Davora Konjikušića u Sisku

U Gradskoj galeriji Striegl u Sisku do kraja mjeseca može se pogledati izložba suvremenog hrvatskog fotografa Davora Konjikušića pod nazivom Priče o budućnosti.

Bilo da se radi o konceptualnoj, dokumentarnoj ili socijalnoj fotografiji ili bilo kojem drugom formalno-identifikacijskom smjeru kojem suvremena fotografija danas može pripadati, elementarno svojstvo fotografije je da čini stvari vidljivima ili razotkriva i ukazuje na nešto što se ne vidi na prvi pogled. Proizvodnja takve vrste vidljivosti djeluje kao svojevrsna optička iluzija ili fatamorgana koja istovremeno skriva i otkriva društvene, političke ili intimne odnose ugrađene u procese proizvodnje značenja. Svijest o tome da se situacije i okruženja u kojima se fotografirani sadržaj nalazi ne završavaju na rubu fotografije upućuje na eksterne procese i kontekste koji zahtijevaju našu pažnju, a upravo je to predominantno u Pričama o budućnosti u kojima autor donosi konkretne prizore iz riječkog 3. maja, pulskog Uljanika i sisačke rafinerije:

“Vjerujem da u ovom trenutku prisustvujemo nečemu važnome. Nestanak industrijske proizvodnje možemo sagledavati prije svega kroz društveni horizont koji će nas podsjetiti na nestanak radnika, na iznevjeravanje industrijskih obećanja o sveopćoj modernizaciji. Kao što je industrijalizacija nekada radikalno i strukturno mijenjala gradove, tako i današnja deindustrijalizacija iznova strukturalno mijenja društvo i oblike rada. Te promjene tema su ovog fotografskog i opservacijskog rada u nastajanju. Priče o prošlosti danas su priče o sadašnjosti, a priče o aktualnom trenutku priče o budućnosti. Istovremeno industrijski pejzaži i portreti tek su podloga za priču o ljudima koje ti industrijski prostori oblikuju, a same tvornice postaju simboli jedne šire priče koja donosi neizvjesnu sutrašnjicu.” (Davor Konjikušić)

 

 

Kristina Restović izlaže u Dubrovniku

Izložba grafičarke Kristine Restović pod nazivom Turisti, bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u Dubrovniku može se pogledati do 30. lipnja.

Izložba Turisti priča je o “turističkom” Splitu kojeg i sama generacija autorice rođena sedamdesetih godina poznaje tek odnedavno. Predstavljene grafike rađene od 2014. do 2017. godine zapravo su završni produkt jednog, u svojoj biti performativnog čina autorice – istraživanja fenomena gibanja turista, njihovih putanji i njihove prisutnosti unutar istih ruta kojima se i sama kreće. Sve grafike naime nastaju na temelju njenih, kompjuterski obrađenih i likovno modificiranih fotografija koje autorica potom zrcalno otiskuje na cinčanu ploču i podvrgava ih svom primarnom grafičkom mediju, odnosno klasičnim tehnikama bakropisa i suhe igle. Bez obzira što autorica s velikim poštovanjem i bez negativnih osjećaja pristupa snimanju turista, u nastalim grafikama likovno deklarira činjenicu da, kako i sama kaže, dijelimo “isti prostor, ali ne i istu stvarnost”. Prikazuje linije pogleda, formacije gibanja, fokusira se na suvremene atribute turista – šešire, prtljagu i foto-aparat, osobito je privlači bilježenje čina snimanja koji inicira i dvostruki odnos gledatelja i gledanog (autorica koja snima turiste koji snimaju), ali u svakoj grafici bjelinom komunicira nepoznati obzor stranaca za koje znamo što gledaju, ali zapravo ne znamo što u stvari vide. Interpretacijom fenomena turizma u rodnom Splitu i okolnim otocima (Hvar), umjetnica dijagnosticira i sve ljeti uzavrele mediteranske gradova i hektičku atmosferu koju prekomjerna turistička posjećenost sa sobom nosi.

Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik.

 

 

+ 51 Preporuka